BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti
Prikazani su postovi s oznakom mladi. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom mladi. Prikaži sve postove

Mladi iz Doma iz Nazorove napravili reportažu o svom boravku na Visu


Udruga SVIMA je prošlog tjedna u sklopu svog projekta organizirala boravak mladih iz Doma iz Nazorove u trajanju pod tjedan dana na Visu. Za te mlade organiziran je niz radionica, a novinarsku radionicu im je vodila Dijana Pribačić Jurić. Na radionici su napravili i jednu reportažu o njihovom boravku na Visu, a ja sam je pristao objaviti na svom blogu. 


***

U ovoj dimenziji lako se zaboravi na tehnologiju, nebo i more su dovoljni

„Osjećam se kao da sam došao u drugu dimenziju, nebo sa toliko zvijezda nikad se ne može vidjeti u Zagrebu, vidjeli smo čak i zvjezdanu prašinu“, neki su od dojmova Nikole i Kristine iz Zagreba o njihovom boravku na otoku Visu. „Otkad sam na Visu mobitel mi je u koferu, a prvi put da nemam potrebu za tehnologijom i da mi wifi nije prvo što tražim“, ispričala je Teuta i dodala da joj je to nebo i sjedenje na terasi jedan od ljepših momenata. Margareta s oduševljenjem priča o izlasku sunca kakav nikad do sad nije vidjela, a drugi Nikola dodaje da je vidio „crveni  mjesec“.

Svi oni dio su grupe mladih iz Doma u Nazorovoj koja je na Vis došla u sklopu projekta udruge SVIMA  „Osobno mentorstvo u funkciji osamostaljivanja i zapošljavanja mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi“ sufinanciranog sredstvima Europske unije. Njihov sedmodnevni boravak uključuje niz različitih aktivnosti, od kulinarske i novinarske radionice do snimanja dokumentarnog filma i škole engleskog jezika.  Upoznali su i lokalne prilike pa možda neki od njih upravo na Visu pronađu mjesto na kojem bi htjeli raditi i živjeti. 
U Rukavcu su smješteni, a obišli su ne samo Vis i Komižu, gdje su im bile organizirane aktivnosti već i „poje“- središnji dio otoka, a otplovili su i do otočića Ravnika gdje su vidjeli Zelenu špilju koja je stanište šišmiša.
„Bili su veliki valovi i samo smo se Kristina i ja usudile skočiti s broda“, priča Margareta i dodaje da su se popeli i do Titove špilje, a Nikola ju je zamišljao puno većom.

Nije ih oduševila samo priroda već i ljudi za koje kažu da su prijateljski raspoloženi te zanimljiva otočka povijest. Nikola je ispričao da mu je ribar govorio o povijesti komiških ribara i njihovoj plovidbi do Palagruže, a od lokalnog mladića čuo je o povijesti falkuše, autohtone ribarske brodice, a kojih danas u Hrvatskoj ima tek tri. Margareta je od kuharice Filomene, koja im je kuhala na kulinarskim radionicama,  slušala zanimljivosti o starim običajima, a osobito joj se svidjelo to što je nekoć cijelo mjesto bilo uključeno u svatove pa je svaka kuća pripremala neko jelo za mladence.
O povijesti se saznali više i u Arheološkoj zbirci u Visu gdje su vidjeli mnogo amfora. Voditelj muzeja im je ispričao da su prije dva tjedna prvi put zaronili do broda iz 19. stoljeća gdje je pronađena velika kolekcija posuđa. Margaretu je oduševilo to što tanjur s tog broda, koji je bio pod morem godinama, izgleda kao da je jučer kupljen u trgovini dok je ostalo posuđe i dalje pod morem.  Kroz Vis su imali vodstvo na engleskom jeziku kao dio radionice učenja engleskog jezika, a svidio im se više nego Komiža jer je veći.

Većina njihovog boravka zabilježena je kamerom pa su su povremeno, pričaju kroz smijeh, osjećali kao u Big brotheru.  Naime, u sklopu filmske radionice zajedno izrađuju dokumentarni film čija je tema „Živjeti na otoku“ pa su snimali radionice, ali i ostale trenutke, poput šetnje po Komiži, sastanke sa mentorima, boravak u apartmanima ili vožnju po otoku u autobusu. Snimanje dokumentarnog filma  produženi je element filmske radionice, a u sklopu koje mladi će čuti i teorijski dio o izradi filma - o pripremama snimanja, knjizi snimanja, postprodukciji i montaži.  Nakon odlaska s Visa bit će napravljen film koji će prikazati kako je izgledao njihov život na otoku tijekom sedmodnevnog boravka.

Na radionici o maslinarstvu u viškom polju, priča Nikola,  imali su priliku kušati vrhunsko maslinovo ulje i naučiti o tome što čini kvalitetnim to ulje, o vrstama maslina, da ne postoje crne i zelene, o branju koje mora biti ručno, komini koja se mora pravilno odlagati i o drugim detaljima vezanim uz uzgoj.
Riba jede plastiku, mi jedemo ribu, jedna je od zanimljivosti koju su čuli na radionici o održivom razvoju održanoj na Teplušu.  Voditelj  obje radionice, profesionalni ronioc Mladen Varenina sakupio je na plaži različite vrste otpada te demonstrirao načine zagađenja i kakav utjecaj imaju na okoliš. Također, mladima je u moru pokazao otpad od mikroplastike i upozorio da riba to jede, a onda mi to jedemo, te tako čovjek truje ne samo okoliš već i samog sebe. Također, ukazao je na neodgovorno ponašanje brojnih ribara koji često u more odlažu iskorišteni ribolovni alat.

Mladi Zagrepčani prisustvovali su i ribarskoj večeri u Komiži i tom su prilikom po prvi puta kušali razne specijalitete od srdele, poput pljeskavice od te ribe, ili srdele na podlozi od sipinog crnila. U sklopu službenog programa  kao iznenađenje večeri nastupila je i jedna od njihovih mentorica Vesna sa prigodnom pjesmom „Milost“.
Na kulinarskim radionicama mogli su vidjeti i sudjelovati u pripremi komiške pogače, ali i naučiti važnu razliku između komiške i viške pogače jer Višani u nju ne stavljaju rajčicu, a Komižani da.  Također učili su i kako se radi šalša od koje su imali slasnu zajedničku večeru u apratmanima. Sudjelovali su također i na radionici pravljenja tradicionalnih viških slastica – cvita.
   
Naravno, nisu preskočili ni kupanje na lijepim viškim plažama, Srebrnoj, komiškoj i viškoj gradskoj plaži, a osobito im je dobro došlo noćno kupanje na Teplušu kao utjeha nakon nogometne utakmice Hrvatska-Portugal koju su gledali u novotvorenom  baru na plaži.    
„Mislim da bi mogao živjeti na otoku jer je tu sve opuštenije, ali me strah da bi mi po zimi bilo dosadno“, odgovara Nikola na pitanje da li bi mogao tu živjeti. Teuta, iako oduševljena nebom i morem,  s druge strane kaže da nikako ne bi mogla živjeti na otoku jer bi joj nedostao način života koji ima u gradu.

Reportaža je nastala u sklopu novinarske radionice, a u njenoj izradi sudjelovali su Nikola, Nikola, Teuta, Kristina, Martina, Naim, Margareta i Ivan.


Širi se Ultra Europe festival - obuhvatit će i otok Vis


Najveći festival elektronske glazbe u Hrvatskoj i Europi Ultra Europe od iduće će godine, u svom trećem izdanju, prerasti vikend termin i trajati tjedan dana, osim Splita i Hvara obuhvatit će i otok Vis te posebni jedriličarski party na moru.

Najavio je to u ponedjeljak u Londonu na hrvatskoj konferenciji za medije u sklopu svjetske turističke burze WTM izvršni direktor tog festival Hugo Baus dodavši da će se iduće godine festival održavati od četvrtka do četvrtka.


To će značiti i veliko povećanje broja posjetitelja festivala Ultra Europe kojih je ove godine bilo oko 120 tisuća, ali i za 30 do 40 posto porast troškova organizacije u ćemu će, kako se nada Baus, dobiti podršku države (HTZ i drugi), Splitsko-dalmatinske županije te gradova gdje se održava.
Iako u izjavi za Hinu nije želio precizirati koliko očekuje da ta podrška iznosi, za iznos od 500 tisuća eura od svih zajedno kazao je da bi bilo odlično i znatno više nego su do sada dobivali.
Kazao je i da nisu točne glasine da Ultra Europe odlazi iz Hrvatske zbog organizacijskih problema, jer nema ništa što ne mogu riješiti i bit će u Hrvatskoj dok bude podrške države i gradova, jer u publiku, kako kaže, uopće ne sumnja, uvijek će ih dosta doći na taj festival.
Festival Ultra Europe uz još neke druge festivale elektronske glazbe u Hrvatskoj, na hrvatskoj press konferenciji na WTM-u predstavljen je s ciljem motivacije daljih dolazaka te je istaknuto da su i dalje hit medu mladim Britancima.

Učinite nešto sami - makar i sitnicu!

Ne znam na čemu je neki dan bio pomoćni biskup zagrebački Pozaić kad je mogao pozivati na oružje, ali u ovoj državi me više ništa ne može iznenaditi. Bivši premijer (vjernik par excellence) nam je u zatvoru, sadašnji (ateist) se gubi u biblijskim citatima, predsjednik udruge Grozd izjavljuje da nikad  nije masturbirao (i kao, šta mu fali?)... Tuga. A pred ulaskom smo u Europsku uniju!?

Djeca nam se opijaju, drogiraju... a ponude radnih mjesta nema osim nedavno objavljenog "natječaja" u Bejbija da se traže drvosječe. Naime, sad je diljem Hrvatske poznato da su u Visu osobito vješti u tom poslu.
Što učiniti? Što može pojedinac, roditelj, brat, sestra, prijatelj, susjed...? Ne znam. Evo ja ću preko vikenda, umjesto oglasa koji mi donosi par kuna dnevno, visoko na naslovnici držati - anti droga spot. Čuvajte svoju djecu, nemojte se samo pouzdati u institucije. Neće se puno trsiti ni država, ni crkva, ni policija, ni škola... Učinite nešto sami, makar i sitnicu! Podržite sport, gradnju igrališta... I educirajte se, motrite, kontrolirajte vlastitu djecu, pretražite im ponekad odjeću, sobu... Zbog vijesti na TV o smrti djevojke nakon konzumacije MDMA (emdiemei) na rođendanskoj proslavi, ali i zbog anonimnog komentara da "taj i taj ćućo speed", malo sam proguglao. MDMA? SPEED? Pa kaže:

MDMA (ECSTASY)

MDMA (3,4 metilendioksi-metamfetamin) je sintetička psihoaktivna droga po kemijskom sastavu slična metamfetaminu i halucinogenom meskalinu. Ulični nazivi za MDMA su ecstasy, bombon, bonkas, eks… Obično se nalazi u kapsulama, tabletama ili prahu. Najčešće se konzumira oralno ili ušmrkavanjem. MDMA je ilegalna droga koja djeluje psihostimulativno - pobuđuje živčanu aktivnost i rad kardiovaskularnog sustava, iskrivljuje percepciju, osjećaj za vrijeme te pojačava senzorne doživljaje. Kad se MDMA uzima oralno, efekti se javljaju oko 30-45 minuta kasnije. Ušmrkavanje ili ubrizgavanje uzrokuju brže djelovanje.  Primarni efekti (želja za komuniciranjem, dodirom, plesom, višak tjelesne energije)  obično dostižu vrhunac oko sat do sat i pol nakon uzimanja i traju otprilike dva sata, a zatim postepeno slabe. Sekundarni efekti (depresija, nervoza, iscrpljenost, manjak apetita) mogu se osjećati danima.   Ecstasy je popularno ime za MDMA iako najčešće ne sadrži samo MDMA nego i efedrin, amfetamin, kofein i slične supstance te potencijalno puno opasnije kemikalije DXM i PMA koje mogu rezultirati povećanom vjerojatnošću od toplinskog udara i smrti. Iz tog razloga svatko tko je uzeo ecstasy i ima povećanu tjelesnu aktivnost obavezno mora piti oko 2 dl tekućine svakih pola sata i to po mogućnosti voćnog soka ili mineralne vode (zbog nadoknade elektrolita - u običnoj vodi ih nema). Negativni učinci konzumacije MDMA se tjelesna iscrpljenost, usporena koordinacija pokreta, dekoncentracija, glavobolja, poremećaj spavanja, mučnina praćena povraćanjem, mamurluk koji može potrajati danima i koji je obično praćen jakom depresijom te erektilne poteškoće. Dugotrajne posljedice kod učestalih konzumenata su ozbiljna oštećenja jetre i bubrega.  MDMA ne stvara fizičku ovisnost, ali zbog učestalog uzimanja može poprimiti jaku važnost u nečijem životu što uzrokuje psihičku ovisnost koju je izuzetno teško liječiti.
(izvor: http://www.uredzadroge.hr/misc/efekti-droga/psihostimulansi/psihostimulansi-mdma)


AMFETAMINI (SPEED)

Amfetamini su velika skupina spojeva koji se na ilegalnom tržištu najčešće pojavljuju kao amfetamin (prah amfetaminijeva sulfata) i metamfetamin (prah metamfetaminijeva klorida). Oni su sintetički stimulansi mozga koji uzrokuju promjene mentalnih i motoričkih funkcija. Ulični izraz speed odnosi se na razne derivate amfetamina. Najčešće se pojavljuje u obliku bijelog praha ili tableta bez mirisa i gorkog okusa, a rjeđe u kapsulama i kristalima. Čistoća uličnog speeda je manja od 15 posto. Primjesi koji mu se dodaju su vitamin C, razni laksativi, mlijeko u prahu, paracetamol, glukoza i dr.

Speed se najčešće ušmrkava ili se pije s nekom tekućinom , a može se i injektirati i pušiti. Djelovanje počinje 20-30 minuta nakon uzimanja, a traje 4-8 sati. On je snažan stimulans i kada je osoba uzela male količine speeda ona proživljava  osjećaj izdržljivosti i snage,ima lažan osjećaj samopouzdanja, postaje neuobičajeno razgovorljiva, nemirna, a ponekad i agresivna. Veće doze izazivaju suhoću usta, povišenu tjelesnu temperaturu, znojenje, pomanjkanje apetita, bljedilo, nepravilan rad srca, manjak koordinacije pokreta, nesanicu… . Posebno je opasno injektiranje amfetamina jer ono može izazvati nagli porast krvnog tlaka i tako prouzrokovati srčani ili moždani udar. Redovito korištenje amfetamina može voditi u psihičku ovisnost. Osoba se osjeća depresivno, letargično, umorno te izuzetno gladno i da bi izbjegla taj osjećaj ima potrebu za ponovnim uzimanjem.
Amfetamini izazivaju toleranciju, što znači da se svaki puta mora uzeti veća količina droge da bi se postigla jednaka ugoda. Dugoročna konzumacija može uzrokovati poremećaj u radu jetre, bubrega, srca i pluća. Vezano uz oštećenja mozga su trajne teškoće u procesu mišljenja, ponašanja i govora.
(izvor: http://www.uredzadroge.hr/misc/efekti-droga/psihostimulansi/psihostimulansi-amfetamini)


Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer Lavurat za poja likovna umjetnost limuni lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo