Nakon 11. kola ženske hrvatske boćarske lige Komiške boćarice su u gornjem dijelu tablice, četvrte, s 5 bodova prednosti ispred petoplasirane ekipe Drenova. Uz to, Rozmarija Karuza je rekorderka u brzinskom izbijanju. Još da administrator FB tranice Boćarskog kluba Komiža bude malo ažurniji ukupan dojam bi bio još bolji. (n.k.)
Posljednjih dana na Visu među lokalnim stanovništvom traju rasprave o radovima na dijelu državne ceste D 117 koja više od stotinu godina, još iz vremena Austro-Ugarske, preko viških polja povezuje gradove Vis i Komižu i koja je do 1984. godine, do puštanja u promet nove ceste preko sv. Mihovila, bila glavna prometnica na otoku. Otočani su uglavnom ogorčeni ponašanjem odgovornih prema baštini, odnosno uklanjanju kamenih kolobrana uz cestu i umjesto njih postavljanjem zaštitnih, metalnih ograda. Zašto se nije napravio kompromis kao na nekim drugim dionicama iste ceste, pitaju se neki. A na sjednici komiškoga gradskog vijeća gradonačelnica Tonka Ivčević izvijestila je nazočne vijećnike da je zatražila odgovor od predstavnika Hrvatskih cesta u Splitu u vezi sa skidanjem kolobrana uz nasipni dio dijela državne ceste D117 i upoznala ih s odgovorom koji joj je poslao Igor Njegovan, glavni inženjer u kojem, među ostalim, stoji da su Hrvatske ceste krajem svibnja počele s postavljanjem konzolnog tipa elastične odbojne ograde kako bi se sačuvali stari suhozidi koji stabiliziraju i štite od erozije nasip predmetne prometnice. Uklonjeni su stari i neujednačeni kolobrani, iskrivljeni od udaraca tijekom godina uporabe, koji su se nalazili između ruba asfalta i ograde, te u tom smislu postali prepreka, opasna za sudionike u prometu. “Uklanjanjem kolobrana te naknadnim uređivanjem krune kamenog suhozida koja je trenutno u jako lošem stanju (zbog dugog perioda uporabe i za današnje standarde lošeg betona koji se tada koristio) dobit će se sigurniji pokos jer će nova kruna zida (koja je planirana za izradu u zimskom periodu) ukrutiti konstrukciju i ravnomjernije je rasporediti na suhozid, a dobit će se 30-50 cm šira gazna površina na suženom profilu ceste gdje se sada otežano mimoilaze vozila, osobna i teretna, te autobusi koji prometuju ovom dionicom tijekom godine”. Također, objašnjava Njegovan, “stari kolobrani su rađeni za intenzitet i vrstu prometa kakav se na cestama ne primjenjuje još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća i kao takvi ne zadovoljavaju današnje standarde sigurnosti u prometu s obzirom na to da se danas nastoji vozilo prilikom prometne nezgode zadržati na kolniku postavljanjem elastične prepreke kako bi posljedično bila što manje ozljede sudionika u prometu i što manja oštećenja na vozilu“. "Svjestan sam vrijednosti naše kulturne baštine i svojim dosadašnjim radom uvijek sam je štitio, ali kao odgovorna osoba moram razlučiti spomeničku vrijednost dijela prometnice od vrijednosti ljudskog života sudionika u prometu“, kaže na kraju Njegovan.
Gradonačelnik Radica: Parkiralište kod Vinogradara možete koristiti kao i do sada, samo na ulaz sa sjeverne strane
Ova kratka informacija bila je suština ove izvanredno sazvane presice kod gradonačelnika. Ostalo je bila ljutnja, gorčina i ironija kojom je gradonačelnik počastio "uspjeh" stečajnog upravitelja u obrani interesa Vinogradara. Stečajni upravitelj Vinogradara Vis d.o.o. u stečaju (Ivo Bućan), naime, pred desetak dana je istakao obavijest kojom poziva vlasnike vozila da, prema Zaključku suda, do 21. lipnja u podne uklone svoja vozila s parkirališta gdje se nadalje onemogućava slobodno parkiranje i odlaganje vozila.
Pokazuje gradonačelnik vlasničke listove za predmetne čestice gdje stoji: Grad Vis, tereta nema, Grad Vis, tereta nema ... temeljem kojih su i ušli u posjed 2013. godine. A onda ovako brza presuda na štetu grada... Čudo od sudske efikasnosti! Navodi kako i u institucijama ima onih koji koče razvitak grada, a da on kao gradonačelnik želi da Vis bude primjer kako bi i Hrvatska trebala funkcionirati, s nultom stopom tolerancije korupcije i nepotizma.
Stekao je on, kaže, u ovih šest godina dovoljno saznanja što se sve radilo, ne samo oko Vinogradara, pa će o tome upoznati nadležne institucije. (n.k.)
Splitsko-dalmatinska županija već godinama nagrađuje učenike i mentore osnovnih i srednjih škola sa područja cijele Županije, koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnom natjecanju iz znanja u općeobrazovnim predmetima.
Ove godine nagrade su uručili zamjenik župana Luka Brčić, privremeni pročelnik za društvene djelatnosti Tomislav Đonlić i predsjednik Glavnog povjerenstva za natjecanja Ilija Krišto.
Među nagrađenima je i četvero učenika srednje škole "Antun Matijašević Karamaneo" iz Visa kojima je mentorica bila prof. Josipa Poduje. Evo i imena nagrađenih viških srednjoškolaca: Luka Milosavljević i Matija Vodopija (kemija), te Marija Vitaljić i Lenka Ivčević (biologija).
Autor ovog teksta o Krušovici je pok. profesor Vid Biličić. Prije dvadesetak godina dao ga je Tihani Skerbić koja ga je neki dan pronašla među svojim papirima i opravdano zaključila da je vrijedan objave. Upoznajte se, dakle, s razmišljanjima uvaženog profesora o tome kako bi i zašto valjalo zaštititi lokalitet Kruševica.
Tekst nosi naslov BRDO KRUŠOVICA NA OTOKU VISU - Zemljopisno, prirodno, povijesno i ekološko značenje.
Poštovani, Obraćam Vam se kao organizator ovogodišnjeg Festivala orgulja otoka Visa.
Projekt je to koji nastavlja tradiciju nekadašnjih Glazbenih večeri u organizaciji pokojnog prof. Stanka Selaka. Osim toga, riječ je o događaju od iznimne važnosti za kulturnu baštinu otoka Visa. Naime, malo se koji otok može pohvaliti brojnošću ovako vrijednih instrumenta iz različitih stilskih razdoblja, a upravo ovaj događaj ima za cilj približiti zvukove bogate kulturne prošlosti otoka Visa kako gostima koji ljeti borave na otoku tako i građanima Visa i Komiže. Dugoročno, vjerujem, ovi koncerti mogu doprinijeti prepoznavanju otoka Visa i kao kulturne destinacije.
Ove godine tijekom srpnja i kolovoza održat ćemo ukupno pet koncerata i to: tri u Crkvi Sv. Jeronima na Prirovu u Visu i dva koncerta u Crkvi Sv. Marije (Gospa Gusarica) u Komiži. Na orguljama će svirati: Edmund Andler Borić, Mirko Jankov i moja malenkost, a ljepotu zvuka orgulja dodatno će oplemeniti Igor Mrnjavčić na trubi te sopranistice Antonija Dunjko i Jelena Čilaš.
Budući se radi o nekomercijalnom projektu (ulaz na sve koncerte je slobodan), svaka nam je pomoć u materijalnom i organizacijskom smislu dobrodošla. Zauzvrat Vam nudimo isticanje loga na plakatima festivala i programskim knjižicama.
Vjerujem da ćete se, sukladno Vašim mogućnostima, odazvati ovoj zamolbi i obavijestiti me o načinu na koji nas možete podržati.
S poštovanjem,
Jakša Darlić, prof.
Zagreb, Ilica 280 B
mob: +385915081964
e-mail: jadarlic@gmail.com
U Zagrebu, 18. lipnja 2015. godine
Sinoć u 21.30 sati DVD VIS zaprimio je dojavu o požaru u konobi Kantun u Visu. Brzom intervencijom četvorice vatrogasaca s jednim vatrogasnim vozilom požar je već u 21.45 sati ugašen. Uzrok požara je dimnjak.
Donosimo par fotografija s održanih edukativnih radionica za djecu osnovnoškolske i vrtićke dobi pod nazivom "Gospodarenje otpadom" i "Otpad u moru". Radionice je vodila volonterka Jasna Šiljić u okviru projekta "Građanski aktivizam za odgovorno upravljanje otpadom na otoku Visu" kojeg financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
... Jelenina kolegica Lana Jurčević sklonija je, pak, mirnim jadranskim uvalama i plažama. Jako voli Vis, premda je tijekom cijelog djetinjstva ljeta provodila oko Baške Vode i Splita.
– Stiniva na Visu bila mi je malo otkriće za doći i provesti tamo dan, ali moj je odabir i bilo koje uvučenije mjesto ili plaža oko Komiže, iako me, primjerice, jako privlače i svjetionici. Razmišljam kako ću, za promjenu od ovih standardnih ljetovanja, povesti nekoliko najbližih prijatelja i otići na jednog od njih – kaže Lana, koja će tijekom nadolazećih ljetnih mjeseci ispuniti sebi još jedno dano obećanje. Napokon će, otkriva, otići na neki ribarski brod i loviti ribu.
Jugo je. Jedrilice su prenoćile na vezu, a u ovakvim prilikama vezova nikad dovoljno. Konobe i restorani mogli bi danas dobro zaraditi, a konobari pasti s nogu od posla.
Što se nas domaćih tiče, na jelovniku će danas biti šnjuri (saruni), lokarde, srdele i minćuni.
