Oteto iz tmine... Jedna pjesma Jakše Fiamenga nosi takav naslov, a meni zgodno povezati ga s otimanjem ovih fotografija iz tmine digitalnog bespuća; oštećenih, neučitanih SD kartica... Program https://www.cleverfiles.com/data-recovery-software.html omogućio recover nekoliko fotografija (do 500 MB besplatno).
Sinoć je u galeriji Meštrović (Jakinov dvor, domaćini Ivana i Anthony Stancomb) otvorena zanimljiva izložba slikarskih i fotografskih radova s motivima Visa, a autori su "viški Englezi" koji godinama posjeduju nekretnine na Visu ili redovito tu ljetuju... (Malo je kasnilo formalno otvorenje izložbe i to sam zbog drugih obveza propustio.)
Neporecivi, neupitni, globalni šarm Kuta... Treba ga čuvati, održavati, štititi od nepristojnosti "pijanog i raspojasanog" turizma; sadržajima, propisima, ljubavlju, pameću...
Vjetrovito poslijepodne usrećilo je zaljubljenike u jedrenje na dasci. Ova dvojica satima su sjekli višku valu smjerom od Goveje do Hosta i nazad. Kako sam se zatekao s fotoaparatom na proširenju ispred Kulturnog centra nisam se vratio praznih ruku...
Nina i Dominik, mladi par glazbenih pedagoga, odabrali su Vis za svoje prebivalište, osvojili simpatije Višana i nezaobilazni su u glazbenim i šire kulturnim događanjima na otoku.
Završnom školskom priredbom obilježi se kraj školske godine i predstave se dramske, glazbene, plesne, literarne i ine vještine osnovnoškolaca, vještine koje su izbrusili uz pomoć i vodstvo svojih učitelja/ica i nastavnika/ica. Gledate ih i cijelo vrijeme se smiješite, bez razlike jeste li tu u ulozi roditelja, nastavnika ili fotografa...
U Visu je jutros započela trodnevna eko akcija čišćenja podmorja "Think green - Vis 2022"" u organizaciji kluba "Roniti se mora". Nakon kratke svečanosti; postrojavanja, fotografiranja i dodjele zahvalnica krenuli su na prvi zaron, u uvalu Stonca.
Nadaju se premašiti prošlogodišnji "ulov" (15 tona otpada). Otpad izvađen iz mora bit će prebačen na kopno, van škoja, za što će se pobrinuti društvo CIOS.
Sinoć je u Visu, u dvorištu Srednje škole "Antun Matijašević Karamaneo" predstavljena knjiga "Obo rogocu", izašla iz radionice Učeničke zadruge Bravura. Već su nas navikli na uspješne projekte, a sinoćnji događaj je ne ispunio, nego premašio očekivanja.
Recenziju za knjigu (objavljena u magazinu More) napisao je viški književnik i ugostitelj Senko Karuza, pa poslušajte kako ju je on doživio i ocijenio.
Sinoć je u Visu, u Hrvatskom domu, predstavljena knjiga "Vis posljednja nada" autora Danijela Frke. Ovako je autor kratko predstavljen na stranici knjižare Ljevak:
Danijel Frka
"Rođen je 6. kolovoza 1955. u Rijeci. Diplomirani je inženjer prometa i zaposlen u TD Rijeka promet d.d. u Rijeci kao direktor sektora Prometa. Živi u Kraljevici, oženjen, otac je troje djece. Autonomnim ronjenjem bavi se od 1975. godine kao član ronilačkog kluba "Adria" iz Kraljevice. Bavi se istraživanjem jadranskog pomorstva i zrakoplovne povijesti na hrvatskim prostorima. Koautor je knjiga "Hrvatski zrakoplovi u domovinskom ratu" (Izdavač Carski Husar, Zagreb 1995.), "Zrakoplovstvo NDH" (Izdavač PC Grafičke usluge, Zagreb, 1998.) te "Pomorsko zrakoplovstvo 1918-1941" (PC Grafičke usluge 2007).
Vanjski je suradnik i savjetnik Ministarstva kulture - hidroarheološkog odjela i Hrvatskog restauratorskog zavoda. Među najpoznatijim ekspedicijama na kojima je sudjelovao su istraživanje olupine austrougarskog bojnog broda SZENT ISTVAN potopljenog kod otoka Premude, snimanje dokumentarne TV emisije o američkoj letećoj tvrđavi B-17 kod otoka Visa te pronalaženje olupine talijanskog admiralskog broda RE D'ITALIA u vodama otoka Visa."
O autoru je opširnije govorio muzejski savjetnik Priručne zbirke i lokaliteta Issa mr.sc. Boris Čargo, a svoju bliskost s Visom pojasnio je i sam autor navodeći da je njegov djed nekoć službovao u Komiži i da se zahvaljujući njemu naslušao lijepih priča o Visu. U knjizi VIS POSLJEDNJA NADA osvijetljena je važnost Visa, napose ratnog aerodroma u 2. svjetskom ratu, uz obilje zanimljivih podataka, priča i fotografija.
Vis je stvarno za mnoge bio posljednja nada. Brojka od 4098 spašenih zrakoplovaca to potvrđuje.