BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti

Viško rodoslovlje: Ivan Cvitanović "Lipi Ive" i Franka rođena Pečarević


Veliki broj današnjih stanovnika Visa linijom srodnosti možemo povezati s osobom na slici, pok. Frankom Cvitanović rođenom Pečarević (Urini). Neka nas fotografije vode!



Na gornjoj obiteljskoj fotografiji (s kraja dvadesetih prošlog stoljeća) nedostaju dva Frankina sina, Andrija i Josip, koji su emigrirali u Boliviju. Uz pomoć photoshopa kompletirao sam obitelj.

Franka/Frona (od Urinih) i Ivan Cvitanović (obiteljskog nadimka"Šćonkotovi", a osobnog Lipi Ive), oboje iz Kuta, imali su jedanaestero djece (vidi krštenicu za cijelu obitelj), a s njima u domaćinstvu je bila i neudana Ivetova sestra Magda (Monde). Nekoć je to bio običaj.



Od sedam sestara jedna je ostala neudana (Magda/Mandina), a ostalih šest se udalo za Višane: Antica/Tonci i Franka/Fani udale se za dva brata Poduje ("Morkovi") - znači, dvije sestre za dva brata, Lucija/Luci se udala za Darlić Nikolu- Mikita, Ursulina/Ina za Darlić Toneta - Remetu, Marija /Maruška za Petra/Pjerina Restovića, a Nedjeljka za Pečarević Ivana -Fragadencijeva. Maruška nije imala djece. Od četvero braće jedan je ostao na Visu, dva su emigrirala u Boliviju, a najmlađi Stjepan je poginuo 1941.


Fani i Tonci s obiteljima (Podujetovi)



Frankin sprovod 1942. godine

Franka i Lipi Ive su preci mnogima s prezimenom Poduje, Pečarević, Darlić... ali i nekima s prezimenom Radojević, Kežić, Radišić, Atlija, Fadić, Bulajić, Vojković...


"Šćonkotove" oko 1970.  Pet od sedam sestara, nedostaju Luci i Nedjeljka




S potomcima Josipa i Andrije koji su emigrirali u Boliviju (Oruro) prestalo se kontaktirati sedamdesetih godina... Ostalo je samo nekoliko fotografija.


Andrija

Josip






Rodilo se! Čestitam mamama, tatama... !


Neki dan je u Kninu (zateklo je na putu) Megi Piscova (Magdalena Novačić) rodila curicu, a sinoć je u Splitu Ana Vatricina (Ana Vraničić) također rodila djevojčicu. Tako su naše dvije Kujke postale majke. Čestitam mamama, tatama, nonama, nonotima, tetama...!

(Ako i kad roditelji budu suglasni rado ću objaviti fotografije. Neka pošalju!)



Tražim posao na Visu



Hello, I was working on Vis last summer and I would like to work there again. I am from Slovakia, I know the language (just writing is problem, that's why I write you in English) I just don't know where I can find some job. Can you recommend me something pls?  Thank you.

Tako glasi poruka koju sam primio u inbox fb stranice Otok Vis. Ima ovakvih poruka još. Nemam vremena ni volje odgovarati. Zašto ovo spominjem? Visu bi trebalo jedno mjesto na netu dovoljno promovirano i lako dostupno koje bi povezivalo viške poslodavce i potencijalne zaposlenike. Tada bi vjerojatno i ja odgovarao na ovakve poruke jer mi ne bi bilo teško copy-paste link koji bi zainteresirane odveo na pravu adresu, do pravih informacija.

Do posla i nije teško doći, ali do smještaja je već mnogo teže...


Update 21.4.2017.
Moj post je potakao osnivanje fb grupe https://www.facebook.com/groups/trazimnudimotokvis/ gdje možete objaviti što tražite ili nudite. 

Grad je ovo, ljudi. Ovo je bolji Vis!


... i onda ponovo, na želju fra Damjana, Handel i Aleluja. Nakon izvedbe dugi, dugi pljesak, cvijeće za maestra, a on ga prosljeđuje Josipi... Grad je ovo, ljudi. Ovo je bolji Vis!





Kiša!


Komiža ima svog meteorologa Juricu. Njegova izvješća i prognoze primarno su namijenjeni Komižanima, ali i drugi ih rado pročitaju. Jutros je kišilo na Visu. U Komiži nešto više nego u Visu. Ovako je o tome jutros izvijestio komiški Vakula:

Dobro jutro svima , diljem svita koliko vos imo , komu je škuj i Komiža oko sarca ,povezije vos meteorolog Jurica ! Evo malo dažja ! I sutra populne bi ga mogo bit ! Srida , a pogotovo citvortak umjerena tarmontona i friškije . Za vikend lipju vrime ,ali ne preveč stabilo ! Nodom se da se još olmorote , da punite batarije ! Današnjo biometeorološka prognoza za Harvosku :Biometeorološke prilike bit će razmjerno povoljne. Tegobe koje su prethodnih dana mučile meteoropate i kronične bolesnike će oslabiti. I na kraju fibre jutrus izmirene u 5 uri : Zagreb 6 , Karlovac 7 , Split 13 , i u našuj lipuj KOMIŽI 11 ,vlaga 89 % ,i tlak malo snižen 1010 hPa . ZDRAVI I VESELI BILI !




Vis nema svog Juricu ni mjerno mjesto. Jutros je oko 6 sati kišilo, ali koliko je to bilo u litrima po metru kvadratnom nema i neće biti službenih podataka. U svakom slučaju premalo. Na Kutu oko 10 sati termometar je pokazivao desetak °C.

U nedostatku točnih brojki ostaje nam samo nagađati... Ni od Milana nisam uspio izvući više od pitijskog odgovora.





Dolje: Milan, najbolji pometač u Hrvatskoj i Zvonko, umirovljeni legendarni viški mesar

Televizija Jadran - Aktualno: Ivo Radica


VIS: Blagoslov jela na Kutu


Sve župne obrede u Velikom tjednu predvodi, propovijeda i ispovijeda vlč. Toni Štefan, ravnatelj Papinskih misijskih djela u RH. Danas poslijepodne održao je obred blagoslova jela na Kutu u crkvi sv. Ciprijana i Justine. 








Program za Dan Grada Visa


Nasnimao sam se. Tisuće sati, dnevnih i noćnih, otišle su u rad na blogu, montiranje filmića i upload... Od svih vas možda me jedino može razumjeti kolega bloger Marinko Zubčić. Pitam se, jesmo li učinili Vis i Višane imalo boljima? Ako jesmo, ne žalim ni za jednom minutom.

Pred nama je Dan Grada Visa, a uskoro i lokalni izbori. Ako smijem napomenuti... Borba za vlast ne bi trebala biti pitanje života ili smrti nego civilizirano natjecanje stranaka i kandidata za naklonost birača. Vjerujem u odmjerenost i mudrost većine sugrađana i da će znati odlučiti komu povjeriti Grad. Grad, to smo mi.




foto arhiva 2014.



Za one koji se ne snalaze pročitati program. :)

Vis: Prvenstvo u trešeti i briškuli 2016/17


Grupna faza natjecanja je završila. Tablica je kompletirana i poznati su parovi knockout faze. Neki parovi nisu bili u mogućnosti plasirati se u knockout fazu pa se neki mečevi nisu ni odigrali, a neki su registrirani rezultatom 2:0.
Deni Dević






VELIKI TJEDAN NA VISU



ŽUPNA CRKVA UZNESENJA MARIJINA (SPILICE) – VIS



Sve župne obrede u Velikom tjednu predvodi, propovijeda i ispovijeda vlč. Toni Štefan, ravnatelj Papinskih misijskih djela u RH.



CVJETNICA – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE
10:00 sati – blagoslov maslinovih i palminih grančica u crkvi i procesija oko crkve, misa s pjevanom Mukom i otvaranje 40-satnog klanjanja (“Quarantore”)

19:00 sati – misa i propovijed, a potom zajednička ura klanjanja (“Miserere”, itd.)



VELIKI PONEDJELJAK i VELIKI UTORAK
8:00 sati – misa i izlaganje Presvetog Sakramenta
19:00 sati – misa i propovijed, potom zajednička ura (“Miserere”, itd)



VELIKA SRIJEDA
8:00 sati – misa i izlaganje Presvetog Sakramenta
11:00 sati – pjevana misa i propovijed, svršetak 40-satnog klanjanja s običajnom procesijom



VELIKI ČETVRTAK
19:00 sati – MISA VEČERE GOSPODNJE, prijenos i pohrana Svetotajstva u kapelu sv. Vicenca

22:00 sata – Getsemanska ura



VELIKI PETAK – post i nemrs; Crkva danas ne slavi misu, a pričest dijeli samo u obredima Muke Gospodnje i kao popudbinu umirućima
11:00 sati – križni put

Od 16:00 sati prigoda za ispovijed u župnoj crkvi!

18.30 sati – OBREDI MUKE GOSPODNJE, potom propovijed i običajna procesija s Presvetim od Spilica do Klapavice i nazad s pjevanjem psalma “Slavite Gospodina, jer je dobrostiv” u crkvi prije pohrane



VELIKA SUBOTA
17:00 sati – blagoslov jela na Duh

17:15 sati – blagoslov jela na Spilice

17.30 sati – blagoslov jela na Kut

21:00 sat – VAZMENO BDIJENJE: središnje slavlje cijele liturgijske godine s uvodnim obredom blagoslova ognja pred crkvom



USKRS (VAZAM) – NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
10:30 sati – svečana župna misa na Spilice

17:00 sati – misa u samostanskoj crkvi na Prilovu



USKRSNI PONEDJELJAK
19:00 sati – misa s običajnim blagoslovima koje će podijeliti vlč. Toni Štefan



--------------------------------------------------------------------------------------------------------------


ŽUPNA CRKVA SV. NIKOLE (MUSTER) – KOMIŽA



CVJETNICA – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE
10:00 sati – blagoslov maslinovih i palminih grančica ispred Mustera s procesijom oko Mustera, misa s pjevanom Mukom i otvaranje 40-satnog klanjanja (“Quarantore”)

19:00 sati – misa
19.30 sati – ZAJEDNIČKA URA: propovijed, Pomiluj mene …



VELIKI PONEDJELJAK i VELIKI UTORAK
8:00 sati – izlaganje Presvetog Sakramenta i jutarnja
19:00 sati – misa u Musteru,
19.30 sati – ZAJEDNIČKA URA: propovijed, Pomiluj mene …, itd.

Od 18:00 do 19:00 sati ispovijeda župnik!

VELIKA SRIJEDA
8:00 sati – izlaganje Presvetog Sakramenta i jutarnja
10:00 sati – pjevana misa i zatvaranje 40-satnog klanjanja



VELIKI ČETVRTAK
19:00 sati – MISA VEČERE GOSPODNJE, prijenos i pohrana Svetotajstva, a potom Getsemanska ura

Od 18:00 do 19:00 sati ispovijeda župnik



VELIKI PETAK – post i nemrs; Crkva danas ne slavi misu, a pričest dijeli samo u obredima Muke Gospodnje i kao popudbinu umirućima
11:00 sati – križni put u Novoj crkvi

18:30 sati – običajna procesija s križem od Nove crkve do Mustera

19:00 sati – OBREDI MUKE GOSPODNJE, propovijed i procesija s Presvetim od Mustera do Gospe Gusarice

Od 10:00 do 11:00 sati u Novoj crkvi ispovijeda župnik;
od 15:00 do 18:00 sati u Novoj crkvi ispovijeda fratar iz Visa.

VELIKA SUBOTA
21:00 sat – VAZMENO BDIJENJE: središnje slavlje liturgijske godine s uvodnim obredom blagoslova ognja i zajedničkim okupljanjem na mjestu gdje se pali brod; poslije obreda bit će blagoslov jela.

Od 10:30 do 11:30 sati župnik ispovijeda u Novoj crkvi

USKRS (VAZAM) – NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
Od 8:00 do 8.30 sati – blagoslov jela u Novoj crkvi

11:00 sati – ŽUPNA MISA u Musteru i nakon mise blagoslov jela

19:00 sati – misa u crkvi Gospe Gusarice



USKRSNI PONEDJELJAK
19:00 sati – pjevana misa u Musteru s blagoslovima u propovijedi


--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ŽUPNA CRKVA UZNESENJA MARIJINA – VELO SELO



CVJETNICA  – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE
8.30 sati – obred blagoslova maslinovih i palminih grančica pred crkvom, potom sve po redu

VELIKI ČETVRTAK
17:00 sati – misa Večere Gospodnje

VELIKI PETAK
17:00 sati – obredi Muke Gospodnje

VELIKA SUBOTA
19:00 sati – Vazmeno bdijenje i potom blagoslov jela

USKRS (VAZAM) – NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
9:00 sati – misa i potom blagoslov jela

NAPOMENA! Sve obrede u Velom Selu predvodi župnik iz Komiže!




Vis (Kut): Marinković nas spaja 2017.



NE TRAŽIM DOGAĐANJA, DOGAĐANJA TRAŽE MENE




...a ne mičem se iz Kuta, događaji mi sami dolaze pred vrata. Kut je centar svijeta! :)


Marinković je visoko, visoko iznad svih nas, nije ga lako doseći...




Kazaljke su se prije desetak godina ipak pomakle. A ljudi?




"Na gredu" se kao izraz još koristi za ovu lokaciju na Kutu iako su gredu odavno zamijenile klupe... Mjesto gdje se okupljaju ljudi i komentiraju ono što se u gradu zbiva.












Evo i tri Bogijeve fotografije iz Luke i Komiže:




Nerado, al' moram


Moj braniteljski status sigurno nije toliko zanimljiv da bi o njemu trebalo pisati. Ali, eto, nađu se i takvi koje to zanima. Čudnih ljudi ima. Za mene kao i za tisuće ovlaštenih službenih osoba (policajaca) i djelatnih vojnih osoba koji su pripadali oružanim snagama RH status branitelja su evidentirala ministarstva MUP i MORH. Točka. Svaki policajac u Hrvatskoj koji je svo vrijeme rata bio u aktivnoj službi ima jednak broj upisanih dana ratnog staža. Ima li tu nešto nejasno? Naravno da nema. Je li tako trebalo biti? Ja nisam adresa kojoj treba to pitanje upućivati. Ipak gospodi s linka na FB stranici PROVISLO (inače stranica kojoj je sistem administriranja perfidan)

https://www.facebook.com/groups/148142991953258/permalink/1020327284734820/

koji žude za odgovorom moram udovoljiti. Imam i dva zlatna sina... I oni su pročitali bljuvotine na navedenom linku. Radi njih i radi djece svih policajaca ovo pišem. Točnije, radi sve naše djece. Radi Antonie, kćerke predsjednika viške HVIDR-e i viške dogradonačelnice ...  Imaju li oni pravo živjeti u ozračju mira i sigurnosti? Konačno, i zbog svih vas koji me poznajete.

Dakle, Vis nije bio na prvoj crti. Vis je bio u jednoj specifičnoj situaciji. Okupacije i "kohabitacije". Trebalo bi puno vremena za to elaborirati... Vi mlađi Višani pitajte svoje očeve. Oni znaju.

Uglavnom, moja skromna braniteljska biografija nema herojskih djela o kojima bi mogao pričati unucima ili koja bi mi, kao nekima (istina rijetkima), toliko napumpavala ego da bih valjda trebao s visoka gledati na obične ljude i gaziti ih. Običan policijski posao, neugodan kakav već je, ništa više... U ratna vremena.

Ima tek jedna mala epizoda, beznačajna u odnosu na prave ratnike. U kolovozu i rujnu 1995. sam kao dozapovjednik posebne policijske postrojbe PU splitsko-dalmatinske upućen u Donji Lapac (Lika) neposredno nakon Oluje gdje sam se družio s divnim ljudima, koje ovom prigodom pozdravljam. Zadaća je bila uspostava civilne vlasti na netom oslobođenom području. Netko je i to morao raditi. Upoznao sam tamo sjajne ljude, policajce, heroje specijalce, posjetili ih u Gračacu, odnosili su se prema nama s poštovanjem, generalu Sačiću sam izradio natalnu kartu, a on me pitao samo jedno - hoće li umrijeti u čizmama ili u krevetu... Ovo malo da vam ne bude dosadno čitati.



Neki iz viške policijske postaje bili su angažirani za vrijeme akcije Bljesak... ili kako se već tražilo. Po povratku opet policijska rutina, nezahvalan i neugodan posao jer "uvijek je bilo budala i rata". Dozlogrdilo mi. I obitelji. Žena je htjela mirno spavati... znate, vi mlađi, nije tada bilo mobitela, nego pager i budila me motorola (radio stanica). Svim suprugama policajaca moje iskreno poštovanje.

1996. godine su izdavana rješenja o braniteljskom statusu, poslije se rješavali udjeli iz braniteljskog fonda, povlastica za uvoz automobila koju nisam ni iskoristio ni prodao... Sve već poznato. Priča tisuća pripadnika MUP-a i MORH-a. Čim su se ispunili zakonski uvjeti za prijevremenu mirovinu podnio sam zahtjev.  Zahtjevu je udovoljeno, Kad je stiglo rješenje, kleknuo sam i zahvalio Bogu.

Svim sudionicima Domovinskog rata koji su prošli daleko teži put kapa do poda! Kolegama policajcima: Nemamo se čega sramiti.

Svim Višanima, u prvom redu dragovoljcima, specijalcima... ali i svima koji su na bilo koji način dali doprinos, makar da su i 5 dana nosili odoru pričuvnog policajca, ili bili pripadnici ilegalne domobranske satnije, sklanjali i prebacivali odbjegle vojnike JNA, nabavljali i skrivali oružje, mudro i zrelo razmišljali i tako se i ponašali u tim vremenima, Kokotima... HVALA. Hvala i sreći koja nam nije okrenula leđa.

O pozadini ove priče drugi put. 


Dostaviti:
- MUP RH, Ravnateljstvo policije
- PP Vis
- Sindikat policije
- Zajednica udruga umirovljenih policajaca


Nevio Marasović na Visu snima Povijest bolesti


Znam, na odmoru sam... Neke stvari je teško izbjeći, pogotovo kad ti se događaju  tu "pred nosom" kao ova gužva na Torgu



Slijedeća dva tjedna Nevio Marasović na Visu snima film radnog naslova Povijest bolesti, svojevrsni nastavak uspjelog Vis-a Visa, s Jankom Popovićem Volarićem, Zlatkom Burićem, Almom Pricom i Natašom Janjić. Naravno da je i Kut među lokacijama na kojima će se snimati.

Koja pegula prati glumca Janka Popovića Volarića! U Zagrebu, u sceni tučnjave, suparnik mu je nehotice slomio nos, a i na Visu je vožnja po uskim uličicama gotovo uzela danak... Janko, respect!

Kod snimanja scena na otvorenom prostoru pokažite razumijevanje za filmsku ekipu. Ne ulijećite u kadar, ne dobacujte, zaustavite vozilo ako vidite da će ih omesti...










U ljubavi je uvijek tako



Odnedavno sam u klubu 60+ , a u svibnju će punih 10 godina postojanja ovog bloga. Čini mi se da je vrijeme odmoriti se, a kud ćeš bolje prigode od ovog predizbornog ludila. Dragi moji Višani i prijatelji Visa, neskromno mislim da je prije četiri godine i ovaj blog malim dijelom utjecao na izborni rezultat. Pratio sam kako rastu djeca, raste Grad. Radio sam to najbolje što sam mogao i znao.

Ako sam vas vidio i prikazivao boljima nego što jeste, ne zamjerite. U ljubavi je uvijek tako. Protekom vremena svi postajemo pametniji. Sretno!



Don Ivica Huljev: Hod za stopama ranjenog križa



Piše: Don Ivica Huljev 
Izvor: https://kroz-samariju.net/2017/03/30/hod-za-stopama-ranjenog-kriza/

UZ 3. PLANINARSKI KRIŽNI PUT HVARSKE BISKUPIJE NA VISU, 1. TRAVNJA 2017.

Kroz cijelu svoju povijest Vis je bio poveznica i sjecište različitih interesa i putova, previranja i razračunavanja. Primao je i davao, patio i uveseljavao. Uostalom, slično se može kazati i za ostale naše otoke. Vis je bio utočište pred nesigurnostima kopna, ali je i sam bio izložen opasnostima. Onodobni gusari danas se pretaču u zebnju i strah pred opasnijim gusarenjem kojeg slutimo u mafijaškom načinu odnosa prema turističkoj privredi i parazitskom odnosu prema nasljeđu, zaboravu prošlosti i izopačenoj slici budućnosti koja se izjednačava s turističkom privredom kao gospodarskom monokulturom. No, to je druga tema. Ipak, današnji gusari ne odvode sužnjeve na afričke obale, ostaju ovdje i utjelovljuju se u dušama domaćih ljudi koji lako zaboravljaju povijesnu pouku: doživljaj i iskustvo ljepote i kvalitete života ovisi ponajprije o usvojenim mjerilima duha i svijesti. Spomen na stradavanje Visa u najezdama gusara svjedoči nam i lik Gospe de Mercede u crkvi Svetog Duha u Visu. Možda nam je danas taj lik bogomdani poziv da prepoznamo koliko smo postali gusari u otimanju vlastite budućnosti i postajemo li možda roblje udobnosti i tromosti duha. Ako je nekoć viški župnik Borković bio spreman prodati liturgijsko srebro i ostale dragocjenosti iz crkava da bi se pomoglo unesrećenima u vrijeme kužne bolesti, onda je možda glavno pitanje o temeljnima naše sigurnosti i odgovornosti za život vođen civilizacijom ljubavi.

Današnji susret s pučinskim otokom izaziva brojna pitanja i često razočarava manjkom cjelovitih odgovora i postupnim odumiranjam građanske kulture koja se najbolje prepoznaje u današnjim tragovima i na crno-bijelim fotografijama koje svjedoče o odijevanju pred kojim bi se mogli postidjeti mnoga današnja središta. Smješten na pučini morao se oslanjati na sebe i na mostove koje se stvarao s kopnom. Minula stoljeća iznjedrila su veliki broj vještih ribara i težaka koji su odredili njegova usmjerenja, ali uvijek polazeći od mogućnosti koje im je pružao. Arhitektonski sklad ljetnikovaca i obiteljskih kuća ribara i težaka, crkava i trgova, podređenost klimi i smještaju, dovoljno poučavaju vješte oči koje ne vide u njemu samo prijepore oko naslijeđenih kvadrata za unosnu prodaju i iznajmljivanje, nego i korito kojim je protjecala rijeka kulture koja još nije potpuno presušila.

Za one kojima je manje poznato valja reći da slavna povijest Visa počinje s početcima grčke kolonije na Visu 397. god. prije Krista. Upravo nasuprot malog poluotoka Prilova u Visu, na kojem će započeti Križni put, Grci su utemeljili svoje naselje. Tako Issa i Faros – dva prostora na prostoru naše biskupije – tvore najstarija urbana naselja na našem tlu. S vremenom je Issa postala snažno pomorsko i trgovačko središte iz kojeg su potekle isejske kolonije. U rimsko doba Issa je 47. pr. Kr. izgubila samostalnost, no time “najugledniji grad u tim krajevima” nije propao.

Dosege stare Isse vidimo na Prilovu gdje je u I. st. podignut rimski teatar, a nad njim su franjevci konventualci u XVI. st. podigli samostan sv. Jeronima. U rimsko doba Issa je osim spomenutog teatra imala terme, trijem, vježbalište i hram. U vrijeme kasne antike počinje njezin postupni pad. Naseljavanje hrvatskog stanovništva na Visu nije moguće pratiti zbog nedostatka izvora, no već je u X. st. posvjedočen hrvatski identitet Visa. U vrijeme mletačke uprava otoci Hvar i Vis bili su u sastavu jedne općine sa sjedištem u Hvaru kojoj je prosperitet dobrim dijelom omogućio unosni ribolov, posebno oko Palagruže i Biševa. Uz unosnu trgovinu usoljenom plavom ribom Vis je na brojnim plodnim poljima, koja su uglavnom bila vlasništvo hvarsko-viških plemića i crkvenih institucija, temeljio svoju egzistenciju i prepoznatljivost čiju će ljepotu posebno pohvaliti poznati Ivan Franjo Biundović. Nagli razvoj vinogradarstva dogodio se u drugoj polovici 19. i početkom 20. st., a 20. st. postavilo je Komižu s njezinih sedam tvornica za preradu ribe u ribarsku predvodnicu Jadrana.

Danas, na žalost, na otoku Visu ima manje od 3.000 stanovnika u četiri župe. Do pred kraj XVI. st. cijeli je otok bio jedna župa sa sjedištem u Velom Selu, iznad Velog polja. Kasnije se sjedište premješta u grad Vis, a Komiža postaje u pravnom smislu riječi župom tek u prvoj polovici 17. st. Početkom 20. st. crkvenu samostalnost dobivaju Velo Selo i Podšpilje. O broju stanovnika i razvojnim dosezima Visa govori podatak da se još do svršetka I. svjetskog rata na Visu planiralo proširiti jednu i podići tri nove crkve te izgraditi četiri nove župne kuće i dvije kapelanijske kuće u gradu Visu. U to je vrijeme Komiža po broju duša bila najveća župa Hvarske biskupije, a cijeli je Vis 1912. god. – kako donosi biskupijski “šematizam” – imao oko 11.000 duša. Minula stoljeća ostavila su brojne tragove, pa i veliki broj crkava na Visu. Vjersko središte otoka bio je i ostalo Gospino svetiše u Velom Selu koje svake godine oživi na Veliku Gospu oko Gospina lika koji povezuje iseljene i domaće Višane. Darovana srdela ispod Gospina lika u Velom Selu svjedoči o vjeri i zavjetima, naporima i nesigurnosti koji su bili isprepleteni od nesigurnosti života i sigurnosti vjere.

Iz tog konteksta prelazimo na subotnji Križni put. Čudnom podudarnošću naš će 3. Planinarski križni put biti u svjetlu ranjenog ili prostrijeljenog križa, odnosno Krista, jer bi se upravo tim riječima moglo nazvati raspelo koje ćemo nositi od jedne do druge postaje, od Visa do Komiže. O čemu je zapravo riječ? U crkvi sv. Nikole u Dolu, crkvi koja je smještena u blizini grada Visa, nalazilo se raspelo od kojeg je u župnoj kući u Visu ostao sačuvan korpus kao najbolji znak jednog (ne)vremena, a zapravo velikog nesporazuma u vremenu. Korpus (Isusovo tijelo) je netko oštetio streljivom iz zračne puške i to očito kad je crkva nakon II. svjetskog rata prestala biti mjestom kulta i u eri kolektivizacije predana radnoj zadruzi iz Poselja koja je u njoj držala slamu. Ranjeni Krist iz crkve sv. Nikole predstavlja znak vremena i znak vremenu. Ima neizmjernu simboličku snagu. Govori o nama ljudima i o istini koja se ne da skriti pod naslagama prašnjavog tavana. Potječe iz crkve koja je nekoć pripadala komiškoj opatiji, benediktincima koji su radom i molitvom, kultom i kulturom, dali Europi obol pismenosti i humanizam oslonjen na antičke temelje. Jedno drugo vrijeme i čovjek u njemu donijeli su nauk o porobljenom čovjeku kojeg treba osloboditi iz tamnice kršćanskog mraka. No, Krist i nadalje svijetli u mraku naših međusobnim ranjavanja i pokušaja da se bez Boga izgradi novog čovjeka. Daje nam to raspelo da se okušamo u svjetlu Kristove patnje u kojoj Bog pokazuje svoje pravo lice prema nama ljudima. Ići za Kristom, pa bilo to i u pobožnosti subotnjeg Križnog puta na Visu, znak je spremnosti da se prepoznaju naše rane i da se nastoji biti lijekom osobnim i društvenim ranama koje svako vrijeme donosi svojim suvremenicima.

Od raspela je pod slojevima prašine ostao samo korpus (tijelo), a križ je nestao. Tragovi oštećenja su do danas vidljivi. Za ovu prigodu novi križ je po modelu baroknih križeva izradio Pero Gabelić iz Vrboske, i to po uzoru na vrbovačko Porijevo raspelo koje se nosi u procesiji “Za križen”. Sve u svemu, valja ga čuvati kao spomen na vrijeme i kao govor svakom vremenu koje nastoji zaboraviti vlastite korijene u Bogu. Veronika je, kako kaže kršćanska predaja, dobila na rupcu utisnut lik patničkog Krista, a ovime je Vis dobio za svoju sadašnjost i budućnost lik ranjenog Krista koji nosi istu poruku – samo ranjeni Bog može iscijeliti ranjeno srce. Juda je znamo unovčio svoj odnos s Kristom i izdao ga. I nama prijeti opasnost da za malo dobiti unovčimo svoj odnos prema otocima i izdamo njihovu budućnost.

Goran Mladineo: Osnivačka skupština "Bavula" sredinom travnja

Izvor: Facebook
Sredinom travnja će konačno bit osnivačka skupština "Bavula", Društva za zaštitu baštine i promociju otoka Visa. Nismo žurili sa formaliziranjem, bilo je važnije složiti ozbiljan tim, da u njemu budu ljudi koji imaju i volje i znanja. Dodatan razlog za ne-žurenje je bila i činjenica da nije riječ o nečemu što mora bit bombastično i u funkciji ikakvih političkih ili politikantskih interesa. Već je riječ o nečemu što mora dugo trajati i davati rezultate neovisno o ikakvim trenutačnim okolnostima. I o tome ko je gdje je na vlasti ili ko u kojem uredu sjedi. Najvažnije je napraviti čvrste temelje ako se misli nešto učiniti za opću dobrobit i korist (a ne samo govoriti o tome), a na temelje kuće se lako nadograde daljnji katovi.
Dakle, da ponovim osnove:
1. Društvo će biti na razini cijelog otoka, a ne samo grada Visa ili Komiže. Ni baština ni promocija ne priznaju granicu u Koritima, sve je to ista hrid. 

2. Društvo će imati stručni savjet, u kojem će sjediti stručnjaci s raznih područja djelovanja koji su uglavnom van otoka, a mogu itekako pomoći Visu i viškim projektima. A do sad ih je Vis slabo koristio.

3. Društvo će NAKON lokalnih izbora nastojati uspostaviti punu suradnju s gradskim vlastima Visa i Komiže, u obliku davanja konstruktivnih prijedloga i rješenja za očuvanje baštine i promociju otoka Visa. Društvo neće biti udarna šaka bilo koje političke opcije, niti će se dopustiti uvući u obračune takve vrste, ali neće biti ni sirotica koja je tu da žica Kune iz bilo čijeg proračuna bez da išta daje. Parazit sigurno nećemo bit, toga je već sasvim dovoljno i bez jubilarne stote udruge ili društva na otoku.


4. Gradonačelnici i Gradska vijeća naše sugestije i prijedloge mogu prihvatiti ili odbiti, ali za jedno i drugo će se tražiti pisani trag i koncizna objašnjenja. 

5. Očekujemo, ali smo spremni i sami pomoći na tome, da ubuduće i općinska tijela i turističke zajednice i muzeji djeluju koordinirano, u istom smjeru i sa istim ciljevima. Stanje kakvo je do sad bilo na području kulture, baštine i promocije otoka gdje svatko radi po svome ili ne radi ništa više se ne smije tolerirati. Ni neće.

6. točka...i to bi stvarno bila zadnja, jer ovaj post ipak nije ustav uklesan u kamen, nego samo par korisnih infomacija ... Također, iako zadnja točka, ona sigurno nije najmanje bitna: Društvo će uvijek surađivati pro bono, dakle potpuno BESPLATNO, u obliku raznih radionica, izložbi, tekstova ili čega se već sjetimo, sa: osnovnim školama u Visu i Komiži, Srednjom školom i učeničkom zadrugom Bravura, zatim Maticom Hrvatskom, HPD Hum I ostalim udrugama i pojedincima koji svoje djelovanje zasnivaju na entuzijazmu i ljubavi prema otoku. 

MEĐUTIM, sa gradovima Vis i Komiža, turističkim zajednicama oba grada, muzejskim ustanovama ili privatnim poduzetnicima i investitorima surađivat se na temelju ugovora i te će se usluge NAPLAĆIVATI. Rekao sam već, nema parazitiranja, ali bogme, neće se raditi besplatno za ustanove koje novca itekako imaju i davale su ga i daju raznim udrugama i projektima (nekima na opće zadovoljstvo, ali i nekima s vrlo upitnom koristi po Vis).
ČIST RAČUN, DUGA LJUBAV.
Dizajn loga: Maja Bošković

ISSA-VIS-Kut čestita sretnim roditeljima



Uz čestitke roditeljima, nonama i nonotima, tetama.... Znam da se blog prati diljem svijeta, pa za one koji ne znaju: roditelji su Ana i Mario Bralić, a u zagrljaju im je curica - Tiana.

Splitsko rodilište, večeras

Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer Lavurat za poja likovna umjetnost limuni lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo