Zanimljivosti
zanimljivosti
Nikola Kežić
-
veljače 26, 2015
Ribarska ulica na Kutu. Premrežena kanalizacijskim cijevima iz svih pravaca, a sve vode u jednu šahticu. Došlo je vrijeme da se se to dovede u red. Tročlana "ekipa za očevid" ( Edo, Nikola i Elio) u akciji. Počinje se sondiranjem na slijepo; maškin, motika, lopata, ruke... Sredstva za rad nimalo sofisticirana, pa negdje pomaže iskustvo, negdje instinkt, a najviše dobra informacija.
Tik do zida, pored vrata od konoba, otkriva Edo, prolazi kanal za oborinske vode, širok 25-30 cm, a vodi do šireg kanala za oborinske vode koji preko Torge vodi na Podlozu, pa u more. Zidan kamenom i matunima, pokriven kamenim pločama. Zatrpan, začepljen kao i većina manjih i većih kanala. Sve smo to uništili nebrigom i neodržavanjem, a ti kanali su bili prava mala građevinska remek djela, podsjetnik da se u ta stara vremena živilo uredno, urbano... Zahvaljujući Goranu Mladineu evo jedan citat iz knjige Lazara Rusića:
"Prolazeći predjelom mjesta Vis koji se naziva Kut na istočnom kraju, sa velikim sam zadovoljstvom promatrao one najmanje kućice, kućice najveće sirotinje. Moje zadovoljstvo je raslo gledajući te posve male kamenite kućice, koje blistaju od urednosti i čistoće. Nema oko njih nikakve nečistoće i nereda, nikakvih otpadaka. Zidovi, prozori, vrata, sve je to čisto i uredno. Dvorišta, gdje ih ima, isto tako. I unutrašnjost kuća je siromašna, ali uredna. U kućama i oko njih vrlo je rijetko vidjeti psa ili mačku, ali se iza kuće može češće čuti revanje dugouhog tovara.
Ali ne samo da su kućice uredne, i ljudi su, koji tu žive, čije se siromaštvo ne odražava na njihovoj vanjštini. Nema tu odrpanaca i zamazanaca, nema bosih ili u bilo kojem pogledu neurednih.
Prolazeći tim krajem, čovjek ne može čuti viku, buku, psovku, sresti pijance ili neodgojenu djecu. I neznanca oni pozdravljaju sa svojim nadasve lijepim i srdačnim pozdravom "Zdravi bili", na što pozdravljeni odgovara isto tako lijepim "veseli bili".
Pretpostavljam da je svaka konoba imala ispust u kanal. Tako su se čistile konobe... Početkom izgradnje zahoda po kućama to postade - kanalizacija.
Vratimo se početku priče. Ovim fotografijama dajem svoj prilog dokumentacijskom centru Vodovoda i odvodnje (ako ga imaju) i pozivam sve vas da ekipi, gdje god da sondira, pomognu točnim informacijama. Sondiranje zna biti mukotrpan posao. (n.k.)
Nikola Kežić
-
veljače 26, 2015
Piše: prof. Tihana Skerbić
U GKMM-u u publici je najviše bilo Višana, profesora i
srednjoškolaca
Na ovome blogu objavljena je najava multimedijske
književne večeri u povodu 102. obljetnice rođenja: 'Ranko Marinković u riječi, zvuku, slici...'
u organizaciji Memorijalne zbirke
Ranko Marinković, Vis i GKMM, Split. Sada je red kazati koju o tome kako je
bilo te večeri u Splitu, 20. veljače, u Gradskoj
knjižnici Marka Marulića. Za ovu ću prigodu kao članica MZRM i aktivna surealizatorica
projekta sa čitateljima bloga podijeliti
svoje dojmove. Naravno, bili smo prezadovoljni
što je velika dvorana Središnje
knjižnice GKMM, Ulica slobode 2, bila prepuna i što je publika s pozornošću
pratila program. Pokazala se dobitnom formula slojevito zamišljene večeri jer se
smjenjivalo predstavljanje Zbirke s prikazivanjem video uradaka te slušanjem
audio snimaka. Slijedilo tumačenje
navedenog kao i čitanje pjesama posvećenih velikome Ranku Marinkoviću... Sve je
teklo kao u nekim valovima, u ciklusima
koji nisu bili predugi nego razlomljeni.
Podsjetimo i ovom prigodom kako naša viška Zbirka MZRM djeluje od 2008., a kao udruga od 2012.
godine koja je sada po prvi put gostovala u Splitu. Djelovanje Zbirke vezano je
uvijek uz nabavku novih knjiga i ostalih artefakata, posebno multimedijskih, u
fond Zbirke . Uvijek nastojimo
organizirati i razna događanja te književne , likovne i audio večeri. Sve te aktivnosti neprestance
imaju, što je važno za kontinuitet, potporu Grada Visa, Splitsko-dalmatinske
županije i Zaklade HAZU. U programu u
Splitu u GKMM sudjelovali su kao domaćin Ingrid Poljanić, dipl. knjiž., voditeljica
programa kulturnih aktivnosti u GKMM, akademik Tonko
Maroević - povjesničar umjetnosti, književnik i književni kritičar, Mladen
Vuković, novinar i urednik HRT-Radio Split, te
prof. Anči Fabijanović - voditeljica Memorijalne zbirke Ranko
Marinković, Vis. Odabrane pjesme i ulomke čitao je Trpimir Jurkić, dramski
umjetnik i predsjednik OMH Split.
Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila je gospođe Anči i Ingrid kao i sve sudionike u programu. Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .
Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila je gospođe Anči i Ingrid kao i sve sudionike u programu. Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .
Profesori i učenici su također
bili zadovoljni. Naučiti nešto o velikome piscu kroz multimedijski pristup
svakako je uvijek i te kako važano i poticajano.
Više nego zanimljivo bilo je
i čitanje pjesama kojima je „prošarana“ ta večer, pjesama koje su kao kolege i
prijatelji Marinkoviću posvetili pjesnici kao što su sam Tonko Maroević, akademik Jakša Fiamengo i Arsen Dedić.
Slušale su se i Arsenove uglazbljene
pjesme Ruke te Geste i grimase, uz veliki pljesak publike. Posebno je dobro
primljeno i pismo koje je prof. Ani Linčir u povodu obnavljanja OMH Vis poslao
veliki viški i hrvatski književnik
u kojem naglašava kako je upravo
zbog matičinih knjiga – postao književnikom. Sve to, izražajno je i sugestivno čitao
dramski umjetnik i predjednik OMH Split,
Trpimir Jurkić.
Mladen Vuković sa Radio
Splita, za kojega odmah moram istaknuti kako je i prijatelj i donator Zbirke, kao novinar i
urednik kulture, govorio je o bogatstvu fonoteke Hrvatskoga radija, ali i
upozorio da mnoge snimke tek valja pronaći, spremiti, sačuvati... Kao zvučnu
ilustraciju čuli smo i snimku glasa velikoga hrvatskoga književnika.
Upravo je Vuković govorio o obilju pjesama koje su Ranku Marinkoviću posvetili
prijatelji i umjetnici: uz već spomenute to su Boris Maruna, Anđelko Novaković,
Bože V. Žigo, Ante Stamać, Borben Vladović i mnogi drugi. Napomenuo je Mladen
Vuković i kako bi bio red da Ranko Marinković na Visu dobije i spomenik, jer ga
je zaslužio...
Upravo se na to nadovezala prof. Anči Fabijanović rekavši kako
već postoje takve incijative i u Gradu Visu, npr. od strane voditelja Muzeja
Issa Borisa Čarga ili pak ideja o ulici od strane prof. povijesti Gorana
Mladinea. Ona osobno, a to je rekla i te večeri, upravo Zbirku shvaća kao
svojevrsni spomenik, trajno aktivan i trajno poticajan. Naglasila je kako
multimedijski dio Zbirke čini njeno posebno bogaststvo. Riječ je o izvrsnim uratcima kao što su ciklus od pet Tv
drama Zagrljaj i film Kiklop Tonča Vrdoljaka, ali i mnogi
dokumentarci . Nema sumnje,
Marinkovićeva literatura je teška, pa video i audio obrada svakako pomažu u
boljem shvaćanju i boljoj dostupnosti i prijemčljivosti Marinkovićeva opusa. Ta
su djela uvijek duboka, ona teže satiri i sarkazmu, ali opajaju misaonošću i
porukom. Svaku prigodu koristim, pa i ovu u Splitu, za naglasiti kako su
donacije znantno obogatile Zbirku – od Školske knjige, preko Hrvatskog
kulturnog kluba i Knjižnice HAZU do Hrvatske knjižnice za slijepe, Hrvatske
pošte i umjetnika kao što su Kruno Bošnjak, Iva Perović, Lenka Singolo, Nenad Marasović,
Boris Čobal i mnogi drugi, a veliki donator je i HRT. Valja zadovoljiti visoke kriterije da bi se u
trajno vlasništvio dobile snimke koje onda služe za edukaciju , analizu te pomoć
u učenju. Naglasila je voditeljica Zbikre MZRM i želju da Marinković (p)ostane
pravi kulturni brend, ali i povod da učenici i studenti dođu u Zbirku i na naš
otok proučavati IN LOCO njegovo djelo.
To se već dogodilo za proslave 100. obljetnice rođenja Ranka Marinkovića kad je
domaćin profesorima i učenicima iz tri hrvatska grada bila prof. Ivana Koceić,
a sada traju dogovori da to ostvare neki srednjoškolski i sveučilišni profesori
baš iz Splita, Zagreba ... Pripremaju se mnoga događanja uz ugledne sudionike,
a važan je podatak da je zbirka MZRM dva puta tjedno, a po potrebi i u drugim
terminima, otvorena za javnost i to u prostoru kojeg je osigurao grad Vis. Za
one koji možda ne znaju to je II kat Kulturnoga centra.
Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom jeziku ,a predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...
Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom jeziku ,a predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...
Za kraj mogu reći kako znanstveno-stručni i posebno
multimedijski pristup ostaju kao trajno opredjeljenje naše viške zbirke, uz ostvarenje
ideje da se o velikome književniku u Zbirci pa i šire govori «živo», uz
dostojanstvo i poštovanje ali i pitko
te nikad dosadno. Kombinacija obrazovanja mladih, poticanja nove kulturne i
književno baštinske ponude grada i otoka Visa, okupljanje uglednih znanstvenika,
dramaturga i književnih kritičara te akademika, a sve uvijek uz čitanje i
tumačenje djela velikoga Marinkovića, čini ovu Zbirku jedinstvenom. Ovakav
iskorak, kao što je bilo uspješno gostovanje u Splitu, u prekrasnom prostoru GKMM, uvijek je najbolji
poticaj za nova nastojanja, nova događanja, nove pozive znanstvenicima,
glumcima, književnim kritičarima... da zajedno život i djelo Ranka Marinkovića
tumačimo s dostojanstvom – uvijek s
uvažanjem i analitički, ali nikad dosadno već naprotiv poticajno. Završila bih
ovaj svoj osvrt sa znakovitom mišlju
voditeljice Zbirke Anči Fabijanović : „ Ne smijemo biti skromni, nego poželjeti
nove iskorake Zbirke – do Zagreba, Italije i dalje...“.
(Tihana Skerbić, prof.
povijesti i etnologije)
Nikola Kežić
-
veljače 25, 2015
Uvijek rado, kad saznam, objavim link na vijest o projektu ili događaju u kojem udjela imaju i naši Višani. Ovaj put je riječ o Tuđmanovom arhivu, šestoknjižju gdje je urednik prve knjige Goran Mladineo.
Nikola Kežić
-
veljače 25, 2015
Mala transportna tvrtka osnovana kapitalom iz NjemačkeEuropean Coastal Airlines i nakon četiri godine rada u Hrvatskoj te prvih letova njihovih hidroaviona do jadranskih otoka i dalje se muči s domaćom administracijom.
Njemačka ideja da se poveže svih 66 trajno naseljenih otoka u Hrvatskoj "zračnim katamaranima" sa 19 sjedišta po povoljnim cijenama nije naišla na pozitivnu reakciju dijela lokalnih vlasti. I tako, dok na splitskom području hidroavioni nisu novost, na dubrovačkom širem potezu gosti ne mogu računati na alternativu brodskom prijevozu.
Nikola Kežić
-
veljače 24, 2015
Tek što su popisane štete od katastrofalnih poplava koje su pogodile područje grada Visa početkom prosinca prošle godine, zbog čega je proglašeno stanje elementarne nepogode,na Visu su opet problemi s poplavom.
Najviše je nastradao dio Visa, Kut. Poplavljene su konobe, prometnice , iz šahti izvire voda.... Građani su očajni i bespomoćni, zemlja se očito nije dovoljno isušila, pala je nova kiša, negdje oko 60 litara po metru kubnom , a ponovno se stvorilo i jezero u Viškom polju.
Naš dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je u Visu s gradonačelnikom Ivom Radicom:
Izvor: Radio Split
Nikola Kežić
-
veljače 24, 2015
https://www.facebook.com/groups/148142991953258/permalink/603486329752253/
Ovo je link na kojem možete uživati u širokom spektru načina pristupa temi plivajućeg Kuta; podbodi ufino, pokušaj ozbiljno, narugaj se, pomazi finom ironijom, ogrebi sarkazmom, uključi se pomirbeno ozbiljno, pa pomirbeno neozbiljno, dobronamjerno i naivno, prozvano, neprozvano, razočarano, prošireno...
To naša viška mladost oko Provisla i u Provislu, prekaljena FB generacija, skenira stanje u Gradu. Nasmijao sam se višekratno, iako mi i nije do smijeha. Sve ovo s poplavom mi je isuviše blizu za taj "luksuz".
Ja bih rado da netko autoritativno i odlučno presiječe ovu komediju i čim se popravi vrijeme da se potpuno zatvori promet kod tri palme dok se dionica kanala od govornice do rive potpuno ne očisti i dok se ne eliminira duplirani kanal koji i sad "kuha" ispred teta Tonkine garaže... Tri-četiri kuće/stana koje su na toj dionici (Živković, Krvavica, Zrinščak, Sladović...) i koje nisu uvezane u gradsku kanalizaciju - uvezati! Na to imaju pravo kao i svi drugi koji imaju legalan objekat i koji plaćaju račune.
Tako bi bar ovu neveliku dionicu (od Betlema do kantuna od Fronte) imali uredno saniranu, a ostatak do rive nije toliko kompliciran.
Veliki je to posao koji bi trebali, moje je skromno mišljenje, zajedničkim snagama odraditi Vodovod i odvodnja i Gradina, pogotovo onaj u fazi iskopa, odvoza... Udružiti ljudstvo i mehanizaciju i raditi više nego od 8-14, ne odmarati nakon Poklada...
Ljudi, u govnima smo, doslovce i bukvalno. Odgovorni, trgnite se! (n.k.)
Nikola Kežić
-
veljače 23, 2015
Bidni Kut. Kišilo je cijelu noć i pogađate - opet poplava! Samo Bog zna koliko nerado objavljujem ovakvu vijest i ovakve fotografije. Ovo je trenutno komunalni problem broj jedan i izuzetno je važno da je odlučnost vlasti u proporciji s veličinom i složenošću ovog problema.
U ovoj situaciji nitko nema pravo na komociju, površnost, sporost i nestručnost.
Objavi by ISSA-VIS-Kut.
Nikola Kežić
-
veljače 22, 2015
Otkopava se kanal za oborinske vode na Kutu. Radovi su počeli 4.veljače. Pa, dokle se došlo s radovima? Za reć pravo, imam osjećaj da bi Čargo s grupicom studenata do sada više odmakao u tom poslu. Uz sva ograničenja arheološke struke. Naravno da sam sarkastičan. Malo. Kritički poticajno.
O detaljima koje primjećujem sa svog prozora neću, jer ne bi bilo lijepo "zloupotrebljavati" tu prostornu bliskost s radovima i ljudima koji ih izvode.
Kut je s ostatkom Visa spojen kolom širokom jedva tri metra kojom teče sav promet, a ispod kolnika su struja, voda, kanalizacija, telefon i taj čuveni kanal za oborinske vode, besprijekorno sazidan od kamena (kurba Austrija?) i gotovo spomenički impresivan. Da bar gradska arhiva nije kupus nad kupusima i da je moguće doći do projektne dokumentacije!
Jutros kiši.Vozilima sabijena zemlja ne propušta vodu, stvaraju se lokve i opet će dobro doći one gumene čizme što sam kupio zbog poplave.
Nagovaram se da stvari gledam pozitivno i optimistično; stvaram u glavi sliku kako za mjesec-dva (tri?) snimam uspješan završetak radova. Pred kamerom gradonačelnik, direktorica, direktor, inženjer... Alternativa? Pred kamerom stoji Lolo i govori: Neće se, ne zna se... (n.k.)
Nikola Kežić
-
veljače 22, 2015
Nikola Kežić
-
veljače 19, 2015
Pozivamo Vas na izložbu
VIS I ANATOMIJA OTOKA
Autor: Boško Budisavljević, d.i.a.
utorak, 24.2. 2015. u 19 sati
Galerija Modulor, Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb
Izložbu će otvoriti: dr.sc. Iva Niemčić i Boško Budisavljević, d.i.a.
O izložbi:
Od 2012. godine na otoku Visu provodi se petogodišnji program pod nazivom „Anatomija otoka“. Cilj programa je podizanje razine kulturne ponude otoka Visa. Program se realizira kroz simpozije i radionice, te prateće projekte. Svake se godine organizira simpozij s gostima-predavačima iz Hrvatske i svijeta, te studentska radionica.
Predavanja na simpoziju održao je čitav niz stručnjaka s raznih područja, među kojima i dvoje poznatih arhitekata, Kengo Kuma i Kazuyo Sejima iz Japana. Teme izlaganja odnosile su se na arheološke, povijesne, arhitektonske, urbanističke i gospodarske aspekte otoka Visa, ali i nekih drugih sredina. Na radionicama svake godine sudjeluju studenti arhitekture s pet fakulteta: Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba, Građevinsko-arhitektonsko- geodetskog fakulteta iz Splita, Arhitektonskog fakulteta iz Ljubljane te Keio i Tokyo univerziteta iz Japana, a od 2014. sudjeluju i fakulteti iz Pariza i Graza.
Zanimljivost predloženih studentskih radova je u tome što se njima ne predviđa gradnja novih objekata, već se rješenja nalaze u različitim vrstama jednostavnih, efektnih i korisnih intervencija na lokalitetu grčke Isse, drugim otočkim lokalitetima u viškim selima kao i na zapuštenim prostorima grada Visa i Komiže.
Izložba prikazuje dosadašnje rezultate i prijedloge te foto-dokumentaciju nastalu tijekom trajanja projekta . Sama izložba se sastoji od dva dijela. U prvom je prikazana kratka povijest otoka Visa, karakteristični objekti graditeljske baštine i elementi bioraznolikosti otoka. Uz to je prikazana bogata aktualna kulturna djelatnost otoka kroz plakate kojima se ta događanja najavljuju.
U drugom djelu izložbe su prikazani studentski radovi s radionica. Ovi radovi pokazuju mogućnosti podizanja kulturne i turističke ponude , bilo da se radi o arheološkim lokalitetima i povezivanja grada s tim sadržajima, bilo oživljavanja dijelova grada Visa i Komiže te danas gotovo nenastanjenih viških sela..
Iz teksta Boška Budisavljevića, autora izložbe:
Uzdizanjem razine mora Vis je postao otok prije 12.000 god. Prve tragove naseljavanja ljudi nalazimo početkom 6. st. pr. Kr. Uređenu grad-državu Issu osnovali su Grci u 4. st. pr. Krista. To je bilo 500 godina prije osnutka Pariza i oko 700 godina prije izgradnje Dioklecijanove palače u Splitu. Otok Vis pohodili su mnogi osvajači. Liburni su dočekali Grke, a neprijateljstva su počela s ilirskom kraljicom Teutom, da bi svoje osvajačke tragove ostavila Rimska republika i Bizant, a po dolasku Hrvata Vis postaje interes Venecije. Napadaju ga Turci, prisvajaju Francuzi pa Englezi. Nakon toga Austrija, Italija, Kraljevina Jugoslavija i SFR Jugoslavija. Danas je Vis svoj na svome.
Program „Anatomija otoka“ započeo je krajem 2011. godine i Vis je vjerojatno jedan od rijetkih hrvatskih otoka koji nastoji promišljati svoju budućnost kroz petogodišnji program simpozija i radionica (2012-2016.). Kombinacijom znanstveno-stručnih izlaganja i praktičnih prijedloga nastoje se obuhvatiti osnovna područja budućega razvoja otoka. Uz preko 50 izlaganja u protekla tri simpozija, na studentskoj radionici izrađeno je 16 projekata odnosno rješenja za razne viške 'situacije'.
Na ovoj izložbi prikazujemo vrlo sažeto najkarakterističnije fotografije Visa nekad i danas, zanimljiva događanja koja se odvijaju na otoku te nekoliko fotografija iz svakodnevnog života.
Izložba će svoju promociju imati u galeriji Modulor u Zagrebu, a potom seli na Vis, pa u Split, Ljubljanu, Graz, Paris i Tokyo, u mjesta iz kojih su dolazili predavači i studenti na simpozije i radionice.
Zahvaljujemo svim ljudima koji su organizirali, sudjelovali i pomagali program „Anatomija otoka“.
Za vrijeme trajanja izložbe biti će održana i predavanja s gostima-predavačima sa suradničkih institucija:
Agronomskog fakulteta, Ekonomskog instituta, Instituta za društvena istraživanja, Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Raspored predavanja
Utorak 3. ožujka 2015.
18,0 h/ dr.sc. Marina Blagaić Bergman, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska: Misliti s otocima: rasprava o razvoju otočnih studija u Hrvatskoj uz etnografske crtice o otoku Šolti.
18,45 h/ dr.sc. Željka Tonković, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru; Dr.sc. Jelena Zlatar, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, Hrvatska: Model održivog razvoja otočnih zajednica – primjer Postira na otoku Braču
Utorak 10.ožujka 2015.
18,0 h/ prof. dr. sc. Nenad Starc, Ekonomski institut Zagreb, Hrvatska: Otočna škola na brodu
18,45 h/ dr.sc. Sandro Bogdanović, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za poljoprivrednu botaniku, Hrvatska: Biljna raznolikost viškog arhipelaga
Utorak 17. ožujka 2015.
18,0 h/ dr.sc. Goran Andlar, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske
18,45 h/ Filip Šrajer, dipl.ing.arh. Udruga Dragodid, Zagreb, Hrvatska: Okoliš nastao građenjem: suhozidna baština istočne obale Jadrana
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)
Oznake
Adsense
aerodrom
Anatomija otoka
Anči Fabijanović
Anela Borčić
ankete
apartmani vis
arheologija
arhitektura
baština
BaVul
bike video
Biševo
blog
blogosfera
boćanje
Bogoljub Mitraković
Boris Čargo
Boško Budisavljević
brodovi
crkva
crna kronika
čestitke
Češka vila
dizajn
Dobrila Cvitanović
Dom starih
don Ivica Huljev
don Milan Šarić
Don Paulin
Draga Vojković Cepotova
društvene mreže
Dunja Bezjak
ekologija
fešte
film
Firefly 8SE 4K
flora
foto vremeplov
fotografija
fotomontaža
galeb
gastro
generacije
glazba
Goran Mladineo
grad
grad-objave
gradonačelniik
gradonačelnik
Gradsko vijeće
Hajduk
HEP
HGG Vis
HPD Hum
Hrvati u svijetu
Hrvatska
Hrvatska zora
humanitarne akcije
humor
HVIDR-a
in memoriam
Ivica Roki
Ivo Radica
Iz drugih medija
Jakša Fiamengo
jedrenje
Joško Božanić
Joško Repanić
Kalambera
kalendar
kartanje
kazalište
kino
književnost
Komiža
komunala
korona
košarka
kriket
Kućani
kućni ljubimci
kultura
Kut
laptop Acer
Lavurat za poja
likovna umjetnost
limuni
lokacije
ljudi
m/t Lastovo
Mamma mia 2
Matica hrvatska
medijski ponedjeljak
Metković
mladi
Modra špilja
more
MUP
najava događanja
naslovnica
Natalia Borčić
Nevio Marasović
Nikola Kežić
Nikša Sviličić
NK
NK VIS
nogomet
Norway
novo
obrazovanje
oglasna ploča
oglašavanje
oružje
osmrtnice
osobno
OŠ Vis
otoci
otok
otok Vis
pčelarstvo
Petra Kapor
planinari
ples
Podšpilje
poklod
Pokret otoka
polemike
politika
poljoprivreda
pomorci
portret
posao
povijest
poznati
priroda
promet
promo
Prostorni plan
PROVISLO
Ranko Marinković
razgovor
reportaža
restoran "Val"
restorani-konobe
ribe
Rodoslovlje
Rogačić
ronjenje
Rukavac
Siniša Brajčić
Slavomir Raffanelli
slider
slider2
sobe
Split
sport
Srebrna
Srećko Marinković
SŠ AMK
stare kartoline
Stipe Vojković
svijet
škola
škrinjica
Tihana Skerbić
time lapse
tradicija
trajekti
trčanje
turizam
udruga Svima
unučica
urbanizam
USA
uvale
veja
Veljko Mratinić Brojne
VERN'
Vesna Bučić
video
video razglednica
video vijesti
vijesti
vijesti vis
vinogradarstvo
Vis
viški govor
viški plivački maraton
vjenčanja
Vjerni Visu
Vodovod i odvodnja
vrijeme
vrtić
Vukovar
zabava
zanimljivosti
zdravlje
zdravstvo
Zima na otoku
znamenitosti
Ženaglava
životinje
žutilo
Popularni postovi
-
Priča o Češkoj vili je složena i jednostavna u isto vrijeme, a ostrašćenost i sentiment Višana po tom pitanju su razumljivi, mada ...
-
Započeli su pripremni građevinski radovi na projektu Češka vila koji su već bili ugovoreni za siječanj/veljaču ove godine, ali ih je koro...
-
Veronika Ilić Mateo i ekipa priuštili su nam lijepu glazbenu večer za "novi stari" Dan državnosti, a na trgu odgovarajućeg ime...
-
Kike je mlajo Slavotova ćer (tko slučajno ne zna), a upamtio sam je još od kad je jednog davnog lita kao srednjoškolka sezonski radila ...
-
Arhiva ISSA-VIS-Kut: prosinac 2012. godine (Hivzija i supruga Spomenka) Slušao sam danas radio emisiju o inicijativi da nekadašnji ofi...
-
Jučer i danas su djevojčice, Ema i Mia Ferović, iz dijela viške vale na Kutu izronile impresivnu količinu otpada, pretežito staklenog,...
-
Prekrasno poslijepodne i šetnja do Grandovca... Popeo sam se iz Lučice skalinama kod HEP-ova odmarališta i hodnjom novim asfaltom (asfalti...