U Visu, u poduzetničkoj zoni u Donjem Samogoru, uskoro će početi proizvodnja gina s okusima Visa. Supružnici Ward, Gary i Hilde, danas su predstavili poslovni prostor i lambik koji je stigao prije nekoliko dana.
U Visu, u poduzetničkoj zoni u Donjem Samogoru, uskoro će početi proizvodnja gina s okusima Visa. Supružnici Ward, Gary i Hilde, danas su predstavili poslovni prostor i lambik koji je stigao prije nekoliko dana.
Poštovani gospodine Kežiću,
šaljem Vam za vaš blog staru fotografiju s kraja tridesetih ili početka četrdesetih godina prošloga stoljeća. Na fotografiji su četiri djevojke iz Kuta, snimljene u jematvi.
Prva s desna je moja nona Ankica Kučić-Kroncova (živjela je u našoj obiteljskoj kući na adresi Lučica 22), do nje je Andrijana udana Linčir (radila je kasnije kao odgajateljica u vrtiću), zatim je meni nepoznata djevojka, a zadnja je Dinka Kučić.
Bilo bi mi osobito drago ako netko zna ime četvrte djevojke. Možda je nečija mama, nona ili dobra susjeda.
Puno pozdrava iz Rijeke,
Iva Superina
Evo, slikoj nos dvo!- dovikuje mi Jakov. Vamo hod da se zagarlimo! - zove Burkića. I tako je nastala slika. Njih dvojicu ne možeš ne primjetit, ne vidit, ne čut... Uz objavu na fejsu napisao sam da svaki vridi najmanje 100 lajkova. Znači, ništa ispod dvista, a "za čas" se skupilo preko trista...
Prati facebook!
Obožavam ovu pedeseticu (Nikon AF-S 50mm f/1.8G FX standardni objektiv fiksne žarišne duljine) kad je riječ o portretima... 50-milimetarski standardni objektiv FX formata (75 mm pri upotrebi s Nikonovim SLR fotoaparatom DX formata)
Sinoć je u Hrvatskom domu u Visu predstavljen dvobroj (83 i 84) Hrvatske zore, glasila viškog ogranka Matice hrvatske. Zašto dvobroj? Krivac je korona virus koji je poremetio puno toga, pa tako i redovitost izlaska Hrvatske zore. Događaj je bio dobro posjećen, a promocija se odužila iz razumljiva razloga jer su se poklonici ovog glasila zaželjeli okupljanja i druženja uz pjesmu, priče, poeziju...
Najdojmljiviji je bio nastup Sanje Sviličić, viške poetese, tajnice ogranka, ujedno i moderatorice događanja. Iznijela je osobnu dramu u priči Što je ostalo od mene na način koji nikoga nije ostavio ravnodušnim.
Brojne, Veljko Mratinić, poznat po problemima sa zapisivanjem svojih uradaka, suvereno je vladao pozornicom. Spomenimo i druge koji su govorili ili čitali svoje radove; Rina Repanić Gotal, Pepe kalafot iz Komiže i Seka Franka Marinković. Tu je i mlađahna Petra Ilić kao interpret učeničkih uradaka.
Našalimo se malo za kraj... Naša draga Dobrila, predsjednica ogranka (s više predsjedničkih mandata nego Radica gradonačelničkih) očito je bila zadovoljna, ali i odgovorna toliko da je događanje zaključila u maniri ministra Beroša, pa je Marin komentirao da je treba odmah kooptirati u krizni stožer.
Demografija, javni servisi, kultura i tradicija, mediji i komunikacija, migracije, obrazovanje, turizam i održivi razvoj bile su neke od glavnih tema o kojima se diskutiralo na ovogodišnjoj konferenciji, u posebnom kontekstu pandemije koronavirusa.
Sudionici su se mahom složili da je aktualna pandemija uzrokovala značajne prepreke za razvoj mediteranskih resursa, ali i nove prijetnje koje se javljaju uz društvene pojave, poput migracija u uvjetima pandemije.
„Prethodna dva izdanja ove konferencije pokazala su nam da je multidisciplinarno izučavanje društvenih i gospodarskih tema koje se tiču Mediterana i predlaganje održivih rješenja od krucijalne važnosti za ovu regiju“, izjavio je na konferenciji putem video linka prošlogodišnji uvodničar dr. sc. Dionigi Albera, direktor francuskog Instituta za etnologiju Mediterana.
„Mediteranski otoci su jako zanemareni, i u svakodnevnom životu, ali i u znanosti. Moramo uspostaviti interdisciplinarna i međudisciplinarna istraživanja te donositi razvojne preporuke koja će se baviti sadašnjosti i budućnosti ovoga područja“, istaknula je na konferenciji doc. dr. sc. Mirela Holy, pročelnica diplomskih studija na Sveučilištu VERN'.
„Interes znanstvene i stručne javnosti za ovom konferencijom svakoga je puta sve veći, što nas posebno raduje, a dodatno nas motivira i činjenica da smo ove godine pod posebnim mjerama uspjeli okupiti više od stotinu sudionika, iako je većina njih konferenciju pratila online te su izlagali svoje radove putem video linka“, zaključila je članica programskog odbora konferencije doc. dr. sc. Ozana Ramljak sa Sveučilišta VERN'.
Ovogodišnji središnji znanstveno-stručni događaj na otoku Visu već je po tradiciji okupio više od 100 znanstvenika i stručnjaka, iako manji dio njih fizički, iz više od 15 različitih zemalja. Činjenica da su se online izlaganjima radova pridružili i sudionici iz udaljenijih zemalja, kao i da su ostali sudionici aktivno sudjelovali u online diskusijama razlog je zadovoljstva organizatora ovogodišnje konferencije – Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Sveučilište VERN’, te suorganizatora Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i mreže Euro-Mediterranean Academic Network.
U okviru konferencije koje je trajala od 16. do 19. rujna bila je postavljena i međunarodna izložba studentskih fotografija na temu „Ljudi i Mediteran“, koja se također mogla razgledati i u online formatu na službenoj stranici konferencije Mediterranean Islands Conference (MIC-Vis 2020).