Sazvana 3. sjednica Gradskog vijeća Grada Visa

HVIDR-a VIS: Uspomene s puta u Vukovar

Klikni OVDJE za puni ekran!

Samostan sv. Jere - ususret 500. godišnjici dolaska franjevaca na Vis

U tijeku je sanacija obale od lanterne do fratarskog mosta - studeni 2017.

Tekst preuzet na http://www.ofmconv.hr/vis/

Samostan sv. Jere na Prirovu, poluotoku oblika kruške u viškoj luci, nema tako staru prošlost kao «povijesni» samostani Provincije sv. Jeronima iz 13. stoljeća (Split, Šibenik, Cres, Pula). Pouzdani dokumenti govore o 1520. godini kao sigurnom podatku uz koji smijemo povezati početke ovog samostančića, koji se u povijesti Provincije često naziva i hospicijem. Ne znamo je li rimski teatar na Prirovu – čije ostatke i danas možemo razgledati u podrumskom dijelu današnjeg samostana – stradao možda u vrijeme sukoba između Venecije i Ferrare 1483. godine, kada je teško poharan Vis i posebno glavno naselje Vele Selo. Nakon toga mjesto Vis se razvija i sve više raste brojem pučanstva. Doseljuju se i mnoge obitelji, naročito Hvarani, a nastanjuje se i župnik, koji je dotad živio i djelovao u Velom Selu.

Provalom Turaka u naše krajeve srušeni su ili zatvoreni mnogi samostani koje je Provincija imala u svojemu južnom i srednjem dijelu (Drač, Skadar, Ulcinj, Bar, Skradin, Bribir i Modruš). Preživio je jedino samostan u Kotoru, zahvaljujući ponajvećma tome što je spadao pod mletačku upravu. Da se rastereti kotorski samostan, u kojemu su našli utočište mnogi fratri iz razorenih samostana, a da se spasi i drevna dubrovačka kustodija koja je tako bila spala samo na taj samostan, trebalo je osnovati negdje na sigurnom i slobodnom području mletačke Dalmacije novi samostan.
Tada je Hvarskom biskupijom upravljao biskup Franjo Jakov Pritić iz Nina, franjevac konventualac (1510-1523), pa je vjerojatno baš on pospješio dolazak fratara na Prirovo, ako možda već nisu došli i prije njega. Svakako, prema dokumentima fratri su u Visu nešto prije 1520. godine, a za svoje boravište iskoristili su temelje teatra i kamenje kojeg je bilo u izobilju oko ruševina. U najstarijoj ispravi u kojoj se spominje samostan sv. Jere iz godine 1520. navodi se fra Marin iz Kotora, koji u ime braće prima zemljište Zaosridac u Dolu na Visu, što je darovao neki Radovan Kuljiš iz Komiže, a za uzvrat da se za njegovu dušu fratri mole. Da su ovu ispravu fratri cijenili, dokaz je činjenica da su je više puta prepisivali i ovjerili.

Na temelju toga krivo je ipak zaključiti da godina 1520. predstavlja vrijeme osnutka samostana, jer se ne govori i izgradnji, već o darovnici zemljišta samostanu koji već postoji. Druga isprava iz početaka života i djelovanja viških fratara potječe iz 28. srpnja 1525. Tu gvardijan, spomenuti fra Marin iz Kotora, prodaje zemljište u Vasamogoru (danas Samogovor) nekom Deši Radoševiću. Za zemljište su fratri dobili svega tri dukata. Za vrijeme provincijske vizitacije 10. rujna 1532. provincijal Matej iz Cresa, s tajnikom fra Franjom iz Raba, riješio je dvojbe vezane uz tu prodaju. Tada su u samostanu živjeli fra Toma iz Šibenika, kao gvardijan, fra Vincencije iz Dubrovnika, kao vikar, fra Jerko i fra Marko (bez naznake pripadnosti samostanu), članovi samostana. Riješeno je da samostan ostane vlasnik navedenog zemljišta, ali će ga obrađivati Dešini sinovi i njihovi zakoniti nasljednici.

Današnji samostan nije u potpunosti iz početka 16. stoljeća, kada su ovamo došli fratri. S vremenom je nadograđivan i obnavljan, te je pomalo mijenjao i izgled. Jezgro samostana nalazilo se ondje gdje je stari teatar bio najbolje očuvan, a to je njegov hrbat, izvanjski zid na sjeverozapadnoj strani, uz sami prvotni zvonik. Zato i danas samostan ima neobičan, pomalo svinut i djelomično polukružni oblik, jer je sagrađen na svodovima i izvanjskom zidu gledališta rimskoga kazališta, što se i danas može običnim okom zapaziti.

Uz samostan sv. Jere postoji i crkva, koja je u vrijeme kanonskog pohoda apostolskog vizitatora Augustina Valiera (1579.) bila tek djelomično izgrađena, nikako i dovršena. Na spomenutom nacrtu iz sredine 18. stoljeća crkva je nešto niža. Gornji dio pročelja bio je kao odsječen. Crkva je imala samo jedan prozor s južne strane. Zvonik je bio mnogo ljepši i elegantniji, kao i danas podosta izdvojen i udaljen od crkve, naslonjen na samostansko zdanje. No, kako je u drugoj polovici 18. stoljeća grom oštetio zvonik, 1758. se na njemu izvode radovi, koji su doveli do toga da je gornji dio izgubio dio svoje ljepote. Sada je zvonik nekako masivniji i čvršći, ali ne više onako vitak i elegantan kao prije.

Nedugo nakon Valierova pohoda crkva je bila dovršena. Godine 1603. u njoj nalazimo grobnice, čak i u prezbiteriju. Vanjština crkve otkriva kasnorenesansni stil. Vrata su profilirana, iskićena plitkim ružama i reljefima stigma, natkrivena lunetom. Materijal za gradnju imali su fratri nadomak ruke. Upotrijebili su ostatke rimskog teatra, mramorne blokove i četvrtaste komade tesanog kamena ugradili u pročelje. Uostalom, i drugi su Višani upotrebljavali materijal stare Isse za svoje kuće i pristanište. Čak se mramorni ostaci iz teatra mogu pronaći po okolnim vinogradima i poljima.

Ionako siromašan i skroman samostan doživio je opustošenje u vrijeme engleske uprave (1812-1815), kad su crkva i samostan pretvoreni u vojno skladište, a ono rijetko kulturno-umjetničko blago koje se ovdje čuvalo bilo je poharano, posebno što se tiče oltara u crkvi i nekih umjetnina u samostanu. Od očuvanog blaga spominjemo vrlo vrijedne relikvije iz 16. stoljeća, a arhivsku građu čuvala je zaštićena škrinja, da bi pred stotinjak godina materijal bio nekako razvrstan u omote s nekoliko sveščića, bez neke logične veze i dosljednosti. Knjižnica nema starih rukopisnih kodeksa ni inkunabula, jer samostan datira iz početka 16. stoljeća, ali čuva neke raritete, kao što je Paštrićev Staroslavenski misal (1689).

Makar je tijekom vremena samostan dobivao lijep broj umjetničkih slika na platnu i drvu za oltare u crkvi, većim dijelom sve je to nestalo, oštećeno ili poharano. Ipak, nešto je i sačuvano, kao tempera na drvu «Gospa s Isusom» italo-kretske škole iz 16. stoljeća, uljno platno «Posljednja večera» nepoznatog autora iz 1600. godine i italo-bizantska ikona na dasci «Gospa sa Sinom i anđelima», nepoznatog autora, iz sredine 17. stoljeća. Od ostalih umjetnina vrijedi spomenuti veliko drveno raspelo koje sliči gotičkim raspelima 15. stoljeća.

***
Viški samostan sv. Jere u prošlosti nije dao nijednog provincijala, ali ima nekoliko imena fratara koje se ne bi smjelo zaboraviti:

– Fra Juraj Drivodiljić (ponekad se spominje da je iz Splita), koji je vršio službu viškog gvardijana u šest navrata (između 1578. do 1604.).

– Fra Bonaventura Lukšić, dugogodišnji gvardijan i kustos. Skoro 45 godina (!) obavljao je poglavarsku službu u rodnom samostanu (između 1608. i 1664.).

– Fra Nikola Perasti, iz poznate viške obiteji, u sedam navrata vršio službu gvardijana (između 1638. i 1675.).

– Fra Antun Punjalić, iz poznate viške obitelji, viški gvardijan u pet navrata (između 1689. do 1710.).
– Fra Antun Garuati (neki pišu da je iz Kotora), u više navrata vršio službu viškog gvardijana (između 1736. do 1762.)

– Fra Vicko Puljas, član poznate viške obitelji, magister Reda i tajnik Provincije, više puta vršio službu viškoga gvardijana (između 1762. i 1774.).

– Fra Jeronim Družević, doktor teologije, magister Reda, dugogodišnji penitencijar u Rimu, gdje je i umro 1848. Vrlo zaslužan za viški smostan.

– Fortunat Dešković, kustos i viški gvardijan (u više navrata). Živio u Visu u vrijeme vojnih uprava, te je zato morao boraviti dvije godine izvan samostana. Umro 1822.

– Fra Celestin Tomić, doktor teologije, vrsni bibličar, dugogodišnji teološki profesor, pisac brojnih biblijskih knjiga, umro u Zagrebu 2006. godine.

– Ovdje svakako spada i o. Marin Oreb, iz Veleluke na Korčuli, koji je velik dio života proživio u Visu, o kojemu je 1972. godine napisao vrlo sadržajno djelo «Moj mali samostan».

Sadašnji gvardijan fra Damjan Glavaš

Vis: Herbarij na 80 metara kvadratnih!

Akademska slikarica Natalia Borčić uključila se u nastavu biologije u OŠ Vis na način kako je to slikarici najprimjerenije - kistom.  Bijeli zid ljetne nastave, površine 80-ak metara kvadratnih, preobrazio se u herbarij uz kojeg će učenici, vođeni profesoricom iz biologije, na stupovima i zidovima ispisati imena i karakteristike biljaka.

Ovom suradnjom slikarice i učenika dobivamo prvi javni  herbarij na Visu, lako dostupan svima. Dovoljno je prošetati do škole i prostora ljetne nastave.

Ja sam, kao što vidite, prošetao do ljetne nastave. Pa i dalje... Radi onih kojima nedostaje sunca.

Izložba: Kako živi narod

Vis opet ima zubara

Znate da smo po zatvaranju ordinacije dentalne medicine na Kutu (u vlasništvu mr.sci. Matko Božić dr.med.dent.) neko vrijeme bili bez zubara i da je Dom zdravlja SD županije bio raspisao natječaj za zubara i med. sestru... Otprilike mjesec i pol kasnije u "velebnom" zdanju viškog doma zdravlja obavljale su se završne pripreme za početak rada nove ordinacije, a usluge su se počele pružati prošlog tjedna.

O vašim zubima brinut će (pored vas samih, naravno) dr. med. dent. Goran Tičinović, a asistirat će mu medicinska sestra Suzana Roki. Doktor je mladi, stasiti Splićanin koji je praksu odradio u Splitu, a potom je dvije i pol godine radio u Virovitici. Suzanu, Bogu hvala, većina nas poznaje. Ordinacija je odmah do ordinacije dr. Đorđevića.

Zapisivanje za termine započelo je prije desetak dana, a s obzirom na dvomjesečni nedostatak zubara "booking" dobro ide.

Kad sam zamolio dr. Tičinovića i Suzanu za par fotografija iz ordinacije ljubazno su mi dopustili, a na fotografiranje je pristala i pacijentica gospođa Ana Kordić. Da je ordinacija metar šira i s boljim pogledom bilo bi idealno. Ovo na dušu projektantima.

One navodnike gore, na riječi velebnom, neka svatko tumači kako mu drago! :)

[ads-post]

Trajekti: m/t VALUN

Vis: Kolona sjećanja na Vukovar i Škabrnju

Advent na Visu 2017

Ne znam kakvi će Adventi na Visu biti slijedećih godina, ali je sigurno da ovogodišnjeg nijedan neće nadmašiti u smislu medijskog odjeka:

Index

Slobodna Dalmacija

tportal

...

Lijevo je originalni poziv, desno je sarkastični lažnjak. :)

Festival ISPOD BINE, objava za medije

Poštovani otočani, 

prosljeđujem informaciju od kolegice iz udruge Mavena o zanimljivom koncertu koji će se održati u nedjelju na Visu. 

Svi ste dobrodošli!

Marica Grgurinović

Umjetnička voditeljica / Artistic director

Kazalište BESA / Theatre BESA

Šetalište stare Isse 25

21480 Vis

OIB 27872315016

IBAN: HR7723400091110592001

kontakt: +385 95 5177 577

www.besa.hr

OBJAVA ZA JAVNOST:

Festival ISPOD BINE završava na Visu izvedbom Karlheinz Stockhausena: Mikrophonie I (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolere Black Page Orkestra iz Beča

Drugo izdanje sound art festivala ISPOD BINE započelo je 9. Studenog otvorenjem izložbe Hrvoja Pelicarića: Smanjena točka protoka (za sferu, 8 ear-piece zvučnika i Umwelt) u Multimedijalnom kulturnom centru - Dom mladih u Splitu, a nastavilo se sa tri dana suvremenih izvedbi koje eksperimentiraju sa zvukom na Umjetničkoj akademiji u Splitu i u prostorima Amfiteatra I ISPOD BINE u Domu mladih u Splitu. Ugostio je umjetnike: Franjo Glušac, Tena Novak Vincek, Andreja Kurelec Košavić, Bruno Vorberger, Ivan Marincel, Damir Prica Kafka, Nikola Vincelj-Jinks, Roko Crnić, Bertrand Denzler, Marina Džukljev, Tomaž Grom, Jonas Kocher, Samo Kutin, Julien Mégroz, Srđan Muc, Nenad Kovačić, Robert Roža, Irena Tomažin, Damir Bartol Indoš, Tanja Vrvilo, Ivan Bilosnić – Bic, Nikica Prišuta, Ratko Danilović, Ivan Marušić – Klif, Dragan Đokić, Luka Krstulović, Alen Sinkauz, Michele Quadri, Katarina Poklepović i Ante Matas.

No, ISPOD BINE, sound art festival još nije završio. Vikend pred nama donosi nam finale festivala koje se odvija na otoku Visu, u bivšem vojnom portu za podmornice Rogačić, u nedjelju, 19. studenog, gdje će članovi Black Page Orchestra; Leonhard Garms, Igor Gross, Alessandro Baticci, Luca Lavuri, Alfredo Ovalles, Matthias Kranebitter, izvesti skladbu Karlheinz Stockhausena: Mikrophonie I (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolere.

Njemački skladatelj Karlheinz Stockhausen jedan je od naznačajnijih skladatelja 20. stoljeća, poznat, između ostalog, po svom inovativnom radu na području elektroničke glazbe. Jedna od njegovih centralnih skladbi na tom području te jedno od najinovativnijih glazbenih dijela prošlog stoljeća uopće upravo je skladba Mikrophonie I. U njoj skladatelj mikrofon koristi aktivno, kao glazbeni instrument, u suprotnosti s njegovom standardnom i do tada jedinom korištenom pasivnom funkcijom što vjernijeg snimanja ili pojačavanja zvuka. Skladbu Mirophonie I izvodi šest glazbenika. Dva udaraljkaša sviraju veliki tam-tam sa širokom paletom alata. Drugi par glazbenika pomicanjem ručnih mikrofona prema precizno definiranoj skladateljevoj partituri čine čujnim suptilne detalje i šumove tam-tama, dok treći par glazbenika primjenom rezonantnih bypass filtera na izlaz mikrofona vrše raspodjelu nastalih zvukova na sistem zvučnika.

Obzirom na vrlo posebnu akustiku kao i specifičnu atmosferu, spremište za podmornice u uvali Rogačić čini se izuzetno pogodnim za izvedbu ovog djela i stvaranje jedinstvenog doživljaja. Black Page Orchestra izvest će skladbu na velikom tamtamu koji su sami izradili u ljeto 2017, a bila bi to njihova druga izvedba ovog dijela nakon bečke premijere u sklopu festivala Unsafe+sounds, te istovremeno i prva izvedba ovog  djela u Hrvatskoj uopće. Posebno se veselimo mogućnosti da izvedbu Mikrofonie I podijelimo sa žiteljima Visa, otoka kojeg su neki od nas već upoznali i zavoljeli.

The Black Page Orchestra je ansambl za radikalnu i beskompromisnu suvremenu glazbu osnovan 2014. u Beču. Ime je dobio prema skladbi Black page Franka Zappe, kompoziciji čija se partitura zbog velike gustoće zapisanih nota doima kao crni papir. Osim jasnog estetičkog pristupa definiranog u samom imenu, ansambl je fokusiran na skladbe koje koriste elektroniku, video i različite nove tehnologije u umjetničkom kontekstu, kao i na djela performativnog karaktera. Tijekom četiri godine postojanja kroz koncerte u sklopu festivala kao što su Wien Modern, Wiener Festwochen, Mixtur Festival Barcelona, SPOR Festival Denmark, Klangspuren Schwaz, Transart Festival Italija, Izlog Suvremenog Zvuka Zagreb ansambl je izrastao u jednog od vodećih ansambala mlađe generacije za suvremenu glazbu u Austriji i šire.

Skladba Karlheinz Stockhausena: Mikrophonie I (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolere biti će izvedena u portu u uvali Rogačić na otoku Visu u nedjelju, 19. studenog s početkom u 14 sati, a publika koja dolazi sa kopna joj može pristvovati dolaskom u Vis trajektom koji iz Splita kreće u nedjelju, 19. studenog u 11 sati iz Trajektne luke Split. Po dolasku čekat će ih brod u organizaciji ISPOD BINE festivala koji će ih prevesti u uvalu Rogačić, te ih nakon izvedbe vratiti u trajektnu luku Vis na trajekt koji iz Visa kreće u 15:30 h, te u luku Split uplovljava u 17:50 h. Prijava sudjelovanja je OBAVEZNA na mail mavena@mavena.hr, zbog mjesta na brodu.

Organizator i producent festivala je udruga Mavena – 36 njezinih čuda, idejni začetnici i umjetnički voditelji festivala ISPOD BINE su Natasha Kadin i Hrvoje Pelicarić, koji je i tehnički direktor festivala. Tehnički realizatori su Frane Tošić i Eugen Jeličić, a za postav i dokumentaciju festivala zaslužni su Gildo Bavčević i Marin Renić. Vizualni identitet festivala napravili su dvojac Kazinoti & Komenda, uz tipografiju Iris Klarić i animaciju Tihane Mandušić.

Donatori festivala su Ministarstvo kulture RH, Grad Split, Županija splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Zaklada SUISA, Pro Helvetia, Canton Bern & Grad Biel, a Mavenin rad podržavaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova.

Partneri festivala su Umjetnička akademija u Splitu, Multimedijalni kulturni centar Split, Platforma Doma mladih, Grad Vis, DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta, Studentski centar Zagreb – Kultura promjene – Izlog suvremenog zvuka, Organizacija Bruit Zurich, Zavod Sploh Ljubljana, Jazz Cerkno, Ring Ring Festival Beograd.

Medijski pokrovitelji: Muzika.hr, Ravno do dna, Dalmatinski portal, Info zona, Soundguardian, DOP Magazin, Perun.hr, KLFM

Fb stranica

FB event

ISPOD BINE, sound art festival

9. - 19.11.2017.

PROGRAM

9.-13.11. NMG@PRAKTIKA, Dom mladih

20 h otvorenje izložbe

HRVOJE PELICARIĆ: Smanjena točka protoka (za sferu, 8 ear-piece zvučnika i Umwelt), osmokanalna audio instalacija

10.11. PETAK – UMAS Gripe, svečana dvorana

20 h 

INSTALACIJA ŠILO / PREPARIRANI PROJEKT 3.0

Franjo Glušac, Andreja Kurelec Košavić, Ivan Marincel, Ivan Marincel, Tena Novak Vincek Damir Prica Kafka, Nikola Vincelj – Jinks, Bruno Vorberge

21 h

ŠALTER ENSAMBLE

Roko Crnić, Bertrand Denzler, Marina Džukljev, Tomaž Grom, Jonas Kocher, Samo Kutin, Julien Mégroz, Srđan Muc, Tena Novak Vincek, Nenad Kovačić, Robert Roža, Irena Tomažin 

11.11. SUBOTA – Dom mladih Split

20 h - Amfiteatar

DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta

ŠAHTOFONIJA RUMORISTA: Matrica kucanja na krov

Damir Bartol Indoš, Tanja Vrvilo, Ivan Bilosnić Bic, Ratko Danilović, Nino Prišuta, Damir Prica Kafka, Ivan Marušić Klif

22 h  - Ispod bine

BIZON

Dragan Đokić, Luka Krstulović

Ex SexA + DAMIR PRICA KAFKA

Ivan Bilosnić Bic, Ratko Danilović, Nino Prišuta, Damir Prica Kafka

12.11. NEDJELJA – ISPOD BINE

20 h

ALEN SINKAUZ: La casa verde

21 h

SO BEAST

Michele Quadri i Katarina Poklepović

22 h

CUISINE DUB (leftfield DJ set)

19.11. 2017., Porat za podmornice, Uvala Rogačić, Vis

BLACK PAGE ORCHESTRA: Karlheinz Stockhausen, Mikrophonie I (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolere

Leonhard Garms, Igor Gross, Alessandro Baticci, Luca Lavuri, Alfredo Ovalles, Matthias Kranebitter

Višani u motociklističkoj karavani za Vukovar

Danas na relaciji Knin - Gračac (foto izvor: Facebook)

Ove godine motociklistička karavana deseti put zaredom ide prema Vukovaru gdje će u subotu, 18. studenoga sudjelovati u Koloni sjećanja. Među njima su i supružnici Mandaković (Nino i Viki), te Petar Dorčić i Igor Nejasmić, svi iz Visa.

Grci ljuti, izmakla im zarada

Pierce Brosnan i supruga napuštaju Vis...

Poziv na Povorku sjećanja

Pokret otoka na Korčuli

Društo i kultura uvijek su bili temelj zajednice, a kad im još damo i prostor u kojem se mogu izražavati nastaju društveno kulturni centri kao inačice nekadašnjih domova kulture. Ovaj smo vikend na trodnevnom otočkom festivalu SERUM II. antihibernacijsko cjepivo  održanom na Venerandi u Hvaru u organizaciji udruge PlatFORma Hvar započeli temu recikliranja prostora koja mogu oživjeti duh gradova i mjesta po otocima i pružiti priliku otočanima da izgrade prostore za sebe, ali i za goste koji su zainteresirani integrirati se u lokalnu zajednicu.

Društveno kulturni centri posebno su prepoznati i u strategijama razvoja te samim tim potpomognuti financiranjem iz Europskog socijalnog fonda što možemo vidjeti i iz najave natječaja „Kultura u centru – potpora razvoju javno – civilnog partnerstva u kulturi“ .

Ovaj tjedan nastavlja se u duhu kulture i društva na otocima pa s tom temom u četvrtak Pokret otoka dolazi u Korčulu održati dvodnevnu edukaciju pod nazivom Društveno kulturni centri u službi razvoja otoka. 

RADIONICE ZA OTOČANE

Radionice su besplatne za sve sudionike, a organiziraju ih Moreška – Korčula i Rolin Humes u sklopu projekta „Živi Rasti Cvjetaj“ , koji je ostvaren uz potporu Grad Korčula. Projekt je u Korčuli započeo izvedbom Korčulanske moreške uz suvremenu glazbenu interpretaciju pop/rock/blues kvarteta Rolin Humes u ambijentu napuštene termoelektrane, popularno zvane Žuva. Svodeći tradicionalno i moderno pod isti nazivnik, svrha je projekta osvijestiti korištenje potencijala cjelokupnog nasljeđa ovog prostora te revitalizacija održivih modela Društveno kulturnih centara na Korčuli, koji bi služili kao okosnica društveno-kulturnog djelovanja i kroz koje bi se njegovao osjećaj pripadnosti te duh suvremenog Mediterana.

Dvodnevna edukacija zamipljena je kao interaktivna radionica kreiranja budućeg plana društveno kulturnog centra u Korčuli gdje ćemo zajedno sa svim sudionicima radionice proći kroz najvažnije stavke planiranja razvoja ovog projekta s naglaskom na jačanje participativnog upravljanja i javno civilnog partnerstva. Radionica je namijenjena zaposlenicima u lokalnim samoupravama, voditeljima i članovima udruga, predstvanicima javnih ustanova i svim pojedincima koji mogu doprinijeti razvoju programa budućeg centra.

1. MODUL – ŠTO JE MODEL CIVILNO JAVNOG PARTNERSTVA I POJAM DRUŠTVENO KULTURNOG CENTRA
Osnovni pojmovi partnerstva, međusobnih odgovornosti i potreba te inovativnih pristupa pri razvoju društvenih prostora.

2. MODUL – ANALIZA RAZVOJA CENTRA
Definiranje unutarnjih i vanjskih čimbenika koji utječu na razvoj društveno kulturnih centara, analiza okoline i njenih potreba te alati za kreiranje sadržaja.

3. MODUL – PLANIRANJE PROJEKTNIH AKTIVNOSTI
Planiranje grupa aktivnosti i njihova detaljna razrada kroz vremenski period trajanja razvoja centra.

4. MODUL – DEFINIRANJE POTREBNIH RESURSA
Utvrđivanje troškova razvoja, mogućnosti njihovog financiranja te razrada vođenja projekta.

5. MODUL – ODRŽIVOST CENTRA
Definiranje modela održivog upravljanja i postavljanje ciljeva u svrhu mjerenje društvenog učinka.

Za prijave, sve dodatne informacije i pitanja, kao i upite za organizirani smještaj možete nas kontaktirati putem naše facebook stranice Moreška – Korčula, na email: press@moreska.hr ili mobitelom na 0916163925.

POKRETAČKO UMREŽAVANJE

S obzirom da će se na Korčuli pridružiti i otočani s Brača, Visa i Šolte posjet Pokreta otoka neće ostati samo na službenom dnevnom dijelu već su za bolje upoznavanje s ostalim članovima Pokreta otoka organizirali večernje druženje u Caffe baru Galerija, u petak 17.11.2017. s početkom u 21:30. Naime, nakon dvodnevnog učenja i stvaranja temelja za bolji život na otoku žele se podružiti sa svim Pokretačima na otoku te Vas pozvati da im se pridružite da se upoznate i razmijenite dobre otočke vibracije.

Damirovo kumče: Tiana Margareta Bralić

Danas je u Splitu, u crkvi sv. Dominika, krštena Tiana Margareta Bralić. Obred krštenja obavio je pater Jozo Čirko. Na fotografiji su Tiana Margareta (u naručju kuma Damira) i roditelji Ana i Mario. Čestitke svima!

Razgovor s pilotom: Ivan Selak

Izvor: Radio Split

Malo tko nije čuo za Ivana Selaka, prema mišljenju mnogih, najboljeg hrvatskog i jednog od najiskusnijih europskih pilota. Nakon tri destljeća provedena u zraku, brigadir Selak od početka ove godine je u mirovini. Naš dopisnik s Visa Bogoljub Mitraković zatekao ga je u Komiži ovog vikenda gdje je uživao u ronjenju, svojoj velikoj strasti posljednjih dvadesetak godina:

Subota poslijepodne

Advent na Visu 2017 - poziv i prijavnica

Objava za medije: SERUM - trodnevni festival na Hvaru

Poštovani,

Udruga PlatFORma Hvar i Pokret Otoka pozivaju vas na veseli vikend na Venerandi od 10.-13.11.

SERUM je trodnevni festival, zamišljen kao godišnje okupljanje otočana i otočkih organizacija koje se bave društveno-kulturnim aktivnostima. Svrha programa je umrežavanje, dijeljenje ideja i iskustava u ugodnom ambijentu uz razna popratna događanja.

Prošle godine prvi je festival proveden kao završno događanje u  sklopu projekta „Pokret Pokreta“ koji je osmišljen da poveže otočane i pokaže da nisu sami u svojim aktivnostima i problemima te ojača samu inicijativu Pokreta Otoka. U Hvaru se tada okupio popriličan broj pokretača i predstavnika udruga s drugih otoka, a cijeli vikend je protekao u odličnoj atmosferi, razmjeni ideja.

Poneseni energijom i entuzijazmom koji su se stvorili na prvom okupljanju odlučili smo ponoviti isto i ove godine.

Za temu smo odabrali napuštene i neiskorište prostore koji su nekada bili od društvenog značaja na otocima. Oni su nam na žalost ili, u ovom slučaju na sreću,  još jedna poveznica.

Odnos prostora, čovjeka i vremena tema je i popratne izložbe fotografija na kojoj se mogu pogledati fotografije napuštenih tvornica, škola, hotela, ribarskih magazina koji su nekada okupljali ljude i kreirali život lokalne otočne zajednice, a sada su tek prazne školjke.

Izložba će tražiti odgovore na pitanja: Što je prostor bez ljudi? Gdje je nestao čovjek? Fotografije su tek ulovljeni trenuci i dokumenti trenutnog stanja koje otvaraju prostor za diskusiju, kritičko promišljanje, interpretaciju i nove ideje.  U sklopu programa organizirat cemo i Okrugli stol subotu 11.11 na temu reciklaže napuštenih prostora na otocima. Zajedno sa predstavnicima primjera dobre prakse i lokalne samouprave razgovarat cemo o mogućnosti njihove revitalizacije i buduće primjene i upotrebe. 

Na ovaj način želimo  ukazati  na potencijal praznih gradskih prostora, u ovom slučaju i prostora kultne hvarske Venerande  kao mogućeg društveno-kulturnog centra otoka Hvara. članovi udruge Platforma Gvar mišljenja su da je Hvaru i dalje nužan DKC koji bi služio kao okosnica uspavanog društveno-kulturnog života, pogotovo zimi. Takav bi centar kroz svoje djelovanje spajao tradicionalno i moderno potpuno iskoristio potencijal našeg naslijeđa na kreativan način primjenjujući održive modele upravljanja.

Dobivši ponovno Venerandu na korištenje od Grada Hvara,  odlučili smo iskoristiti priliku da ju idući  vikend pokažemo onako kako ju mi zamišljamo i damo joj ulogu koju zaslužuje- Društevno kulturni centar otoka Hvara. 

Makar na jedan vikend. :)

Umar je Ivo Morkov

Jutros je preminuo Ivo Poduje - Morkov. Što reći o Ivotu? Više puta sam čuo svog starijeg sina kako govori: Barba Ivo je meni sila drog covik. Mnogi bi, kad bi ih pitali, tako rekli. Težok, a gospodin! Može i sa sastavnim veznikom: Težok i gospodin. Nikoga ne uvridit, vridno lavurat i zabavljat se kad je vrime od zabave. Počivaj u miru, dragi Ivo!

[ads-post]