Zanimljivosti
zanimljivosti
Nikola Kežić
-
studenoga 23, 2017
Nikola Kežić
-
studenoga 23, 2017
U tijeku je sanacija obale od lanterne do fratarskog mosta - studeni 2017.
Tekst preuzet na http://www.ofmconv.hr/vis/
Samostan sv. Jere na Prirovu, poluotoku oblika kruške u viškoj luci, nema tako staru prošlost kao «povijesni» samostani Provincije sv. Jeronima iz 13. stoljeća (Split, Šibenik, Cres, Pula). Pouzdani dokumenti govore o 1520. godini kao sigurnom podatku uz koji smijemo povezati početke ovog samostančića, koji se u povijesti Provincije često naziva i hospicijem. Ne znamo je li rimski teatar na Prirovu – čije ostatke i danas možemo razgledati u podrumskom dijelu današnjeg samostana – stradao možda u vrijeme sukoba između Venecije i Ferrare 1483. godine, kada je teško poharan Vis i posebno glavno naselje Vele Selo. Nakon toga mjesto Vis se razvija i sve više raste brojem pučanstva. Doseljuju se i mnoge obitelji, naročito Hvarani, a nastanjuje se i župnik, koji je dotad živio i djelovao u Velom Selu.
Provalom Turaka u naše krajeve srušeni su ili zatvoreni mnogi samostani koje je Provincija imala u svojemu južnom i srednjem dijelu (Drač, Skadar, Ulcinj, Bar, Skradin, Bribir i Modruš). Preživio je jedino samostan u Kotoru, zahvaljujući ponajvećma tome što je spadao pod mletačku upravu. Da se rastereti kotorski samostan, u kojemu su našli utočište mnogi fratri iz razorenih samostana, a da se spasi i drevna dubrovačka kustodija koja je tako bila spala samo na taj samostan, trebalo je osnovati negdje na sigurnom i slobodnom području mletačke Dalmacije novi samostan.
Tada je Hvarskom biskupijom upravljao biskup Franjo Jakov Pritić iz Nina, franjevac konventualac (1510-1523), pa je vjerojatno baš on pospješio dolazak fratara na Prirovo, ako možda već nisu došli i prije njega. Svakako, prema dokumentima fratri su u Visu nešto prije 1520. godine, a za svoje boravište iskoristili su temelje teatra i kamenje kojeg je bilo u izobilju oko ruševina. U najstarijoj ispravi u kojoj se spominje samostan sv. Jere iz godine 1520. navodi se fra Marin iz Kotora, koji u ime braće prima zemljište Zaosridac u Dolu na Visu, što je darovao neki Radovan Kuljiš iz Komiže, a za uzvrat da se za njegovu dušu fratri mole. Da su ovu ispravu fratri cijenili, dokaz je činjenica da su je više puta prepisivali i ovjerili.
Na temelju toga krivo je ipak zaključiti da godina 1520. predstavlja vrijeme osnutka samostana, jer se ne govori i izgradnji, već o darovnici zemljišta samostanu koji već postoji. Druga isprava iz početaka života i djelovanja viških fratara potječe iz 28. srpnja 1525. Tu gvardijan, spomenuti fra Marin iz Kotora, prodaje zemljište u Vasamogoru (danas Samogovor) nekom Deši Radoševiću. Za zemljište su fratri dobili svega tri dukata. Za vrijeme provincijske vizitacije 10. rujna 1532. provincijal Matej iz Cresa, s tajnikom fra Franjom iz Raba, riješio je dvojbe vezane uz tu prodaju. Tada su u samostanu živjeli fra Toma iz Šibenika, kao gvardijan, fra Vincencije iz Dubrovnika, kao vikar, fra Jerko i fra Marko (bez naznake pripadnosti samostanu), članovi samostana. Riješeno je da samostan ostane vlasnik navedenog zemljišta, ali će ga obrađivati Dešini sinovi i njihovi zakoniti nasljednici.
Današnji samostan nije u potpunosti iz početka 16. stoljeća, kada su ovamo došli fratri. S vremenom je nadograđivan i obnavljan, te je pomalo mijenjao i izgled. Jezgro samostana nalazilo se ondje gdje je stari teatar bio najbolje očuvan, a to je njegov hrbat, izvanjski zid na sjeverozapadnoj strani, uz sami prvotni zvonik. Zato i danas samostan ima neobičan, pomalo svinut i djelomično polukružni oblik, jer je sagrađen na svodovima i izvanjskom zidu gledališta rimskoga kazališta, što se i danas može običnim okom zapaziti.
Uz samostan sv. Jere postoji i crkva, koja je u vrijeme kanonskog pohoda apostolskog vizitatora Augustina Valiera (1579.) bila tek djelomično izgrađena, nikako i dovršena. Na spomenutom nacrtu iz sredine 18. stoljeća crkva je nešto niža. Gornji dio pročelja bio je kao odsječen. Crkva je imala samo jedan prozor s južne strane. Zvonik je bio mnogo ljepši i elegantniji, kao i danas podosta izdvojen i udaljen od crkve, naslonjen na samostansko zdanje. No, kako je u drugoj polovici 18. stoljeća grom oštetio zvonik, 1758. se na njemu izvode radovi, koji su doveli do toga da je gornji dio izgubio dio svoje ljepote. Sada je zvonik nekako masivniji i čvršći, ali ne više onako vitak i elegantan kao prije.
Nedugo nakon Valierova pohoda crkva je bila dovršena. Godine 1603. u njoj nalazimo grobnice, čak i u prezbiteriju. Vanjština crkve otkriva kasnorenesansni stil. Vrata su profilirana, iskićena plitkim ružama i reljefima stigma, natkrivena lunetom. Materijal za gradnju imali su fratri nadomak ruke. Upotrijebili su ostatke rimskog teatra, mramorne blokove i četvrtaste komade tesanog kamena ugradili u pročelje. Uostalom, i drugi su Višani upotrebljavali materijal stare Isse za svoje kuće i pristanište. Čak se mramorni ostaci iz teatra mogu pronaći po okolnim vinogradima i poljima.
Ionako siromašan i skroman samostan doživio je opustošenje u vrijeme engleske uprave (1812-1815), kad su crkva i samostan pretvoreni u vojno skladište, a ono rijetko kulturno-umjetničko blago koje se ovdje čuvalo bilo je poharano, posebno što se tiče oltara u crkvi i nekih umjetnina u samostanu. Od očuvanog blaga spominjemo vrlo vrijedne relikvije iz 16. stoljeća, a arhivsku građu čuvala je zaštićena škrinja, da bi pred stotinjak godina materijal bio nekako razvrstan u omote s nekoliko sveščića, bez neke logične veze i dosljednosti. Knjižnica nema starih rukopisnih kodeksa ni inkunabula, jer samostan datira iz početka 16. stoljeća, ali čuva neke raritete, kao što je Paštrićev Staroslavenski misal (1689).
Makar je tijekom vremena samostan dobivao lijep broj umjetničkih slika na platnu i drvu za oltare u crkvi, većim dijelom sve je to nestalo, oštećeno ili poharano. Ipak, nešto je i sačuvano, kao tempera na drvu «Gospa s Isusom» italo-kretske škole iz 16. stoljeća, uljno platno «Posljednja večera» nepoznatog autora iz 1600. godine i italo-bizantska ikona na dasci «Gospa sa Sinom i anđelima», nepoznatog autora, iz sredine 17. stoljeća. Od ostalih umjetnina vrijedi spomenuti veliko drveno raspelo koje sliči gotičkim raspelima 15. stoljeća.
***
Viški samostan sv. Jere u prošlosti nije dao nijednog provincijala, ali ima nekoliko imena fratara koje se ne bi smjelo zaboraviti:
– Fra Juraj Drivodiljić (ponekad se spominje da je iz Splita), koji je vršio službu viškog gvardijana u šest navrata (između 1578. do 1604.).
– Fra Bonaventura Lukšić, dugogodišnji gvardijan i kustos. Skoro 45 godina (!) obavljao je poglavarsku službu u rodnom samostanu (između 1608. i 1664.).
– Fra Nikola Perasti, iz poznate viške obiteji, u sedam navrata vršio službu gvardijana (između 1638. i 1675.).
– Fra Antun Punjalić, iz poznate viške obitelji, viški gvardijan u pet navrata (između 1689. do 1710.).
– Fra Antun Garuati (neki pišu da je iz Kotora), u više navrata vršio službu viškog gvardijana (između 1736. do 1762.)
– Fra Vicko Puljas, član poznate viške obitelji, magister Reda i tajnik Provincije, više puta vršio službu viškoga gvardijana (između 1762. i 1774.).
– Fra Jeronim Družević, doktor teologije, magister Reda, dugogodišnji penitencijar u Rimu, gdje je i umro 1848. Vrlo zaslužan za viški smostan.
– Fortunat Dešković, kustos i viški gvardijan (u više navrata). Živio u Visu u vrijeme vojnih uprava, te je zato morao boraviti dvije godine izvan samostana. Umro 1822.
– Fra Celestin Tomić, doktor teologije, vrsni bibličar, dugogodišnji teološki profesor, pisac brojnih biblijskih knjiga, umro u Zagrebu 2006. godine.
– Ovdje svakako spada i o. Marin Oreb, iz Veleluke na Korčuli, koji je velik dio života proživio u Visu, o kojemu je 1972. godine napisao vrlo sadržajno djelo «Moj mali samostan».
Sadašnji gvardijan fra Damjan Glavaš
Nikola Kežić
-
studenoga 22, 2017
Akademska slikarica Natalia Borčić uključila se u nastavu biologije u OŠ Vis na način kako je to slikarici najprimjerenije - kistom. Bijeli zid ljetne nastave, površine 80-ak metara kvadratnih, preobrazio se u herbarij uz kojeg će učenici, vođeni profesoricom iz biologije, na stupovima i zidovima ispisati imena i karakteristike biljaka.
Ovom suradnjom slikarice i učenika dobivamo prvi javni herbarij na Visu, lako dostupan svima. Dovoljno je prošetati do škole i prostora ljetne nastave.
Nikola Kežić
-
studenoga 21, 2017
Znate da smo po zatvaranju ordinacije dentalne medicine na Kutu (u vlasništvu mr.sci. Matko Božić dr.med.dent.) neko vrijeme bili bez zubara i da je Dom zdravlja SD županije bio raspisao natječaj za zubara i med. sestru... Otprilike mjesec i pol kasnije u "velebnom" zdanju viškog doma zdravlja obavljale su se završne pripreme za početak rada nove ordinacije, a usluge su se počele pružati prošlog tjedna.
O vašim zubima brinut će (pored vas samih, naravno) dr. med. dent. Goran Tičinović, a asistirat će mu medicinska sestra Suzana Roki. Doktor je mladi, stasiti Splićanin koji je praksu odradio u Splitu, a potom je dvije i pol godine radio u Virovitici. Suzanu, Bogu hvala, većina nas poznaje. Ordinacija je odmah do ordinacije dr. Đorđevića.
Zapisivanje za termine započelo je prije desetak dana, a s obzirom na dvomjesečni nedostatak zubara "booking" dobro ide.
Kad sam zamolio dr. Tičinovića i Suzanu za par fotografija iz ordinacije ljubazno su mi dopustili, a na fotografiranje je pristala i pacijentica gospođa Ana Kordić. Da je ordinacija metar šira i s boljim pogledom bilo bi idealno. Ovo na dušu projektantima.
One navodnike gore, na riječi velebnom, neka svatko tumači kako mu drago! :)
One navodnike gore, na riječi velebnom, neka svatko tumači kako mu drago! :)
Nikola Kežić
-
studenoga 17, 2017
Ne znam kakvi će Adventi na Visu biti slijedećih godina, ali je sigurno da ovogodišnjeg nijedan neće nadmašiti u smislu medijskog odjeka:
...
Lijevo je originalni poziv, desno je sarkastični lažnjak. :)
Nikola Kežić
-
studenoga 17, 2017
Poštovani otočani,
prosljeđujem informaciju od kolegice iz udruge Mavena o zanimljivom koncertu koji će se održati u nedjelju na Visu.
Svi ste dobrodošli!
Marica Grgurinović
Umjetnička voditeljica / Artistic director
Kazalište BESA / Theatre BESA
Šetalište stare Isse 25
21480 Vis
OIB 27872315016
IBAN: HR7723400091110592001
kontakt: +385 95 5177 577
OBJAVA ZA JAVNOST:Festival ISPOD BINE završava na Visu izvedbom Karlheinz Stockhausena: Mikrophonie I (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolere Black Page Orkestra iz Beča
Drugo izdanje sound art festivala ISPOD BINE započelo je 9. Studenog otvorenjem izložbe Hrvoja Pelicarića: Smanjena točka protoka (za sferu, 8 ear-piece zvučnika i Umwelt) u Multimedijalnom kulturnom centru - Dom mladih u Splitu, a nastavilo se sa tri dana suvremenih izvedbi koje eksperimentiraju sa zvukom na Umjetničkoj akademiji u Splitu i u prostorima Amfiteatra I ISPOD BINE u Domu mladih u Splitu. Ugostio je umjetnike: Franjo Glušac, Tena Novak Vincek, Andreja Kurelec Košavić, Bruno Vorberger, Ivan Marincel, Damir Prica Kafka, Nikola Vincelj-Jinks, Roko Crnić, Bertrand Denzler, Marina Džukljev, Tomaž Grom, Jonas Kocher, Samo Kutin, Julien Mégroz, Srđan Muc, Nenad Kovačić, Robert Roža, Irena Tomažin, Damir Bartol Indoš, Tanja Vrvilo, Ivan Bilosnić – Bic, Nikica Prišuta, Ratko Danilović, Ivan Marušić – Klif, Dragan Đokić, Luka Krstulović, Alen Sinkauz, Michele Quadri, Katarina Poklepović i Ante Matas.No, ISPOD BINE, sound art festival još nije završio. Vikend pred nama donosi nam finale festivala koje se odvija na otoku Visu, u bivšem vojnom portu za podmornice Rogačić, u nedjelju, 19. studenog, gdje će članovi Black Page Orchestra; Leonhard Garms, Igor Gross, Alessandro Baticci, Luca Lavuri, Alfredo Ovalles, Matthias Kranebitter, izvesti skladbu Karlheinz Stockhausena: Mikrophonie I (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolere.Njemački skladatelj Karlheinz Stockhausen jedan je od naznačajnijih skladatelja 20. stoljeća, poznat, između ostalog, po svom inovativnom radu na području elektroničke glazbe. Jedna od njegovih centralnih skladbi na tom području te jedno od najinovativnijih glazbenih dijela prošlog stoljeća uopće upravo je skladba Mikrophonie I. U njoj skladatelj mikrofon koristi aktivno, kao glazbeni instrument, u suprotnosti s njegovom standardnom i do tada jedinom korištenom pasivnom funkcijom što vjernijeg snimanja ili pojačavanja zvuka. Skladbu Mirophonie I izvodi šest glazbenika. Dva udaraljkaša sviraju veliki tam-tam sa širokom paletom alata. Drugi par glazbenika pomicanjem ručnih mikrofona prema precizno definiranoj skladateljevoj partituri čine čujnim suptilne detalje i šumove tam-tama, dok treći par glazbenika primjenom rezonantnih bypass filtera na izlaz mikrofona vrše raspodjelu nastalih zvukova na sistem zvučnika.Obzirom na vrlo posebnu akustiku kao i specifičnu atmosferu, spremište za podmornice u uvali Rogačić čini se izuzetno pogodnim za izvedbu ovog djela i stvaranje jedinstvenog doživljaja. Black Page Orchestra izvest će skladbu na velikom tamtamu koji su sami izradili u ljeto 2017, a bila bi to njihova druga izvedba ovog dijela nakon bečke premijere u sklopu festivala Unsafe+sounds, te istovremeno i prva izvedba ovog djela u Hrvatskoj uopće. Posebno se veselimo mogućnosti da izvedbu Mikrofonie I podijelimo sa žiteljima Visa, otoka kojeg su neki od nas već upoznali i zavoljeli.The Black Page Orchestra je ansambl za radikalnu i beskompromisnu suvremenu glazbu osnovan 2014. u Beču. Ime je dobio prema skladbi Black page Franka Zappe, kompoziciji čija se partitura zbog velike gustoće zapisanih nota doima kao crni papir. Osim jasnog estetičkog pristupa definiranog u samom imenu, ansambl je fokusiran na skladbe koje koriste elektroniku, video i različite nove tehnologije u umjetničkom kontekstu, kao i na djela performativnog karaktera. Tijekom četiri godine postojanja kroz koncerte u sklopu festivala kao što su Wien Modern, Wiener Festwochen, Mixtur Festival Barcelona, SPOR Festival Denmark, Klangspuren Schwaz, Transart Festival Italija, Izlog Suvremenog Zvuka Zagreb ansambl je izrastao u jednog od vodećih ansambala mlađe generacije za suvremenu glazbu u Austriji i šire.Skladba Karlheinz Stockhausena: Mikrophonie I (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolere biti će izvedena u portu u uvali Rogačić na otoku Visu u nedjelju, 19. studenog s početkom u 14 sati, a publika koja dolazi sa kopna joj može pristvovati dolaskom u Vis trajektom koji iz Splita kreće u nedjelju, 19. studenog u 11 sati iz Trajektne luke Split. Po dolasku čekat će ih brod u organizaciji ISPOD BINE festivala koji će ih prevesti u uvalu Rogačić, te ih nakon izvedbe vratiti u trajektnu luku Vis na trajekt koji iz Visa kreće u 15:30 h, te u luku Split uplovljava u 17:50 h. Prijava sudjelovanja je OBAVEZNA na mail mavena@mavena.hr, zbog mjesta na brodu.Organizator i producent festivala je udruga Mavena – 36 njezinih čuda, idejni začetnici i umjetnički voditelji festivala ISPOD BINE su Natasha Kadin i Hrvoje Pelicarić, koji je i tehnički direktor festivala. Tehnički realizatori su Frane Tošić i Eugen Jeličić, a za postav i dokumentaciju festivala zaslužni su Gildo Bavčević i Marin Renić. Vizualni identitet festivala napravili su dvojac Kazinoti & Komenda, uz tipografiju Iris Klarić i animaciju Tihane Mandušić.Donatori festivala su Ministarstvo kulture RH, Grad Split, Županija splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Zaklada SUISA, Pro Helvetia, Canton Bern & Grad Biel, a Mavenin rad podržavaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova.Partneri festivala su Umjetnička akademija u Splitu, Multimedijalni kulturni centar Split, Platforma Doma mladih, Grad Vis, DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta, Studentski centar Zagreb – Kultura promjene – Izlog suvremenog zvuka, Organizacija Bruit Zurich, Zavod Sploh Ljubljana, Jazz Cerkno, Ring Ring Festival Beograd.Medijski pokrovitelji: Muzika.hr, Ravno do dna, Dalmatinski portal, Info zona, Soundguardian, DOP Magazin, Perun.hr, KLFMISPOD BINE, sound art festival9. - 19.11.2017.PROGRAM9.-13.11. NMG@PRAKTIKA, Dom mladih20 h otvorenje izložbeHRVOJE PELICARIĆ: Smanjena točka protoka (za sferu, 8 ear-piece zvučnika i Umwelt), osmokanalna audio instalacija10.11. PETAK – UMAS Gripe, svečana dvorana20 hINSTALACIJA ŠILO / PREPARIRANI PROJEKT 3.0Franjo Glušac, Andreja Kurelec Košavić, Ivan Marincel, Ivan Marincel, Tena Novak Vincek Damir Prica Kafka, Nikola Vincelj – Jinks, Bruno Vorberge21 hŠALTER ENSAMBLERoko Crnić, Bertrand Denzler, Marina Džukljev, Tomaž Grom, Jonas Kocher, Samo Kutin, Julien Mégroz, Srđan Muc, Tena Novak Vincek, Nenad Kovačić, Robert Roža, Irena Tomažin11.11. SUBOTA – Dom mladih Split20 h - AmfiteatarDB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazalištaŠAHTOFONIJA RUMORISTA: Matrica kucanja na krovDamir Bartol Indoš, Tanja Vrvilo, Ivan Bilosnić Bic, Ratko Danilović, Nino Prišuta, Damir Prica Kafka, Ivan Marušić Klif22 h - Ispod bineBIZONDragan Đokić, Luka KrstulovićEx SexA + DAMIR PRICA KAFKAIvan Bilosnić Bic, Ratko Danilović, Nino Prišuta, Damir Prica Kafka12.11. NEDJELJA – ISPOD BINE20 hALEN SINKAUZ: La casa verde21 hSO BEASTMichele Quadri i Katarina Poklepović22 hCUISINE DUB (leftfield DJ set)19.11. 2017., Porat za podmornice, Uvala Rogačić, VisBLACK PAGE ORCHESTRA: Karlheinz Stockhausen, Mikrophonie I (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolereLeonhard Garms, Igor Gross, Alessandro Baticci, Luca Lavuri, Alfredo Ovalles, Matthias Kranebitter
Nikola Kežić
-
studenoga 15, 2017
Danas na relaciji Knin - Gračac (foto izvor: Facebook)
Ove godine motociklistička karavana deseti put zaredom ide prema Vukovaru gdje će u subotu, 18. studenoga sudjelovati u Koloni sjećanja. Među njima su i supružnici Mandaković (Nino i Viki), te Petar Dorčić i Igor Nejasmić, svi iz Visa.
Nikola Kežić
-
studenoga 15, 2017
Nikola Kežić
-
studenoga 13, 2017
Društo i kultura uvijek su bili temelj zajednice, a kad im još damo i prostor u kojem se mogu izražavati nastaju društveno kulturni centri kao inačice nekadašnjih domova kulture. Ovaj smo vikend na trodnevnom otočkom festivalu SERUM II. antihibernacijsko cjepivo održanom na Venerandi u Hvaru u organizaciji udruge PlatFORma Hvar započeli temu recikliranja prostora koja mogu oživjeti duh gradova i mjesta po otocima i pružiti priliku otočanima da izgrade prostore za sebe, ali i za goste koji su zainteresirani integrirati se u lokalnu zajednicu.
Društveno kulturni centri posebno su prepoznati i u strategijama razvoja te samim tim potpomognuti financiranjem iz Europskog socijalnog fonda što možemo vidjeti i iz najave natječaja „Kultura u centru – potpora razvoju javno – civilnog partnerstva u kulturi“ .
Ovaj tjedan nastavlja se u duhu kulture i društva na otocima pa s tom temom u četvrtak Pokret otoka dolazi u Korčulu održati dvodnevnu edukaciju pod nazivom Društveno kulturni centri u službi razvoja otoka.
RADIONICE ZA OTOČANE
Radionice su besplatne za sve sudionike, a organiziraju ih Moreška – Korčula i Rolin Humes u sklopu projekta „Živi Rasti Cvjetaj“ , koji je ostvaren uz potporu Grad Korčula. Projekt je u Korčuli započeo izvedbom Korčulanske moreške uz suvremenu glazbenu interpretaciju pop/rock/blues kvarteta Rolin Humes u ambijentu napuštene termoelektrane, popularno zvane Žuva. Svodeći tradicionalno i moderno pod isti nazivnik, svrha je projekta osvijestiti korištenje potencijala cjelokupnog nasljeđa ovog prostora te revitalizacija održivih modela Društveno kulturnih centara na Korčuli, koji bi služili kao okosnica društveno-kulturnog djelovanja i kroz koje bi se njegovao osjećaj pripadnosti te duh suvremenog Mediterana.
Dvodnevna edukacija zamipljena je kao interaktivna radionica kreiranja budućeg plana društveno kulturnog centra u Korčuli gdje ćemo zajedno sa svim sudionicima radionice proći kroz najvažnije stavke planiranja razvoja ovog projekta s naglaskom na jačanje participativnog upravljanja i javno civilnog partnerstva. Radionica je namijenjena zaposlenicima u lokalnim samoupravama, voditeljima i članovima udruga, predstvanicima javnih ustanova i svim pojedincima koji mogu doprinijeti razvoju programa budućeg centra.
1. MODUL – ŠTO JE MODEL CIVILNO JAVNOG PARTNERSTVA I POJAM DRUŠTVENO KULTURNOG CENTRA
Osnovni pojmovi partnerstva, međusobnih odgovornosti i potreba te inovativnih pristupa pri razvoju društvenih prostora.
Osnovni pojmovi partnerstva, međusobnih odgovornosti i potreba te inovativnih pristupa pri razvoju društvenih prostora.
2. MODUL – ANALIZA RAZVOJA CENTRA
Definiranje unutarnjih i vanjskih čimbenika koji utječu na razvoj društveno kulturnih centara, analiza okoline i njenih potreba te alati za kreiranje sadržaja.
Definiranje unutarnjih i vanjskih čimbenika koji utječu na razvoj društveno kulturnih centara, analiza okoline i njenih potreba te alati za kreiranje sadržaja.
3. MODUL – PLANIRANJE PROJEKTNIH AKTIVNOSTI
Planiranje grupa aktivnosti i njihova detaljna razrada kroz vremenski period trajanja razvoja centra.
Planiranje grupa aktivnosti i njihova detaljna razrada kroz vremenski period trajanja razvoja centra.
4. MODUL – DEFINIRANJE POTREBNIH RESURSA
Utvrđivanje troškova razvoja, mogućnosti njihovog financiranja te razrada vođenja projekta.
Utvrđivanje troškova razvoja, mogućnosti njihovog financiranja te razrada vođenja projekta.
5. MODUL – ODRŽIVOST CENTRA
Definiranje modela održivog upravljanja i postavljanje ciljeva u svrhu mjerenje društvenog učinka.
Definiranje modela održivog upravljanja i postavljanje ciljeva u svrhu mjerenje društvenog učinka.
Za prijave, sve dodatne informacije i pitanja, kao i upite za organizirani smještaj možete nas kontaktirati putem naše facebook stranice Moreška – Korčula, na email: press@moreska.hr ili mobitelom na 0916163925.
POKRETAČKO UMREŽAVANJE
S obzirom da će se na Korčuli pridružiti i otočani s Brača, Visa i Šolte posjet Pokreta otoka neće ostati samo na službenom dnevnom dijelu već su za bolje upoznavanje s ostalim članovima Pokreta otoka organizirali večernje druženje u Caffe baru Galerija, u petak 17.11.2017. s početkom u 21:30. Naime, nakon dvodnevnog učenja i stvaranja temelja za bolji život na otoku žele se podružiti sa svim Pokretačima na otoku te Vas pozvati da im se pridružite da se upoznate i razmijenite dobre otočke vibracije.
Nikola Kežić
-
studenoga 12, 2017
Danas je u Splitu, u crkvi sv. Dominika, krštena Tiana Margareta Bralić. Obred krštenja obavio je pater Jozo Čirko. Na fotografiji su Tiana Margareta (u naručju kuma Damira) i roditelji Ana i Mario. Čestitke svima!
Nikola Kežić
-
studenoga 12, 2017
Malo tko nije čuo za Ivana Selaka, prema mišljenju mnogih, najboljeg hrvatskog i jednog od najiskusnijih europskih pilota. Nakon tri destljeća provedena u zraku, brigadir Selak od početka ove godine je u mirovini. Naš dopisnik s Visa Bogoljub Mitraković zatekao ga je u Komiži ovog vikenda gdje je uživao u ronjenju, svojoj velikoj strasti posljednjih dvadesetak godina:
Nikola Kežić
-
studenoga 08, 2017
Poštovani,
Udruga
PlatFORma Hvar i Pokret Otoka pozivaju vas na veseli vikend na Venerandi od
10.-13.11.
SERUM je trodnevni festival, zamišljen kao godišnje okupljanje otočana i otočkih organizacija koje se bave društveno-kulturnim aktivnostima. Svrha programa je umrežavanje, dijeljenje ideja i iskustava u ugodnom ambijentu uz razna popratna događanja.
SERUM je trodnevni festival, zamišljen kao godišnje okupljanje otočana i otočkih organizacija koje se bave društveno-kulturnim aktivnostima. Svrha programa je umrežavanje, dijeljenje ideja i iskustava u ugodnom ambijentu uz razna popratna događanja.
Prošle
godine prvi je festival proveden kao završno događanje u sklopu projekta „Pokret Pokreta“ koji je osmišljen
da poveže otočane i pokaže da nisu sami u svojim aktivnostima i problemima te
ojača samu inicijativu Pokreta Otoka. U Hvaru se tada okupio popriličan broj
pokretača i predstavnika udruga s drugih otoka, a cijeli vikend je protekao u
odličnoj atmosferi, razmjeni ideja.
Poneseni
energijom i entuzijazmom koji su se stvorili na prvom okupljanju odlučili smo
ponoviti isto i ove godine.
Za
temu smo odabrali napuštene i neiskorište prostore koji su nekada bili od
društvenog značaja na otocima. Oni su nam na žalost ili, u ovom slučaju na
sreću, još jedna poveznica.
Odnos prostora, čovjeka i vremena
tema je i popratne izložbe fotografija na kojoj se mogu pogledati
fotografije napuštenih tvornica, škola, hotela, ribarskih magazina koji su nekada okupljali ljude i kreirali život lokalne otočne
zajednice, a sada su tek prazne školjke.
Izložba će tražiti odgovore na pitanja: Što je prostor bez ljudi? Gdje je nestao čovjek? Fotografije su tek ulovljeni trenuci i dokumenti trenutnog stanja koje otvaraju prostor za diskusiju, kritičko promišljanje, interpretaciju i nove ideje. U sklopu programa organizirat cemo i Okrugli stol subotu 11.11 na temu reciklaže napuštenih prostora na otocima. Zajedno sa predstavnicima primjera dobre prakse i lokalne samouprave razgovarat cemo o mogućnosti njihove revitalizacije i buduće primjene i upotrebe.
Izložba će tražiti odgovore na pitanja: Što je prostor bez ljudi? Gdje je nestao čovjek? Fotografije su tek ulovljeni trenuci i dokumenti trenutnog stanja koje otvaraju prostor za diskusiju, kritičko promišljanje, interpretaciju i nove ideje. U sklopu programa organizirat cemo i Okrugli stol subotu 11.11 na temu reciklaže napuštenih prostora na otocima. Zajedno sa predstavnicima primjera dobre prakse i lokalne samouprave razgovarat cemo o mogućnosti njihove revitalizacije i buduće primjene i upotrebe.
Na ovaj način želimo ukazati na potencijal praznih gradskih prostora, u
ovom slučaju i prostora kultne hvarske Venerande kao mogućeg društveno-kulturnog centra otoka Hvara.
članovi udruge Platforma Gvar mišljenja su da je Hvaru i dalje nužan DKC koji
bi služio kao okosnica uspavanog društveno-kulturnog
života, pogotovo zimi. Takav bi centar kroz svoje djelovanje spajao
tradicionalno i moderno potpuno iskoristio potencijal
našeg naslijeđa na kreativan način primjenjujući održive modele upravljanja.
Dobivši ponovno Venerandu na korištenje od Grada Hvara, odlučili smo iskoristiti priliku da ju
idući vikend pokažemo onako
kako ju mi zamišljamo i damo joj ulogu koju zaslužuje- Društevno kulturni
centar otoka Hvara.
Makar
na jedan vikend. :)
Nikola Kežić
-
studenoga 07, 2017
Jutros je preminuo Ivo Poduje - Morkov. Što reći o Ivotu? Više puta sam čuo svog starijeg sina kako govori: Barba Ivo je meni sila drog covik. Mnogi bi, kad bi ih pitali, tako rekli. Težok, a gospodin! Može i sa sastavnim veznikom: Težok i gospodin. Nikoga ne uvridit, vridno lavurat i zabavljat se kad je vrime od zabave. Počivaj u miru, dragi Ivo!
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)
Oznake
Adsense
aerodrom
Anatomija otoka
Anči Fabijanović
Anela Borčić
ankete
apartmani vis
arheologija
arhitektura
baština
BaVul
bike video
Biševo
blog
blogosfera
boćanje
Bogoljub Mitraković
Boris Čargo
Boško Budisavljević
brodovi
crkva
crna kronika
čestitke
Češka vila
dizajn
Dobrila Cvitanović
Dom starih
don Ivica Huljev
don Milan Šarić
Don Paulin
Draga Vojković Cepotova
društvene mreže
Dunja Bezjak
ekologija
fešte
film
Firefly 8SE 4K
flora
foto vremeplov
fotografija
fotomontaža
galeb
gastro
generacije
glazba
Goran Mladineo
grad
grad-objave
gradonačelniik
gradonačelnik
Gradsko vijeće
Hajduk
HEP
HGG Vis
HPD Hum
Hrvati u svijetu
Hrvatska
Hrvatska zora
humanitarne akcije
humor
HVIDR-a
in memoriam
Ivica Roki
Ivo Radica
Iz drugih medija
Jakša Fiamengo
jedrenje
Joško Božanić
Joško Repanić
Kalambera
kalendar
kartanje
kazalište
kino
književnost
Komiža
komunala
korona
košarka
kriket
Kućani
kućni ljubimci
kultura
Kut
laptop Acer
Lavurat za poja
likovna umjetnost
limuni
lokacije
ljudi
m/t Lastovo
Mamma mia 2
Matica hrvatska
medijski ponedjeljak
Metković
mladi
Modra špilja
more
MUP
najava događanja
naslovnica
Natalia Borčić
Nevio Marasović
Nikola Kežić
Nikša Sviličić
NK
NK VIS
nogomet
Norway
novo
obrazovanje
oglasna ploča
oglašavanje
oružje
osmrtnice
osobno
OŠ Vis
otoci
otok
otok Vis
pčelarstvo
Petra Kapor
planinari
ples
Podšpilje
poklod
Pokret otoka
polemike
politika
poljoprivreda
pomorci
portret
posao
povijest
poznati
priroda
promet
promo
Prostorni plan
PROVISLO
Ranko Marinković
razgovor
reportaža
restoran "Val"
restorani-konobe
ribe
Rodoslovlje
Rogačić
ronjenje
Rukavac
Siniša Brajčić
Slavomir Raffanelli
slider
slider2
sobe
Split
sport
Srebrna
Srećko Marinković
SŠ AMK
stare kartoline
Stipe Vojković
svijet
škola
škrinjica
Tihana Skerbić
time lapse
tradicija
trajekti
trčanje
turizam
udruga Svima
unučica
urbanizam
USA
uvale
veja
Veljko Mratinić Brojne
VERN'
Vesna Bučić
video
video razglednica
video vijesti
vijesti
vijesti vis
vinogradarstvo
Vis
viški govor
viški plivački maraton
vjenčanja
Vjerni Visu
Vodovod i odvodnja
vrijeme
vrtić
Vukovar
zabava
zanimljivosti
zdravlje
zdravstvo
Zima na otoku
znamenitosti
Ženaglava
životinje
žutilo
Popularni postovi
-
Veronika Ilić Mateo i ekipa priuštili su nam lijepu glazbenu večer za "novi stari" Dan državnosti, a na trgu odgovarajućeg ime...
-
Priča o Češkoj vili je složena i jednostavna u isto vrijeme, a ostrašćenost i sentiment Višana po tom pitanju su razumljivi, mada ...
-
Započeli su pripremni građevinski radovi na projektu Češka vila koji su već bili ugovoreni za siječanj/veljaču ove godine, ali ih je koro...
-
Kike je mlajo Slavotova ćer (tko slučajno ne zna), a upamtio sam je još od kad je jednog davnog lita kao srednjoškolka sezonski radila ...
-
Prekrasno poslijepodne i šetnja do Grandovca... Popeo sam se iz Lučice skalinama kod HEP-ova odmarališta i hodnjom novim asfaltom (asfalti...
-
Jučer i danas su djevojčice, Ema i Mia Ferović, iz dijela viške vale na Kutu izronile impresivnu količinu otpada, pretežito staklenog,...
-
Arhiva ISSA-VIS-Kut: prosinac 2012. godine (Hivzija i supruga Spomenka) Slušao sam danas radio emisiju o inicijativi da nekadašnji ofi...