Prekinut je dugi niz sunčanih dana, ali slutnja ljeta je svejedno jača nego ikad...
Zanimljivosti
zanimljivosti
Nikola Kežić
-
svibnja 03, 2018
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) priredilo je nedavno dvije zanimljive i posve različite izložbe umjetnica mlađe generacije – izložbu slika Čuvari putovanja Natalie Borčić u Galeriji Karas, te u Meštrovićevu paviljonu, u Galeriji PM izložbu Lane Stojičević Sunny Side.
Najnovijim djelima mlada slikarica Natalia Borčić (otok Vis, 1989.) nastavlja tematska i formalna promišljanja započeta na prethodnim ciklusima, Dodir i Samo sa sobom. U motivu antiknih novčića, koje je pronašla u obiteljskoj ostavštini, dobila je idealni poticaj za istraživanje simboličkih i oblikovnih potencijala. Nadovezavši se na antičke običaje i vjerovanja o moneti kojom se plaćalo za prelazak u onostrani svijet, slikarica analizira pojam energije, njezine varijacije između materijalnoga i njegove suprotnosti.
Izvor: arteist.hr
[ads-post]
Nikola Kežić
-
travnja 29, 2018
Više od desetljeća šaljem u svijet fotografije i video zapise Kuta koji je prelijep, koji je brend, koji nam prodaje sobe, apartmane, puni restorane... A što ćemo s ovim?
Doći će dobri Burkić, pokupiti smeće, pritvoriti ovo što su nekoć bila vrata i vezati komadom žice.
Rijeka turista ljeti teče ovom ulicom, ali prizor je jednako odvratan i zimi...
Nikola Kežić
-
travnja 28, 2018
Sinoć je u gradskoj knjižnici u Visu predstavljen 77. broj Hrvatske zore. Još vruć iz tiskare, dovežen s trajekta netom prije početka promocije. Ili točnije - na sam početak. Slijedilo je uobičajeno prelistavanje Zore, a u glazbenom dijelu, uz crkveni zbor, nastupila je mješovita klapa KOMIŽA. Pred mojom kamerom i na blogu, u ovom sastavu, premijerno.
Kratki video prikaz promocijskog događanja
Klapa KOMIŽA će se ove godine po 6. put zaredom natjecati u konkurenciji mješovitih klapa Festivala dalmatinskih klapa Omiš
Agilna predsjednica viškog ogranka MH gospođa Dobrila Cvitanović sve drži pod kontrolom...
Nikola Kežić
-
travnja 27, 2018
Jerule (žardinjere) su se konačno u primjerenijem broju pojavile na Kutu. Govorim o "gradskim" jerulama, jer privatnih "ugostiteljskih" je i do sada bilo oko štekata. U svoj njihovoj različitosti i originalnosti. A znalo se u toj različitosti, brojnosti i originalnosti i pretjerati.
Nek ostanu ovako zelene i cvjetne...
Nikola Kežić
-
travnja 25, 2018
Ispravljeni natječaj za zakup gradskih javnih površina:
https://www.gradvis.hr/images/Javne_povr%C5%A1ine_-_NATJE%C4%8CAJ.pdf
Poziv udrugama i školama za čišćenje plaža:
https://www.gradvis.hr/natjecaji/otvoreni-natjecaji-i-pozivi/521-poziv-za-ciscenje-plaza
Nikola Kežić
-
travnja 25, 2018
Izvor: http://ombudsman.hr/hr/
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović
Stanovnici Imotskog, Sinja i otoka Visa koji smatraju da su im ugrožena ili prekršena ljudska prava ili da su diskriminirani, moći će idućeg tjedna o svojim problemima razgovarati sa savjetnicima pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Pritužbe građana savjetnici će primati u utorak, 24. travnja u Imotskom (od 13 do 16 u Gradskoj vijećnici), u srijedu, 25. travnja u Sinju (od 10 do 13 u Gradskoj vijećnici) te u četvrtak, 26. travnja u Visu (od 9 do 11 u Kulturnom centru) i u Komiži (od 12 do 14 u galeriji "Boris Mardešić").
Primanje građana tijekom terenskih obilazaka dio je aktivnosti kojima se pravobraniteljica i njezini savjetnici žele detaljnije upoznati sa problemima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U njoj će boraviti od 23. do 26. travnja, a razgovarat će i s udrugama i nadležnim tijelima u ovim gradovima te u Splitu i općini Lokvičići.
Kako bi institucija bila dostupnija građanima Dalmacije, pravobraniteljica Vidović je 2015. otvorila i Područni ured u Splitu, kojem se od tada svake godine obraća oko 600 građana. U 2017. najviše se njihovih pritužbi odnosilo na dugotrajnost sudskih postupaka, ostvarivanje prava iz socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te na postupanje policije. Na ove, ali i probleme građana u ostalim područjima ljudskih prava te diskriminacije, pravobraniteljica je krajem ožujka upozorila Hrvatski sabor u Izvješću za 2017. U njemu je dala i 231 preporuku nadležnim tijelima te podsjetila kako je njihovo razmatranje i provedba jedan od načina podizanja kvalitete života u Hrvatskoj, a time i zaustavljanju iseljavanja.
RASPORED PRIMANJA GRAĐANA*
Imotski, utorak 24. travnja 2018.
13,00 – 16:00 Gradska vijećnica (Ante Starčevića 23)
Sinj, srijeda 25. travnja 2018.
10,00 – 13,00 Gradska vijećnica (Dragašev prolaz 24)
Vis, četvrtak 26. travnja 2018.
9,00 – 11,00 Kulturni centar (Gradska vijećnica, Viškog boja 13)
Komiža: četvrtak 26. travnja 2018.
12,00 – 14,00 Galerija "Boris Mardešić" (Hrvatskih mučenika 9)
*Radi zaštite privatnosti građana, nije predviđeno medijsko praćenje ove aktivnosti
[ads-post]
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović
Stanovnici Imotskog, Sinja i otoka Visa koji smatraju da su im ugrožena ili prekršena ljudska prava ili da su diskriminirani, moći će idućeg tjedna o svojim problemima razgovarati sa savjetnicima pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Pritužbe građana savjetnici će primati u utorak, 24. travnja u Imotskom (od 13 do 16 u Gradskoj vijećnici), u srijedu, 25. travnja u Sinju (od 10 do 13 u Gradskoj vijećnici) te u četvrtak, 26. travnja u Visu (od 9 do 11 u Kulturnom centru) i u Komiži (od 12 do 14 u galeriji "Boris Mardešić").
Primanje građana tijekom terenskih obilazaka dio je aktivnosti kojima se pravobraniteljica i njezini savjetnici žele detaljnije upoznati sa problemima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U njoj će boraviti od 23. do 26. travnja, a razgovarat će i s udrugama i nadležnim tijelima u ovim gradovima te u Splitu i općini Lokvičići.
Kako bi institucija bila dostupnija građanima Dalmacije, pravobraniteljica Vidović je 2015. otvorila i Područni ured u Splitu, kojem se od tada svake godine obraća oko 600 građana. U 2017. najviše se njihovih pritužbi odnosilo na dugotrajnost sudskih postupaka, ostvarivanje prava iz socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te na postupanje policije. Na ove, ali i probleme građana u ostalim područjima ljudskih prava te diskriminacije, pravobraniteljica je krajem ožujka upozorila Hrvatski sabor u Izvješću za 2017. U njemu je dala i 231 preporuku nadležnim tijelima te podsjetila kako je njihovo razmatranje i provedba jedan od načina podizanja kvalitete života u Hrvatskoj, a time i zaustavljanju iseljavanja.
RASPORED PRIMANJA GRAĐANA*
Imotski, utorak 24. travnja 2018.
13,00 – 16:00 Gradska vijećnica (Ante Starčevića 23)
Sinj, srijeda 25. travnja 2018.
10,00 – 13,00 Gradska vijećnica (Dragašev prolaz 24)
Vis, četvrtak 26. travnja 2018.
9,00 – 11,00 Kulturni centar (Gradska vijećnica, Viškog boja 13)
Komiža: četvrtak 26. travnja 2018.
12,00 – 14,00 Galerija "Boris Mardešić" (Hrvatskih mučenika 9)
*Radi zaštite privatnosti građana, nije predviđeno medijsko praćenje ove aktivnosti
[ads-post]
Nikola Kežić
-
travnja 25, 2018
Goveja je predjel Visa, prostor ispod Doma starih i policijske postaje, na kojem se nalaze klupe koje često koriste štićenici obližnjeg Doma za stare i nemoćne, ali i drugi koji su u prolazu iz Kuta na Luku i obratno. Naravno, često su tu i oni koji stanuju u blizini. Uostalom, malo je Višana koji nisu bar jednom tu sjeli i proćakulali.
Jutros su ih okupirale none iz Doma (Komiške?) i dvije povratnice sa spizom iz Luke.
Ljudi prolaze, klupe stoje... (malo arhive 2005 - 2012)
Nikola Kežić
-
travnja 23, 2018
- Mate Lukšić - Gici (osobna nagrada,posthumno)
- Hivzija Agović (osobna nagrada)
- prof. Đino Mladineo (nagrada za životno djelo, posthumno)
- udruga HVIDR-a Vis, skupna nagrada
KRATKI ŽIVOTOPIS
Mate Lukšić (Gici) rodio se 24.9.1941. godine u Visu, gdje provodi
djetinjstvo i završava osnovnu školu. Školovanje potom nastavlja u Dubrovniku,
ali se vraća na rodni otok, koji ga je neizmjerno vukao, kao i majka koju je
othranio.
Kraće vrijeme radio je na benzinskoj pumpi (“INA”), te u viškom komitetu.
Najveći dio svog radnog vijeka proveo je na šalteru kao djelatnik pošte, sve do
umirovljenja.
O Mati Lukšiću nitko nikada nije rekao ni jednu ružnu riječ. Kolega,
prijatelj i čovjek kakvog bi svatko poželio. Uvijek dobronamjeran, radišan,
marljiv ali uvijek, i u najsloženijim situacijama, spreman na šalu i smijeh.
Zabavljač i u bolesti.
Bio je zaljubljenik u nogomet i izvrstan šahista (o čemu svjedoče medalje i
priznanja).
Volio je društvo i “balote u Kanariju” kao i sva kulturna događanja.
Volio je zemlju i masline, koje je poklonio svojima, ali iako bolestan nije
posustajao u pisanju na svom viškom dijalektu sve do svojega ovozemaljskog
kraja. Oženio se i dobio sina.
Umro je 27.6.2005. godine u Visu.
OBRAZLOŽENJE
Skromnost i nenametljivost osobine su samo najvećih, a upravo takav bio je Mate Lukšić. U sredini koja je sklona svakome, a najmanje svojemu čovjeku, ostao je, slučajno ili ne, prilično nezapažen u svom stvaralaštvu. Upravo zato, ovaj pokušaj je pokušaj ispravljanja svojevrsne nepravde prema izuzetnom piscu i čovjeku.
Ranih 80-tih iz tiska izlazi 1. Lukšićeva zbirka pjesama i aforizama pod
naslovom “Paver dogoro”.
1997. godine objavio
je roman “Infišoda” u sklopu kojeg je i petnaest briljantnih, šaljivih i
istinitih kratkih priča, pod nazivom “Baturice”.
2017. godine, točno na
12. godišnjicu autorove smrti, zalaganjem nekolicine njegovih štovatelja, iz
tiska je izašla i treća Lukšićeva knjiga “U zovitno”. U ovoj knjizi našle su se
sve korigirane pjesme i aforizmi iz “Paver dogoro” (odavno rasprodane) ali i
brojni dovršeni i nedovršeni, nikad objavljeni “aforigicini” i pjesme.
Istina je, da mnogi danas pišu, ali Gicitove pjesme su posebno dobre.
Njegov roman ima posebnu težinu. Od njegovih aforizama, jednostavno nema boljih
(ako netko sumnja, neka pročita i predstavi nam tog boljeg aforistu).
Ostavio nam je i mudrost i humor kakvog u ovom modernom vremenu više nema.
Ostavio nam je viški govor, koji smo gotovo u potpunosti zaboravili. Ostavio
nam je, kroz svoja dijela, onaj stari, dobri, pitomi, ljudski i kršćanski Vis
kakvoga više nema i nikada neće biti.
“Jelnega dona kal oci sklopimo i daji će ove rici ostat markone na ovo
pinkicu stinji ca je more zanavik plusko i nani.”
*****
Đino Mladineo (krsnim imenom Jure) rodio se 24. svibnja 1960. godine u Splitu. Djetinjstvo provodi u Pošpilju gdje pohađa prva četiri razreda osnovne škole. Od petog do osmog razreda školuje se u Visu, nakon čega upisuje i uspješno završava četverogodišnju Vojnu gimnaziju u Zagrebu.
1979. Upisao je Pedagošku akademiju glazbenog smjera u Splitu te je diplomirao
1990. godine.
1986/1987. godine je služio vojni rok (JNA) u Petrinji.
7.10.1987. s obitelji odlazi na Korčulu gdje živi i radi
kao voditelj “Moreške”, profesor u osnovnoj i srednjoj školi, a povremeno i kao
noćni portir.
Za Uskrs 1994. vraća se u Komižu.
1995. Počeo je raditi kao pročelnik za školstvo, kulturu i sport u Visu. Revno je
obavljao svoj posao, pa mu je oduzet pečat.
Čekao je i dočekao “šahovnicu”. Bio je dragovoljac
Domovinskog rata. Oženjen i otac dvoje djece.
Život mu je obilježila glazba, pa se tako istakao kao
osnivač, voditelj i član mnogih klapa, zborova i sastava koji su upravo pod
njegovim vodstvom doživljeli svoj vrhunac.
Skladao je, aranžirao, a i okušao se i kao tekstopisac.
Iznimno veliki prijatelj, humanist i čovjek.
Napustio nas je 19. listopada 2015. godine u najboljim
godinama, na vrhuncu svog glazbenog stvaralaštva.
OBRAZLOŽENJE
(cjelovito kako ga je sačinio predlagatelj)
Teško je, praktički nemoguće prisjetiti se svih dobrih stvari koje je Đino Mladineo učinio za Vis, a i šire, posebno na polju glazbe ali pokušat ćemo navesti barem ono najbitnije.
(cjelovito kako ga je sačinio predlagatelj)
Teško je, praktički nemoguće prisjetiti se svih dobrih stvari koje je Đino Mladineo učinio za Vis, a i šire, posebno na polju glazbe ali pokušat ćemo navesti barem ono najbitnije.
1979. Godine osnovao i vodio klapu “KOMIŽA”, te svaki vikend putovao Split - Vis
do 1986. godine.
1980. za boravka u Splitu, bio je član klape “ISSA-JEST”, potom klapa “ISSA” pri
“Društvu Višana i prijatelja Visa u Splitu”, a potom i član klape “BRODOSPLIT”.
1982. kao voditelj s klapom “JEDINSTVO” bio je na čuvenoj 45-dnevnoj turneji po
SAD-u i Meksiku.
1984. započeo je voditi klapu “RIVA” u Komiži
1987. bio je član zbora “BRODOSPLIT”
1987. godine organizirao SMOTRU ZBOROVA u Komiži (sam je sa suprugom nosio
stolice od osnovne škole do Komune)
Tada je nastupio i zbor “KUD-a NIKOLA VIDOVIĆ” čiji je
bio voditelj.
1987. odlazi u Korčulu gdje je radio kao voditelj KUD “MOREŠKA” (limena glazba,
zbor i klapa) s kojima je nastupio na “Omišu”, čak je i šivao uniforme za
“moreškante”. Na Korčuli je, kada se to nitko nije usudio, obnovio “SV.
CECILIJU”.
Osnovao je TAMBURAŠKI SASTAV i KLAPU od učenika.
Također na Korčuli osniva žensku klapu “MRKENTA” s kojima
je bio na Omiškom festivalu.
1994. u Komiži osniva i vodi klapu “GUSARICA” do 1998. s kojima je također bio na
Omiškom festivalu.
Osnivač je područnog odjela Glazbene škole “JOSIP HATZE”
na otoku Visu. Najčešće je pješačio Komiža - Vis i natrag kako bi održao sat
solfeggia.
Vodio je MJEŠOVITI ZBOR ŽUPE SV. NIKOLE u Komiži i
aranžirao pjesme.
Osnovao je i vodio vokalno - instrumentalni sastav
“JEŽINA” s kojim je nastupao otprilike 6 godina.
Vodio je TAMBURAŠKI ZBOR i KLAPU HKD “KOMIŽA”.
1996. Zajedno s Lenkom Bjaževićem organizira SMOTRU DJEČJIH KLAPA DALMACIJE.
2007. jedan je od osnivača i voditelj MANDOLINSKOG ZBORA “MARETA” iz Visa pri
kojem su djelovali orkestar, ženska klapa “MARETA”, ženska klapa “ĆAPINE”,
muška klapa “KOLUNA” te škola mandoline i gitare. Kroz ovaj zbor prošlo je
osamdesetak aktivnih članova i stalno je bila prisutna tendencija rasta, ali s
obzirom na nedostatak instrumenata i financija, nije bilo moguće primati nove
zainteresirane članove.
Autor je pjesme “S TOBON BI VILO MOGA SVE” (skladatelj i
tekstopisac) te kao voditelj s klapom “GREBEN” nastupa na Omiškom festivalu
1993.
Skladao je i aranžirao više pjesama Joška Božanića:
“STORI MEŠTRE ŠIBE” (1981.)
“BESIDA OBO BESIDI” (1982.)
“U JOCIMA” (1983.)
“COVIK I MEDVID” (1985.)
“OTO TAKO” (1986.)
“DA JE BILO” (1997.)
S ovim pjesmama do 1986. s klapom “KOMIŽA” nastupa na
Omiškom festivalu.
Zapisao je i očuvao niz tradicionalnih VIŠKIH NAPJEVA:
“OTO MUŽI S PALAGRUŽE”, “BOR MI SE ZELENI”, “ORIJADNA
PRIVARENA”...
Autor je klapskog aranžmana svojevrsne viške himne “O
VISU MOJ” (Š. Slavića) i skladbi “MOJ TOVAR” (T. Papića), i “Sutra će te ponit”
(J. Fiamenga)
Od 2007. do 2015. s “MARETOM” organizira brojne
spektakularne koncerte na Visu i izvan otoka. Upravo ti koncerti bili su
najbrojniji i po broju nazočne publike ali i po broju samih sudionika. Kao
posebno impresivne nastupe ističemo godišnje koncerte u Hrvatskom domu i
Batariji, humanitarne koncerte u Visu i Komiži, ljetni nastupi na otvorenom
(npr. skale Sv. Ciprijana u Visu, autorska večer Vinka Kalinića u Komiži),
božićni koncerti “Spilice” i “Muster” o čemu svjedoči i briljantni video zapis.
Sudjelovao je s “MARETOM” i na brojnim drugim
događanjima, kao ”Dani rogača”, Dan grada, “Viška noć” i slično.
Izvan otoka, vrijedi istaknuti, nastup na smotri
Mandolinskih orkestara na Hvaru, te na susretu otočnog folklora u Jelsi.
2011. Ženska klapa “MARETA” prolazi audiciju za najbolje debitante Omiškog
festivala u Bolu na Braču, što je najveći uspjeh ove nažalost, bivše klape.
2012. Muška klapa “KOLUNA” u ne baš “tinejđerskim” godinama također prolazi na
audiciji za Omiški festival u konkurenciji debitanata, što je i za ovu klapu
bio najveći doseg.
Tri puta nastupaju na festivalu Mandolinskih zborova
“MANDOLINA IMOTA” u Imotskome.
2012. osvajaju treće mjesto u A kategoriji kao jedini
preživljeli hrvatski otočni orkestar.
Najveći uspjeh “MARETA”pod ravnanjem prof. Đina Mladinea
ostvaruje 2013. godine gdje na 18. Hrvatskom festivalu mandolinista “MANDOLINA
IMOTA” osvajaju 1. nagradu u konkurenciji novih skladbi, te 3. mjesto u
revijalnom programu.
Upravo s ovom pobjedničkom skladbom “FUNERAL MARCH” na
glazbu Nille Axellson Siriščević i aranžmanom Đina Mladinea u režiji Matka
Petrića snimnjen je, na lokalitetu “Polivalo”, blizu Rukavca, impresivan
glazbeni video spot mandolinskog zbora “Mareta” pod ravnanjem maestra Mladinea,
što je zasigurno najveći biser viške kulturne scene. Sve ovo uspjeli su postići
sa “dječjim igračkama” u rukama, jer je konkurencija nastupala i sa desetak
puta skupljim glazbalima.
A tko je to, posljednjih godina i koliko puta organizirao
neku humanitarnu akciju? I ovdje prednjače Đino i “Mareta”:
2010. godišnji koncerti u Visu i Komiži od kojih je sav prihod išao za viške
stipendiste.
2011. Koncerti za ekskurziju za djecu slabijeg imovinskog stanja
2013. koncerti “ Za Mia Lanin prvi korak” i koncerti “MZ MARETA i gosti za Marka
Glibotu”
Bio je organizator i član žirija za “PRVI GLAS VISA”,
član još nekoliko glazbenih sastava, a zadnje dane vodio je i nastupao uz vokalno-instrumentalni
sastav “ĆURLICE”, koje su se, samo njemu u čast, s novim voditeljem, ponovno
okupile,
Nastupao je na Omiškom festivalu sa čak šest različitih
klapa, a njegova kompozicija bila je jednom i pobjednica festivala, što je
prešućeno.
Bio je Đino iznimno veliki glazbenik, ali bio je i još
veći čovjek. Pomagao je svakome (osobito u pravnim stvarima) i kada mu to nije
bilo u opisu posla. Mnogim je viškim piscima akcentirao i lektorirao knjige
(što je osim njega malo tko i mogao) ne tražeći za taj složen, delikatan i
dugotrajan posao nikakvu naknadu.
Imao je i zapaženu političku karijeru, te je bio član
Gradskog vijeća Komiža. Svoje hrvatstvo nije skrivao ni u onim teškim vremenima
zbog čega je i bio redovito kočen i osporavan. Mogao je Đino izabrati partiju,
stranku ili listu koja će mu donijeti slavu i bogatstvo ali uvijek je birao
biti čovjek, vječno u opoziciji, u borbi s “rogatima”, u borbi za pravdu i
običnog malog čovjeka. Lako je biti na
vlasti ili pripadati većini, ali trebalo je, poput Đinota, reagirati na
nepravdu kada je čine veći, brojniji i jači.
POLITIKA NEZAMJERANJA je rečenica koja ga je obilježila.
Svi mi gledamo svakodnevno nepravdu koja se događa oko nas i ne reagiramo, a
Đino je reagirao uvijek i zato je bio drugačiji, bolji i veći.
Kroz život je, kao i kroz svoje glazbeno stvaralaštvo
stalno nailazio na prepreke i saplitanja. Slikovito, kao da vrhunski atletičar
svaku utrku trči sa robijaškim kuglama na nogama sa konkurentima koji su bez
tih utega. E da je bilo pravde, gdje bi mu bio kraj. A bilo ih je, ne mali broj
koji su mu zagorčavali i verbalno i pravno i fizički i podmuklo. Otišao je Đino
na onaj svijet kao iznimno rijedak i iskren vjernik i kršćanin, na svoje
inzistiranje - IZMIREN SA SVIMA.
Ostavio je iza svog kratkog života neizbrisiv trag i
prazninu koju će biti nemoguće popuniti.
Jedinstveni glazbeni pedagog, otac klapskog pjevanja na
otoku, svestrani glazbenik, skladatelj, obrađivač, voditelj, posebno dobar
prijatelj, neustrašivi domoljub, izuzetan kršćanin i nadasve čovjek. Sve ovo i
još sto puta toliko. Sve u jednoj rečenici, sve u jednoj osobi.
- prof. Đino
Mladineo!
[ads-post]
Nikola Kežić
-
travnja 20, 2018
Ugašena svijeća. Kraj. Pljesak. Naklon. Pljesak. Naklon. I tako tri, četiri puta... Ja sam snimio samo do prvog naklona. Prevario me premali start record button na Nikonu. Baš šteta, jer vidjeli biste Sinišin pokret desnicom koji je jasno označavao ono Yeees! Pogodak! To!
Ostaje mi samo da se u potpunosti složim s njim.
Nikola Kežić
-
travnja 19, 2018
Nikola Kežić
-
travnja 19, 2018
Donosimo vam fotografije s jučerašnjeg otvorenja izložbe Natalije Borčić "Čuvari putovanja" u Galeriji Karas, Zagreb. Foto: Juraj Vuglač
Izložbu možete pogledati do 29.4.2018. Radno vrijeme Galerije Karas: Sri i pet: 9 – 15 | čet: 15 – 19 | Sub i ned: 9 – 12 Pon, uto, praznikom: zatvoreno. Više o izložbi pročitajte na poveznici:
Natalia Borčić
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)
Oznake
Adsense
aerodrom
Anatomija otoka
Anči Fabijanović
Anela Borčić
ankete
apartmani vis
arheologija
arhitektura
baština
BaVul
bike video
Biševo
blog
blogosfera
boćanje
Bogoljub Mitraković
Boris Čargo
Boško Budisavljević
brodovi
crkva
crna kronika
čestitke
Češka vila
dizajn
Dobrila Cvitanović
Dom starih
don Ivica Huljev
don Milan Šarić
Don Paulin
Draga Vojković Cepotova
društvene mreže
Dunja Bezjak
ekologija
fešte
film
Firefly 8SE 4K
flora
foto vremeplov
fotografija
fotomontaža
galeb
gastro
generacije
glazba
Goran Mladineo
grad
grad-objave
gradonačelniik
gradonačelnik
Gradsko vijeće
Hajduk
HEP
HGG Vis
HPD Hum
Hrvati u svijetu
Hrvatska
Hrvatska zora
humanitarne akcije
humor
HVIDR-a
in memoriam
Ivica Roki
Ivo Radica
Iz drugih medija
Jakša Fiamengo
jedrenje
Joško Božanić
Joško Repanić
Kalambera
kalendar
kartanje
kazalište
kino
književnost
Komiža
komunala
korona
košarka
kriket
Kućani
kućni ljubimci
kultura
Kut
laptop Acer
Lavurat za poja
likovna umjetnost
limuni
lokacije
ljudi
m/t Lastovo
Mamma mia 2
Matica hrvatska
medijski ponedjeljak
Metković
mladi
Modra špilja
more
MUP
najava događanja
naslovnica
Natalia Borčić
Nevio Marasović
Nikola Kežić
Nikša Sviličić
NK
NK VIS
nogomet
Norway
novo
obrazovanje
oglasna ploča
oglašavanje
oružje
osmrtnice
osobno
OŠ Vis
otoci
otok
otok Vis
pčelarstvo
Petra Kapor
planinari
ples
Podšpilje
poklod
Pokret otoka
polemike
politika
poljoprivreda
pomorci
portret
posao
povijest
poznati
priroda
promet
promo
Prostorni plan
PROVISLO
Ranko Marinković
razgovor
reportaža
restoran "Val"
restorani-konobe
ribe
Rodoslovlje
Rogačić
ronjenje
Rukavac
Siniša Brajčić
Slavomir Raffanelli
slider
slider2
sobe
Split
sport
Srebrna
Srećko Marinković
SŠ AMK
stare kartoline
Stipe Vojković
svijet
škola
škrinjica
Tihana Skerbić
time lapse
tradicija
trajekti
trčanje
turizam
udruga Svima
unučica
urbanizam
USA
uvale
veja
Veljko Mratinić Brojne
VERN'
Vesna Bučić
video
video razglednica
video vijesti
vijesti
vijesti vis
vinogradarstvo
Vis
viški govor
viški plivački maraton
vjenčanja
Vjerni Visu
Vodovod i odvodnja
vrijeme
vrtić
Vukovar
zabava
zanimljivosti
zdravlje
zdravstvo
Zima na otoku
znamenitosti
Ženaglava
životinje
žutilo
Popularni postovi
-
Veronika Ilić Mateo i ekipa priuštili su nam lijepu glazbenu večer za "novi stari" Dan državnosti, a na trgu odgovarajućeg ime...
-
Započeli su pripremni građevinski radovi na projektu Češka vila koji su već bili ugovoreni za siječanj/veljaču ove godine, ali ih je koro...
-
Priča o Češkoj vili je složena i jednostavna u isto vrijeme, a ostrašćenost i sentiment Višana po tom pitanju su razumljivi, mada ...
-
Kike je mlajo Slavotova ćer (tko slučajno ne zna), a upamtio sam je još od kad je jednog davnog lita kao srednjoškolka sezonski radila ...
-
Jučer i danas su djevojčice, Ema i Mia Ferović, iz dijela viške vale na Kutu izronile impresivnu količinu otpada, pretežito staklenog,...
-
Prekrasno poslijepodne i šetnja do Grandovca... Popeo sam se iz Lučice skalinama kod HEP-ova odmarališta i hodnjom novim asfaltom (asfalti...
-
Arhiva ISSA-VIS-Kut: prosinac 2012. godine (Hivzija i supruga Spomenka) Slušao sam danas radio emisiju o inicijativi da nekadašnji ofi...