BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti

Božićni domjenak u Visu


Grad Vis tradicionalno, na Badnjak, počasti Višane bakalarom. Nije beg (Grad) cicija. Ima se, fala Bogu. Sunčan Badnjak, pjat bakalara i žmul vina, kud ćeš bolje... 

Nije danas na domjenku bilo našeg župnika don Paulina. U srijedu je, zbog srčanih tegoba, prebačen u bolnicu gdje je operiran. Poželimo mu uspješan i brz oporavak!






Tihi Kut


Kut. Nekoć 2000 stanovnika, danas 200. Je li moralo tako biti?






Prosinački lungo mare



Prosinački lungo mare uz nekoliko kadrova kad se sunce već pristojno podiglo i ohrabrilo me na đir biciklom

Jutros su u Zlopolju izmjerili -3°C, a u mom prozoru na Kutu bilo je oko 4. Svi smo u potrazi za suncem; ljudi, mačke...

 




Božićni i Novogodišnji program grada Visa


"Viški boj" upravo u tisku

Višane i zaljubljenike u Vis i višku povijest zasigurno će zanimati podatak da je upravo u tisku knjiga "Viški boj" Zvonimira Freivogela i da bi iz tiska mogla izaći do kraja godine. Nakladnik je DESPOT INFINITUS.

...Rukopis na tri jezika opisuje kako je došlo do rata 1866., također i zbivanja tijekom planiranja i gradnje mornarice, te ratne operacije na moru do Viškog boja, kao i detaljno samu bitku. Posebno se opisuju svi brodovi obje strane koji su sudjelovali u tom povijesno značajnom pomorskom sukobu...


Božićna fjera i kićenje bora na Kutu


Sve rjeđe pratim različita događanja. Neki put me spriječe obveze, nekad mi se jednostavno ne da... Je li to zasićenje, potreba za "kreativnom pauzom", godine..? Ne znam. 

Ovo mi je bilo tu, pred nosom, pa sam zabilježio kamerom.










In memoriam: Marko Poduje - Veli (1929 - 2016)


Jutros nas je napustio Marko Poduje - Veli, viški težok, muzikont... gospodin. Adio Marko! Adio Veli!




Danas nas je napustio jedan svima dobro poznati i dragi Višanin, za kojeg nam se činilo da je oduvijek tu i da će tu biti zauvijek, barba Marko Poduje-Veli. Bio je jedan od posljednjih iz generacije koja nestaje i koje uskoro više uopće neće biti na otoku, a to je generacija starih viških težaka koji nisu imali velike škole, ali su imali pamet i životnu mudrost kao da su završili tri fakulteta svaki od njih. Barba Marko je bio svjedok svega što je Vis proživio u zadnjem stoljeću, a proživio je svašta. I smatrao se dužnim svoje uspomene, a i uspomene koje su njemu prenijeli njegovi djedovi, dalje prenositi mlađima. Činio je to zahvaljujući svojoj gotovo nevjerojatnoj memoriji, strpljenju i znanju. I na tome ću mu biti zauvijek zahvalan. (Goran Mladineo, BaVul")















Update - 30.11.2016. godine

Sretan rođendan! Jakša Fiamengo - 70 godina života i 50 godina od objavljivanja prve knjige

Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, predstavit će ove subote novu zbirku pjesama Jakše Fiamenga 'Pčela u jantaru' i obilježiti 70 godina života i 50 godina od objavljivanja prve knjige.

Svečanost će se održati 26. studenog (subota) 2016. u 18,00 sati, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, Trg braće Radića 7.Uvodna riječ: Nenad Cambj. O novoj knjizi i autoru govorit će Tonko Maroević i Bratislav Lučin. Odabrane stihove kazivat će Trpimir Jurkić, prvak Drame HNK u Splitu, a uglazbljene pjesme izvodit će muška klapa »Filip Dević« i Dean Dvornik.

Foto: Feđa Klarić

Goran Pelaić:

Pjesništvo opkoljeno morem i svime što ga okružuje

Nakon što su neka uvažena imena rekla svoje, teško je napisati nešto novo o Jakši Fiamengu a ne ponoviti već rečeno. Ali, eto dopustih sebi tu mogućnost. Dapače i zadovoljstvo! O pjesniku sam zborio niz puta, ponajviše na radio valovima. Ponešto i u tiskanom obliku. No "prokletstvo" crvene lampice u studiju često se doslovno i površno shvaća, premda katkada ima snažnije značenje od onoga što ostane nakon pokretanja rotacijskoga stroja. Pogotovo kad je u pitanju pjesnička riječ. A govor bismo mogli svrstati u one novinarske iskaze koji isto tako nosi autorski pečat. Ovisi o jačini pera…Dakle, nije da nisam i nije da je sve otišlo u zrak! Ostalo je još nešto i u rukopisu, a nešto ćemo i dopisati. Ono što je nesporno. Akademik Jakša Fiamengo rođen je u Komiži na otoku Visu, 26. studenog 1946. godine. U Splitu je od 1962. godine a od 1965. piše i objavljuje poeziju, eseje, kritike, scenarije. Član je Društva hrvatskih književnika od 1969. Zastupljen je u antologijama hrvatske poezije. Pjesme su mu prevođene na engleski, francuski, talijanski, njemački, portugalski, ruski, ukrajinski, češki, slovački, mađarski, slovenski, makedonski i albanski jezik. Fiamengo pripada krugu najistaknutijih recentnih hrvatskih pjesnika. Njegovu poeziju bitno određuje pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju. Za njegovo pjesništvo kritika ističe da se gotovo u cijelosti organizira u iščitavanju arhetipskih signala podneblja. U neprestanom kontaktu s krajolikom, u kojem je bitni znak more i njegovo mnogoznačje. Pjesnik se iskazuje kao pažljivi motritelj njegovih vibracija, osobito onih duhovnih, temeljenih na nepresušnim tradicijskim izvorištima, trajnim inspiratorima Fiamengova poetskog iskaza. Objavio je niz knjiga pjesama, kojima je dokazao svoju jedinstvenu pjesničku misao. Autor je scenarija zapaženog filma (video i DVD) “I Palača rodi Grad”, I. i II., dobitnika osam međunarodnih nagrada.

Osobito je zapažen njegov angažman na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, gdje je dugogodišnji selektor-urednik lutkarskog programa te višestruki scenarist svečanog otvaranja manifestacije, među ostalim i dječjeg mjuzikla “Morsko more” (praizvedba u Šibeniku 1978., režija Marin Carić). Također, autor je niz scenarija za TV i javne koncerte/nastupe. Kao učenik splitske klasične gimnazije bio je glavni urednik školskog lista “Mladi klasičar”, potom urednik časopisa i biblioteke “Vidik” te lista “Gdje” u Splitu. Isto tako, bio je inicijator, utemeljitelj i umjetnički voditelj ljetne kulturne manifestacije “Ljeto u Komiži”. Uz to, autor je niza esejističkih zapisa i predgovora autorskim izdanjima, monografijama i prigodnim izdanjima, član raznih žirija, pokretač i voditelj manifestacija, izbornik, antologičar. Njegovi su stihovi uklesani u kamene ploče na Pjaci Krista Kralja u Selcima na Braču i kraj ermitaže sv Jere na Marjanu u Splitu. Također, niz njegovih pjesama skladano je i pjeva se u izvedbi najistaknutijih hrvatskih pjevača te klapa, zborova i dječjih ansambala. Od skladatelja najčešće surađuje sa Zdenkom Runjićem, a u klapskoj konkurenciji s Krešimirom Magdićem. Godine 1995. objavljen mu je CD i audio kaseta “Svjetiljka djetinjstva” s izabranim pjevanim pjesmama (isti je CD 2004. godine doživio drugo izdanje), godine 2006. “Croatia Records” mu objavljuje autorski CD “Karoca gre”, a iste godine Glazbena mladež Split producira CD “Kroz đardine, kroz pjacete”, snimku s autorskog koncerta u HNK Split održanog pod nazivom “Karoca gre”. Za svoje pjesme dobio je niz nagrada na festivalima, a 2002. i 2007. dodijeljene su mu prestižne diskografske nagrade Porin za autorstvo klapskih pjesama “Neću ja u švore” (skladatelj Branko Starc) i “U zemju latinsku” (Krešimir Magdić) te 2000. “tiražna” Zlatna ptica Croatia Recordsa, itd. Za sveukupni rad Fiamengo je 1999. godine odlikovan Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. K tomu, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.) te Nagrade Županije splitsko-dalmatinske (2005.), Nagrade grada Splita (1997.), Nagrade grada Komiže (1997.), Medalje grada Splita, u povodu 40. obljetnice umjetničkog djelovanja (2006.), Maslinovog vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993.), Plakete “Hanibal Lucić” na Sonetnim danima u Hvaru (2001.–prvi dobitnik!), Plakete Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (najviše festivalsko odlikovanje, 2005.), Statue “Mila Gojsalić” za očuvanje baštine radi opstojnosti identiteta na Danima Mile Gojsalić u Kostanju (2005.), Plakete “Dobro jutro more” za unapređenje hrvatske književnosti u Podstrani kraj Splita (2007.), Plakete “Vladimir Nazor” u Postirama na Braču (1999.) i mnogih drugih. O Jakši Fiamengu je 2004. godine HTV snimila zapaženi dokumentarni film “Čovik od riči” (režija V. Fulgosi). Naposljetku, 2007. godine proglašen je počasnim građaninom općine Podstrana. Eto, posve dostatno za impresionirati svekoliko pučanstvo faktografijom. Ali, ni pjesniku pa ni književnoj kritici, ne bi bilo drago a da se ne kaže koja riječ o pjesnikovu iskazu. Iskaz je bitan u svemu što se krije iza imena Jakša Fiamengo. Uspoređivati velikog pjesnika s nekim drugim velikim pjesnikom, na najboljem ste putu da napravite fatalnu grešku. Jakšu se najbolje može doživjeti čitajući njegove stihove. Još bolje rečeno i slušajući ! Mislim da neću pogriješiti ako ustvrdim da njegova poezija utkana u hrvatsku glazbenu riječ nije primijenjena poezija. Jer radeći (katkada i nerado) za mnoge skladatelje – on ni jednog trenutka nije izgubio vrhunsku poetsku nit, u kojoj su počesto metrika i druge glazbene „zakonitosti“, obvezujuće za pjesnika. Ne, on je svojim radovima obogatio hrvatsku glazbenu zbilju, pridruživši se tako plejadi velikih pjesnika koji su festivalskim i inim estradnim manifestacijama podigli rejting do neslućenih visina. I da hrvatska glazbena scena kojim slučajem nije imala „na lageru“ nekoliko pjesnika od formata, bismo li danas uopće mogli govoriti o slavnoj glazbenoj prošlosti? Fiamengo je napisao preko 350 pjesama koje su snimljene i uglazbljene! Mnoge i nagrađene , a neke od najljepših prošle su „nezapaženo“ (Ništa nova, ništa nova, Karoca gre). Njegova karoca, prepuna boja i mediteranskih mirisa gre dalje. Nepresušno je pjesničko vrelo. Da je moguće napiti se iz tog čarobnog i podatnog bunara iz kojeg se napajao Fiamengo, mogli bismo stati uz bok pjesnicima Pariza i Lisabona… I Komiže! Dobitnik nagrade za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.


Kruženje govana u prirodi ( i društvu )


Početnu točku kruženja govana u prirodi pokušajte odrediti sami. Gdje god da je postavite uvijek ćete pogriješiti i uvijek ćete biti u pravu. Filozofija kruga! Jučer sam je postavio na trenutak kad sam na ulazu u manji salon trajekta 'Petar Hektorović' ugledao govno. Pasje. Pseće. Ol kucina. Putnici i osoblje prolazili su tim putem, neki bi ga primjetili i obišli, a 'sretnici' bi ga nagazili i govno bi krenulo u svijet različitim smjerovima, u manjim ili većim dijelovima. Ubrzo je na mjestu zločina ostala samo mrlja.

Malo dalje dvogodišnja djevojčica je sretno puzala, nekoliko odraslih je spavalo po podu, a kontaminirane postole su obilazile trajekt od gornje palube do kuhinje. S ravnih potplata će govance brzo nestati, a na onima s udubljenjima će se zadržati dulje, doprijeti do vlasnikovog dnevnog boravka, ormara u spavaćoj sobi, čekaonice u ambulanti, taksija... Kružiti.

Znate onu uzrečicu: Kad staviš prst u more kao da si povezan s cijelim svijetom. E, mogli bi sad parafrazirati i reći: Kad ugaziš u govno kao da si...



Rješenje se zove - Bura


Klizna vrata za u knauf ( Eclisse ) trebalo je naručiti u Bit promet d.o.o. iz Zagreba. Čitam njihovu ponudu i rečenicu na kraju: Rok isporuke je 5 radnih dana, s tim da bi dostavu morali sami organizirat. Ajme! I to ajme je trajalo dok mi Marino nije spomenuo Buru ( Nikša Šćirković) kao rješenje i dok ga nisam nazvao. A onda je sve krenulo glatko. On da u subotu ide za Zagreb, danas je srijeda, ako im odmah ujutro uplatim oni bi do utorka imali dovoljno vremena da pripreme sve za preuzimanje, a tog dana se Nikša vraća put Visa.  Eto, riješeno! 

I sve je prošlo OK. Zahvaljujući Buri.


U prometnoj nesreći na Visu smrtno stradao - vepar!

Do prije nekoliko godina kad bi se samo spomenula mogućnost da se veprovi nastane na Visu poljoprivrednike bi hvatao užas. Danas su na facebooku objavljene fotografije uginulog vepra koji je, navodi se tamo, stradao sinoć na cesti kod Podšpilja. Udario ga kombi.

Znači, ima ih. Veprova. Na Visu. Koliko? Tko će ga znati...


Foto: Šemso Mumanović



Po treći put ove godine Višani darivali krv


Treća ovogodišnja akcija Kluba dobrovoljnih davatelja krvi otoka Visa održana je danas u Visu u prostoru restorana Tamaris. Pogledajte i poslušajte!















Poziv na sudjelovanje u Povorci sjećanja


Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer Lavurat za poja likovna umjetnost limuni lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo