BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti
Prikazani su postovi s oznakom Jakša Fiamengo. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Jakša Fiamengo. Prikaži sve postove

Sretan rođendan! Jakša Fiamengo - 70 godina života i 50 godina od objavljivanja prve knjige

Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, predstavit će ove subote novu zbirku pjesama Jakše Fiamenga 'Pčela u jantaru' i obilježiti 70 godina života i 50 godina od objavljivanja prve knjige.

Svečanost će se održati 26. studenog (subota) 2016. u 18,00 sati, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, Trg braće Radića 7.Uvodna riječ: Nenad Cambj. O novoj knjizi i autoru govorit će Tonko Maroević i Bratislav Lučin. Odabrane stihove kazivat će Trpimir Jurkić, prvak Drame HNK u Splitu, a uglazbljene pjesme izvodit će muška klapa »Filip Dević« i Dean Dvornik.

Foto: Feđa Klarić

Goran Pelaić:

Pjesništvo opkoljeno morem i svime što ga okružuje

Nakon što su neka uvažena imena rekla svoje, teško je napisati nešto novo o Jakši Fiamengu a ne ponoviti već rečeno. Ali, eto dopustih sebi tu mogućnost. Dapače i zadovoljstvo! O pjesniku sam zborio niz puta, ponajviše na radio valovima. Ponešto i u tiskanom obliku. No "prokletstvo" crvene lampice u studiju često se doslovno i površno shvaća, premda katkada ima snažnije značenje od onoga što ostane nakon pokretanja rotacijskoga stroja. Pogotovo kad je u pitanju pjesnička riječ. A govor bismo mogli svrstati u one novinarske iskaze koji isto tako nosi autorski pečat. Ovisi o jačini pera…Dakle, nije da nisam i nije da je sve otišlo u zrak! Ostalo je još nešto i u rukopisu, a nešto ćemo i dopisati. Ono što je nesporno. Akademik Jakša Fiamengo rođen je u Komiži na otoku Visu, 26. studenog 1946. godine. U Splitu je od 1962. godine a od 1965. piše i objavljuje poeziju, eseje, kritike, scenarije. Član je Društva hrvatskih književnika od 1969. Zastupljen je u antologijama hrvatske poezije. Pjesme su mu prevođene na engleski, francuski, talijanski, njemački, portugalski, ruski, ukrajinski, češki, slovački, mađarski, slovenski, makedonski i albanski jezik. Fiamengo pripada krugu najistaknutijih recentnih hrvatskih pjesnika. Njegovu poeziju bitno određuje pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju. Za njegovo pjesništvo kritika ističe da se gotovo u cijelosti organizira u iščitavanju arhetipskih signala podneblja. U neprestanom kontaktu s krajolikom, u kojem je bitni znak more i njegovo mnogoznačje. Pjesnik se iskazuje kao pažljivi motritelj njegovih vibracija, osobito onih duhovnih, temeljenih na nepresušnim tradicijskim izvorištima, trajnim inspiratorima Fiamengova poetskog iskaza. Objavio je niz knjiga pjesama, kojima je dokazao svoju jedinstvenu pjesničku misao. Autor je scenarija zapaženog filma (video i DVD) “I Palača rodi Grad”, I. i II., dobitnika osam međunarodnih nagrada.

Osobito je zapažen njegov angažman na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, gdje je dugogodišnji selektor-urednik lutkarskog programa te višestruki scenarist svečanog otvaranja manifestacije, među ostalim i dječjeg mjuzikla “Morsko more” (praizvedba u Šibeniku 1978., režija Marin Carić). Također, autor je niz scenarija za TV i javne koncerte/nastupe. Kao učenik splitske klasične gimnazije bio je glavni urednik školskog lista “Mladi klasičar”, potom urednik časopisa i biblioteke “Vidik” te lista “Gdje” u Splitu. Isto tako, bio je inicijator, utemeljitelj i umjetnički voditelj ljetne kulturne manifestacije “Ljeto u Komiži”. Uz to, autor je niza esejističkih zapisa i predgovora autorskim izdanjima, monografijama i prigodnim izdanjima, član raznih žirija, pokretač i voditelj manifestacija, izbornik, antologičar. Njegovi su stihovi uklesani u kamene ploče na Pjaci Krista Kralja u Selcima na Braču i kraj ermitaže sv Jere na Marjanu u Splitu. Također, niz njegovih pjesama skladano je i pjeva se u izvedbi najistaknutijih hrvatskih pjevača te klapa, zborova i dječjih ansambala. Od skladatelja najčešće surađuje sa Zdenkom Runjićem, a u klapskoj konkurenciji s Krešimirom Magdićem. Godine 1995. objavljen mu je CD i audio kaseta “Svjetiljka djetinjstva” s izabranim pjevanim pjesmama (isti je CD 2004. godine doživio drugo izdanje), godine 2006. “Croatia Records” mu objavljuje autorski CD “Karoca gre”, a iste godine Glazbena mladež Split producira CD “Kroz đardine, kroz pjacete”, snimku s autorskog koncerta u HNK Split održanog pod nazivom “Karoca gre”. Za svoje pjesme dobio je niz nagrada na festivalima, a 2002. i 2007. dodijeljene su mu prestižne diskografske nagrade Porin za autorstvo klapskih pjesama “Neću ja u švore” (skladatelj Branko Starc) i “U zemju latinsku” (Krešimir Magdić) te 2000. “tiražna” Zlatna ptica Croatia Recordsa, itd. Za sveukupni rad Fiamengo je 1999. godine odlikovan Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. K tomu, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.) te Nagrade Županije splitsko-dalmatinske (2005.), Nagrade grada Splita (1997.), Nagrade grada Komiže (1997.), Medalje grada Splita, u povodu 40. obljetnice umjetničkog djelovanja (2006.), Maslinovog vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993.), Plakete “Hanibal Lucić” na Sonetnim danima u Hvaru (2001.–prvi dobitnik!), Plakete Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (najviše festivalsko odlikovanje, 2005.), Statue “Mila Gojsalić” za očuvanje baštine radi opstojnosti identiteta na Danima Mile Gojsalić u Kostanju (2005.), Plakete “Dobro jutro more” za unapređenje hrvatske književnosti u Podstrani kraj Splita (2007.), Plakete “Vladimir Nazor” u Postirama na Braču (1999.) i mnogih drugih. O Jakši Fiamengu je 2004. godine HTV snimila zapaženi dokumentarni film “Čovik od riči” (režija V. Fulgosi). Naposljetku, 2007. godine proglašen je počasnim građaninom općine Podstrana. Eto, posve dostatno za impresionirati svekoliko pučanstvo faktografijom. Ali, ni pjesniku pa ni književnoj kritici, ne bi bilo drago a da se ne kaže koja riječ o pjesnikovu iskazu. Iskaz je bitan u svemu što se krije iza imena Jakša Fiamengo. Uspoređivati velikog pjesnika s nekim drugim velikim pjesnikom, na najboljem ste putu da napravite fatalnu grešku. Jakšu se najbolje može doživjeti čitajući njegove stihove. Još bolje rečeno i slušajući ! Mislim da neću pogriješiti ako ustvrdim da njegova poezija utkana u hrvatsku glazbenu riječ nije primijenjena poezija. Jer radeći (katkada i nerado) za mnoge skladatelje – on ni jednog trenutka nije izgubio vrhunsku poetsku nit, u kojoj su počesto metrika i druge glazbene „zakonitosti“, obvezujuće za pjesnika. Ne, on je svojim radovima obogatio hrvatsku glazbenu zbilju, pridruživši se tako plejadi velikih pjesnika koji su festivalskim i inim estradnim manifestacijama podigli rejting do neslućenih visina. I da hrvatska glazbena scena kojim slučajem nije imala „na lageru“ nekoliko pjesnika od formata, bismo li danas uopće mogli govoriti o slavnoj glazbenoj prošlosti? Fiamengo je napisao preko 350 pjesama koje su snimljene i uglazbljene! Mnoge i nagrađene , a neke od najljepših prošle su „nezapaženo“ (Ništa nova, ništa nova, Karoca gre). Njegova karoca, prepuna boja i mediteranskih mirisa gre dalje. Nepresušno je pjesničko vrelo. Da je moguće napiti se iz tog čarobnog i podatnog bunara iz kojeg se napajao Fiamengo, mogli bismo stati uz bok pjesnicima Pariza i Lisabona… I Komiže! Dobitnik nagrade za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.


Životna ispovijest čovjeka čije su pjesme toliko poznate da ih smatraju narodnima


'Priznajem, uvijek kada pišem stihove vidim Olivera'


Ima 69 godina, iza njega je 450 uglazbljenih radova. Komiško djetinjstvo zauvijek ga je obilježilo, premda živi u splitskom Lučcu. Ovo ljeto u Splitu održana je večer samo njemu u čast

Iako je pisao stihove koje su otpjevala najveća imena hrvatske estrade, za 69-godišnjeg Komižanina i Splićanina Jakšu Fiamenga, legendu dalmatinske pjesme, iza kojeg je više od 450 uglazbljenih radova, jedan je pjevač uvijek bio i ostao – poseban.

- Kad god sam pisao, iza papira na pisaćem stroju, poslije iza displeja kompjutora, vidio sam Olivera Dragojevića– govori nam nekoliko dana nakon što je doživio veliku čast: pjevači, skladatelji i glazbenici okupili su se na drugoj večeri splitskog Festivala zabavne glazbe na večeri posvećenoj Fiamengu, kojom su mu se htjeli odužiti za sve što je napravio za njih.

Pročitaj cijeli članak...

Izvor: JUTARNJI LIST

Večer akademika Jakše Fiamenga u Splitu


Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, organizirala je večer akademika Jakše Fiamenga u velikoj dvorani zavoda HAZU-a u Splitu (Palača Milesi). 

O novom članu akademije govorili su akademik Nenad Cambi i dr.sc. Joško Božanić, a stihove su recitirali dramski umjetnici Ksenija Prohaska i Žarko Radić. Ženska klapa Neverin izvodila je autorove pjesme, a na kraju je zapjevala i Jakšina životna suputnica Majda Jazbec.

Među prijateljima i štovateljima Jakše Fiamenga bile su i brojne poznate osobe iz javnog, kulturnog i zabavnog života; Meri Cetinić, Doris Dragović, Ivo Pervan, Feđa Klarić, Srđan Ivanišević... (n.k.)

Foto: Damir Kežić









Jakša u HAZU


Zagreb, 12. veljače – Hrvatski pjesnik akademik Jakša Fiamengo, koji je 2014. izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost predstavljen je u četvrtak 12. veljače u Knjižnici HAZU, u nazočnosti brojnih članova Akademije, istaknutih osoba iz svijeta književnosti i glazbe i drugih poštovatelja njegova djela.

Kako je u uvodu istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, izbor Jakše Fiamenga za akademika velik je dobitak za HAZU s obzirom na važnost koju ima kao jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pjesnika, kao i zbog popularnosti koju je stekao u najširoj javnosti, posebno kao autor dalmatinskih šansona, kao što su Karoca gre, Piva klapa ispo` volta, Sutra će te ponit, Infiša sam u te i Nadalina. Akademik Kusić kao karakteristiku Fiamengova opusa istaknuo je pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju, čime se nadovezuje na tradiciju koja seže od vremena Marka Marulića. „Hrvatska akademija ponosna je što ima ovakvog člana“, kazao je akademik Kusić.

O pjesničkom portretu akademika Fiamenga govorio je akademik Tonko Maroević koji je rekao da čitanje Fiamengovih tekstova zahtijeva sabranost jer se zbog ljepote stihova često ne percipiraju u potpunosti. I on je istaknuo važnost mediteranskih motiva u Fiamengovu stvaralaštvu i poručio da akademik Fiamengo u malim pojedinostima vidi cjelinu. O svojoj suradnji s akademikom Jakšom Fiamengom kao autorom nekih njezinih pjesama govorila je i pjevačica Tereza Kesovija.

Stihove akademika Fiamenga govorili su dramski umjetnici Marija Kohn, Špiro Guberina, Jelena Miholjević i Robert Kurbaša, a izbor iz njegovih uglazbljenih pjesama izvela je klapa Petrada iz Zagreba. Na kraju pjesmu” Riječi Riječi”otpjevala je Majda Jazbec , supruga Jakše Fiamenga.

Akademik Jakša Fiamengo rođen je 1946. u Komiži, a od 1962. Živi u Splitu. Objavio je 44 knjige pjesama, a pojedine pjesme prevedene su mu na više od 15 svjetskih jezika. Za svoj rad dobio je brojna ugledna priznanja.

Večer su uljepšali gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević, prva je gradonačelnica u povijesti Komiže i otoka Visa, ali i cijele Splitsko- dalmatinske županije, te gradonačelnik Visa Ivo Radica.

Tekst i fotografije: Nives Gajdobranski






Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer Lavurat za poja likovna umjetnost limuni lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo