BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti

POKRET OTOKA: Otvoreno pismo Predsjednici RH





Poštovana Predsjednice Republike Hrvatske,

Obraćamo Vam se kao osobi zaduženoj za zaštitu nacionalnih interesa te interesa svih građana Republike Hrvatske, a povodom izglasavanja Zakona o koncesijama u Hrvatskom saboru 30. lipnja 2017. godine.

Ovim pismom Vam se obraćamo u ime svih građana, udruga, inicijativa te predstavnika lokalne samouprave koji su nas podržali u proteklom razdoblju da na sve moguće dopuštene i zakonite načine zadnjih mjesec dana upozoravamo na štetnost samog prijedloga Zakona o koncesijama koji je usprkos svemu izglasan. Naime, želimo Vas zamoliti da zatražite sudjelovanje na sjednici Vlade i predložite raspravu o neusvojenim amandmanima, tražite objašnjenje zašto dolje navedeni amandmani nisu usvojeni kada se evidentno radi o odredbama kojima bi se povećala zaštita javnog interesa, ojačali mehanizmi prevencije korupcije i sukoba interesa u procesima dodjeljivanja koncesija, te osigurala socijalna pravednost i ravnoteža između interesa građana i lokalnih zajednica i interesa tvrtki koncesionara. Osim toga molimo vas da iskoristite vaše ovlasti te pokrenuti postupak provjere ustavnosti ovog Zakona temeljem Ustava RH osobito u pogledu članka 70. koji se odnosi na osiguranje zaštite prirode i ljudskog okoliša kao i Uredbu o postupku dodjele koncesije koju je donijela Vlada, a s izmjenama je na snazi od 2004. godine, a čije su odredbe ograđivanja i naplate plaža protuustavne.

Zakon o koncesijama kao krovni zakon koji se direktno odnosi na sve vitalne resurse Hrvatske, treba spriječiti ikakvu mogućnost zlouporabe te postaviti zdrave temelje za sve vezane zakone te tako omogućiti ravnopravnost i pravičnost. Zakon je donesen bez  javne rasprave o najnovijim izmjenama samog Zakona, u turbulentnom političkom razdoblju  i bez adekvatnog sudjelovanja samog građanstva i stručne javnosti.

Naši amandmani i brojni konkretni prijedlozi upućeni su na sve saborske klubove.
Oni nisu uvaženi, a njihovo ignoriranje ide na dugoročnu štetu građanima RH, te štetu ispunjavanja ciljeva ključnih razvojnih strategija.

Ne možemo se oteti dojmu da su amandmani odbijeni isključivo iz razloga dokazivanja političke većine u Saboru, jer kako inače objasniti da su zastupnici i Vlada odbili amandman koji bi proširio mogućnost davanja rezerviranih koncesija sa gospodarskih subjekata koji zapošljavaju više od 51% osoba sa invaliditetom i na one subjekte (u okviru socijalnog/društvenog poduzetništva) koji zapošljavaju druge ranjive skupine na tržištu rada: mlade, branitelje, manjine, žene žrtve obiteljskog nasilja

Odbijanjem tog amandmana onemogućeno je davanje prednosti pri gospodarskom korištenju javnih dobara onima koji su u najtežem položaju, a time i ostvarivanje ciljeva strategija i programa za poticanje (samo)zapošljavanja mladih i drugih ranjivih skupina!

Također,  odbili su usvojiti amandman koji bi otežao dodjeljivanje koncesija za usluge koje se pružaju građanima, ako bi takva koncesija utjecala na poskupljenje usluge koju građani plaćaju. Ovime su Vlada i Sabor odbili  zaštiti građane od povećanja cijena usluga od općeg gospodarskog interesa i omogućili koncesionarima da ako ponude najvišu cijenu za koncesiju, kasnije s naplatom usluge građanima mogu raditi što hoće. Amandman je za cilj imao propisivanje obveznog korištenja modela ekonomski najpovoljnije ponude kada se koncesioniraju usluge od općeg gospodarskog interesa (umjesto najviše cijene) s time da jedan od kriterija evaluacije ponuda treba biti kriterij utjecaja koncesije na cijenu usluge za kranje korisnike (ovaj kriterij se kao mogući, ali ne i obavezan navodi u samom tekstu Zakona).

Vlada je odbila usvojiti i  amandman na Zakon o koncesijama koji bi osigurao sudjelovanje lokalnih zajednica i zainteresirane javnosti u svim stupnjevima postupka dodjele koncesija čime bi se izravno smanjio koruptivni rizik i spriječile malverzacije javnim dobrima.
Odbijeni su i amandmani koji su ciljali na zaštitu općih dobara i kojima bi se onemogućilo da kada banka dođe u posjed koncesije na temelju založnog prava, ne može to pravo dodjeljivati bilo kome po vlastitom odabiru. Odbijanjem tog amandmana omogućili su da banke de facto postanu davatelji koncesija, kad na njih steknu pravo.

S obzirom da ste i sami prijedlogom strategije o nacionalnoj sigurnosti ukazali da razumijete važnost resursa koja predstavljaju javno dobro i od strateške su važnosti za razvoj Hrvatske, ali i očuvanje lokalnih zajednica koji žive na područjima davanja koncesija, ukazujemo vam na dijelove navedene strategije:

"Republika Hrvatska obiluje područjima na kojima je očuvan prirodni okoliš i koja su neprocjenjiv potencijal za razvoj i prosperitet. Hrvatske šume i rijeke, izvori pitke vode, plodno zemljište, močvare i jezera, more i brojni otoci obiluju raznolikošću života, uz brojne endemske vrste. U mnogim područjima očuvani su životni stilovi kakvi su bili stoljećima i koji su omogućavali skladan odnos s prirodom i okolišem te održivo korištenje prirodnih dobara i izvora. Takvi životni stilovi rezultirali su velikom kulturalnom raznolikošću, bogatom graditeljskom baštinom te brojnim narodnim običajima koji su se u uvjetima suvremenog načina života uspjeli očuvati kao etnička, kulturalna i zavičajna baština."

Zakon o koncesijama obuhvaća sve navedene resurse te nije omogućio njihovu adekvatnu zaštitu i očuvanje već je dodatno ugrozio budućnost naših izvora pitke vode, rijeka, jezera, mora, pomorskog dobra, plaža, luka, poljoprivrednog zemljišta.... Posljedice donošenja ovog štetnog Zakona ćemo vidjeti vrlo brzo te očekujemo od Vas da zaštite interese vašeg naroda i osigurate zaštitu svojih građana i naše zemlje.

Kao otočani i ljudi s obale svoju smo snagu usmjerili na očuvanje otoka i obale, odnosno cijelog Jadrana, za kojeg smatramo da je ugrožen od nasrtaja krupnog kapitala bez dugoročno održive strategije razvoja te ukoliko nastavimo s nekontroliranim razvojem, što je ovim Zakonom dodatno omogućeno, za nekoliko godina zbrajat ćemo štetu od devastacije javnog dobra, a ne prihode od turizma. Priroda koju imamo je neprocjenjiva, jednom kad je izgubimo, izgubit ćemo identitet i mogućnost opstanka na ovim područjima. Naši članovi i prijatelji mahom su mladi ljudi koji žele ostati živjeti i raditi na svojim otocima i u svojim gradovima, isti oni mladi ljudi na koje su se svi osvrnuli u svojim političkim kampanjama, a sada ih zanemaruju i smatraju njihovo mišljenje nebitnima umjesto da ih aktivno uključe u procese odlučivanja i donošenja Zakona o kojima ovisi njihova budućnost i život u Hrvatskoj.

Strategijom nacionalne sigurnosti ističe se da su more, podmorje i morsko dno posebno su važni za gospodarski razvoj Republike Hrvatske, te ćete pozornost usmjeriti na održivo gospodarenje i zaštitu bogatstava koja se nalaze u morskim područjima nad kojima Republika Hrvatska ima suverenitet, suverena prava i jurisdikciju. Već danas Hrvatska obala je dijelom devastirana i privatizirana što je protuzakonski i protuustavno te je hitno zaustavljanje daljnjeg nekontroliranog razvoja i uništavanje lokalnih zajednica.

U ime brojnih građana, udruga i inicijativa, lokalnih samouprava, mjesta, otoka i gradova, u ime ove  velike grupe ljudi različitih političkih opredjeljenja i društvenih stavova, obrazovanja, zanimanja, mjesta i načina života, ujedinjenih s jedinim zajedničkim ciljem zaštite javnog dobra Republike Hrvatske i u borbi za prirodne resurse i bolji život nama i našim potomcima, molimo Vas da kao Predsjednica Republike Hrvatske donesete pravu odluku i napravite potez u ime i za građane države koju i našim izborom predstavljate.

Pomozite nam u zaštiti naše zajedničke budućnosti u Republici Hrvatskoj. 

Unaprijed zahvaljujemo,

Maja Jurišić
u ime Pokreta otoka i prijateljskih organizacija, institucija i fizičkih osoba

Češka vila: Od ponedjeljka se primaju ponude


Viški gradonačelnik Ivo Radica je prekjučer, u Zagrebu, sudjelovao na sastanku povjerenstva za odabir najpovoljnije ponude po Odluci o utvrđivanju uvjeta i objavi javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju Ugostiteljsko-turističkog projekta Češka vila u Gradu Visu. Na sastanku je donešena odluka da se natječaj otvara s danom 10. srpnja ove godine (ponedjeljak) i počinju primati ponude.

To znači da bi do, otprilike, polovice rujna trebali znati investitora i budućeg koncesionara. Eppur si muove!

Dugo je trajala ova priča. Podsjetimo se ... Evo jedan video iz 2015. godine! Uvijek treba biti oprezan kad su visoka politika, krupni kapital i jadranska obala u pitanju. A ni riječ koncesija nije, među pukom, nešto popularna u posljednje vrijeme... Na gradonačelniku je velika odgovornost da interes lokalne zajednice ne bude izigran.


Lipanj 2015. godine. Gradonačelnik predstavlja urbanistički plan uređenja Češke vile (radna verzija)

Pseća era


Astrolozi duga vremenska razdoblja nazivaju ere ili doba; era Riba, era Vodenjaka... The age of Aquarius! Puno znam o tome, ali neću to elaborirati. Idemo na prizemnije stvari. Na vic, parodiju... Ovo je, po svemu sudeći, PSEĆA ERA. Svaka "pizda" nabavila psa i prodaje spiku "tko ne voli životinje ne voli ni ljude". Meni su ljudi više-manje ok, beštije također... Nemam problema s tim. Ali mi ulice nisu ok, trgovi nisu ok... Govana k'o u priči!

Evo još jednog! Vodi psa. Ošišan, sliči na kozlića. Tko te zajeba? - pitam ga, poučen "opravdanjima" tipa 'dica me nagovorila' i sl.

A, sam sebe!- odgovara.

Sve me ovo asocira na komediju Jovana Sterije Popovića "Pokondirena tikva".

Pisati o kulturi, komunalnoj službi, provođenju odredbi iz gradske odluke... Ajme! Mogu samo napisati neodgovornim vlasnicima pasa: Dabogda vam svako nepokupljeno govno koje vaš pas ostavi po kolima, torgi... završi u teći na stolu!

Jučer mi je gošća na Torgu, na Kutu, prije ulaska u dvor, skinula patike uz tužan osmijeh i objašnjenje da je ugazila u govno. Do sobe je produžila u čarapicama.

U Beču konjima što vuku kočije stave podguznu torbu! To je kultura i red. A mi? Što će nam veći dokaz da smo " u govnima" od visokog postotka statističke vjerojatnosti da ćemo u dnevnoj ili večernjoj šetnji "pokupiti" govno ol kucina.



Programi: Viško i komiško ljeto



Viške oskarovke znanja: Učenica Mia Vojković i mentorica Alma Vodopija

Lijepa vijest iz SŠ Antun Matijašević Karamaneo:

Ovogodišnja dodjela priznanja Oskar znanja učenicima državnim prvacima na natjecanjima u znanju i učenicima koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na međunarodnim natjecanjima održana je 29. lipnja 2017. u Velikoj dvorani Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Već treću godinu zaredom naša škola ima oskarovca. Mia Vojković i njena mentorica Alma Vodopija okrunjeni su oskarom za osvojeno prvo mjesto na natjecanju "Opisujemo sustave". Čestitamo Miji i mentorici!


Dodjela priznanja najuspješnijim viškim osnovcima


Ovaj video je moj dar viškim osnovcima koji su se istakli tijekom protekle školske godine; postigli najviši prosjek ocjena, odlične rezultate u učenju, primjerno zalaganje i ponašanje ili visoki plasman na natjecanjima... Trudio sam se da u montaži nikoga ne preskočim.






Konoba VATRICA: Iza svega stoje ljudi


Konoba VATRICA zaštitni je znak Kuta od 1979. godine i dok se sve oko nas europeizira i globalizira ovdje još možete osjetiti dušu škoja koja je gotovo na izdisaju. Tu se još možete posovat, nasmijat, zakantat... Nije video zamišljen kao promo uradak nego kao nezaobilazan dio kronike našeg malog mista, s naglaskom na ljude. Jer, iza svega stoje ljudi, zar ne?

Vatro, Marija, Nino, Anela, Mile, Ante, Vinko... ustaljena su postava, a kompletna ekipa ove 2017. godine izgleda ovako:



Turizam: Kakvi su nam danas gosti, takva će nam sutra biti djeca

Droga, cuga i još više seksa... - Pročitaj cijeli članak!

Sve su civilizacije uglavnom propadale u dekadenciji i najnižim oblicima hedonizma. Tako će i naša. Kako strani mediji proteklih dana opisuju Hvar, a to je tek 8 nm od Visa, ne piše nam se dobro. Kakve goste danas privlačimo, takvu djecu ćemo sutra imati.

Vis neće biti ni Hvar ni Zrče! - govorio je viški gradonačelnik prije nekoliko godina i zasad se čini da je tako. Zasad. Budimo budni, odgovorni i manje gramzivi!





U Batariji promoviran libar "U zovitno"



Sinoć smo se smjestili u zovitno (zavjetrinu), u Batariju, pred pozornicu i scenu za koju su se svojski potrudili Marinko Zubčić i Alen Galić i prepustili se predstavljanju knjige "U ZOVITNO" autora Mate Lukšića Gicita (1941 - 2005), na 12. godišnjicu njegove smrti.

Na poticaj udovice Vilme Lukšić, knjigu je dovršio, pripremio i korigirao Ivica Roki, prepisao, akcentirao i korigirao pok. Đino Mladineo, prepisala i posložila Sanja Kukoč, a ilustrirao Ivo Jerković - Jela. Izdavač je ogranak Matice hrvatske u Visu.

Oko tiskanja založio se i Vinko Kalinić... Tako je sinergijskim učinkom "kreativaca i emotivaca" ostvaren ovaj projekt, a Ivica Roki ispunio obećanje dano prošle zime.

Uz Ivicu, u predstavljanju knjige, sudjelovali su Siniša Brajčić, Andrija Peribonio, Dejan Karuza i glazbeni sastav 4EVERMORE.

Knjiga "U zovitno" mogla se sinoć kupiti po promotivnoj cijeni od 80,00 kn.









Mali viški nogometaši u Herceg Novom (Crna Gora)


Mali viški nogometaši od petka su u Herceg Novom ( Crna Gora) na međunarodnom nogometnom turniru mlađih kategorija pod nazivom CITY KIDS POLINO. Na turniru sudjeluju djeca iz Crne Gore, Hrvatske, BiH, Srbije i Rusije. Osim nogometnih vještina Višani su se potrudili pokazati i ljepote, ponudu i turistički potencijal svog grada i otoka, a za što su zaslužne mame iz pratnje.







Informacijski iskorak župe Uznesenja BDM - Vis


Dolaskom mladog svećenika don Milana Šarića za viškog župnika učinjen je i informacijski iskorak u smislu obnove župnog (župskog) listića i otvaranja župne facebook stranice. Pretpostavljam da ćete je posjetiti, lajkati i redovito posjećivati, pa najlakše je da počnete odavde... Samo kliknite na sličicu!



Za one starije koji su se othrvali sirenskom zovu društvenih mreža ili je to jednostavno prezahtjevno za njihovu životnu dob, tu je župni listić.






Mate Lukšić - Gici: U zovitno


Bio sam u kontaktu s Ivicom Rokijem, dobrim duhom u cijeloj ovoj priči o pripremi i tisku knjige U ZOVITNO autora pok. Mate Lukšića - Gicita i ponudio mu pomoć ovog bloga i pripadajućih fb stranica u promociji knjige, prepoznajući u ovom projektu kulturni i književni događaj koji se po mnogo čemu izdvaja iz niza sličnih događanja na škoju u posljednjih desetak godina.

Kad pisac prepozna pisca, pjesnik pjesnika, kad se prožmu senzibiliteti ljudi čija se kreativna žeđ napaja na istom izvoru baštine i emocije i kad se nesebično iskaže poštovanje prema djelu pokojnog kolege dogodi se dovršenje pripreme i tiskanje knjige iznimne vrijednosti, knjige koja je spomenik jeziku, vremenu i sentimentu koji iščezavaju, nestaju ili opstaju tek u tragovima.

Ivica Roki je priča za sebe. Njegov entuzijazam u radu na ovom projektu naveo je Vilmu, udovicu pok Gicita, da ga smatra svojim trećim sinom. Svjedočio sam toplini kojom je iskazivala zahvalnost i priznanje njemu i svima drugima koji su na bilo koji način pripomogli da se ova knjiga dogodi.

Za koji dan će predstavljanje knjige uz, uvjeren sam, bogat i osebujan program. Biti dio tog događaja i kupiti knjigu je nešto najprirodnije, nešto najviškije.


Utorak, 27.6.2017. u 21.00 sati - Batarija, ulaz slobodan



Gušti poja u sri škoja!


Foto izvor: Facebook

Ovaj naslov - slogan pokupio sam s facebooka, a pretpostavljam da ga je usloganila Nela Jakić. Koliko sam uspio povezati "razasute" informacije u Podšpilju se večeras u 18 sati otvara restoran/konoba GUŠTI POJA. Uz feštu. Vlasnica je Lea Sviličić. Eto, turističko ugostiteljska ponuda otoka postaje sve bogatija. A poja imaju što za ponuditi.



Nedjeljna minuta iz Kuta - 18.6.2017.


Nedjelja. Ne-djela-tni dan. Neradni. Ali ne za svih. Rade komunalci, trgovci, ugostitelji, policajci, medicinari, taksisti... Uhvatio sam naše komunalce u pražnjenju podzemnih kontejnera, a mikrofon je uhvatio zvuk oslabjele bure koja je triskala cilu noć i koja je skrivila stradanje Jelina brodića. Potopila ga.

 

Aleluja! Vlada napokon donijela odluku o Češkoj vili


Danas je Vlada RH donijela odluku o raspisivanju međunarodnog natječaja za davanje u koncesiju Češke vile na 50 godina. Napokon! Prisjetimo se... JNA se povukla s Visa 1992. godine, znači već 25 godina je prošlo od tada i evo, tek danas konačno  postaje izgledno da se bliži rješenje za ovu atraktivnu lokaciju. Po modelu koji bi se onda primjenjivao i na ostale lokacije u vlasništvu države koje je JNA koristila, a koje MORH više ne smatra sigurnosno relevantnima.

Treba reći da se s pozicije gradske vlasti stalno poticalo rješavanje ovog pitanja, bila je čak i tužba grada Visa protiv RH, kroz DUDI  su se otvorila rješenja, pripremili potrebni planovi, pa stalo, pa padale vlade... Odgađalo se. Ovo površno podsjećam na poslovičnu brzinu i efikasnost države.

Češka vila! Oni koje zanima u kakvom je stanju nek skoknu na http://kut-vis.blogspot.hr/2014/02/ceska-vila-izbliza-i-iznutra.html  uz napomenu da je to snimljeno 2014. godine i da je sad još gore.



Librić komiških besid - promocija u Visu

Dječji zbor Osnovne škole Komiža, voditelj prof. Jose-Dario Martinis Bepica

Projektom Librić komiških besid  komiški osnovnoškolci su, uz pomoć učiteljice Perice Slavić, sačuvali jezik svojih predaka za slijedeće generacije. Evo djelić atmosfere s jučerašnje promocije librića u Visu...

 


Miseci, dnevi u šetemoni, obid u komiškoj fameji, naš lavur...




10. ulična utrka Grada Visa


10. ulična utrka trebala se, kako je uobičajeno, održati povodom Dana grada ali je bila odgođena zbog lošeg vremena, pa je održana uz završetak školske godine. Duljina staze prilagođena je uzrastu i svaki razred je imao svoju startnu liniju... Bilo je uvjerljivih i tijesnih pobjeda. Za photo finish.






Pokret otoka: Zakon o koncesijama (objave za medije)

OBJAVA ZA MEDIJE

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici, održanoj 25. siječnja 2017. godine, Prijedlog zakona o koncesijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. siječnja 2017. godine.
Konačni prijedlog Zakona usvaja Vlada prije dva tjedna te se isti stavlja u proceduru donošenja.
Nakon što je u Splitu najavljena tribina – Jesu li naše plaže i luke stvarno naše, slijedi njegovo prvo čitanje u Saboru.
Drugo čitanje Zakona predviđeno je za neke od narednih sjednica sabora, bio je pri dnu dnevnog reda. No iz nekog se nama nepoznatog razloga, u cijelom ovom kaosu u Saboru oko sastavljanje nove Vlade, isti Zakon naglo premješta na početak dnevnog reda te na raspored dolazi vjerovatno sutra. Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njegovu golu egzistenciju na otoku.
Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme Oreškovićeve Vlade je bio na savjetovanju i izvješće sa tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan i morao je ići na ponovno savjetovanje no to se nije dogodilo.
Što se zapravo događa donošenjem ovog Zakona i što to znači za otočane, ali i sve koji žive na obali? Ukratko – Zakon o koncesijama proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim Zakonima i propisima dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.
Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta – pomorsko dobro je od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.
Nadalje, u članku 35. konačnog prijedloga Zakona o koncesijama sporna je inovativnost ponude kojom se omogućava izmjena redoslijeda kriterija za odabir najpovoljnije ponude kako bi u obzir uzeo to inovativno rješenje. “Inovativno rješenje” nigdje nije jasno definirano te kao takvo može se “slobodno” interpretirati te dovesti do zlouporabe i financijske štete po Republiku Hrvatsku. Predlažemo jasno definiranje “inovativnih rješenja”, a s obzirom da je to gotovo nemoguće, kompletno izbacivanje ovakve konstrukcije, te svih ostalih konstrukcija koje neizbježno dovode do slobodnih interpretacija davatelja koncesije.
Člankom 66. i 67. definira se Založno pravo na koncesiji koje ne definira minimalni vremenski rok u kojem ne bi bilo dozvoljeno prenositi koncesiju te založiti koncesije. Time se otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi, te se postojećim sustavom bodovanja samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) omogućava da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti!
Naime u samom bodovanju koncesija, u slučaju pomorskog dobra, dolazi se do zaključka da subjekt koji pobijedi na koncesijskom natječaju može provesti zacrtane ciljeve tako da založi koncesiju, te da ima samo mali fragment potrebnog kapitala. Na ovaj način se omogućava špekulantima i osobama sumnjivih namjera pristup natječajima.
Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalnu zajednicu mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.
Nigdje u Zakonu nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa eventualnih koruptivnih rizika.
Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih, ali i priobalnih inicijativa, otočana i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama te da se sami Zakon vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

Maja Jurišić | Razvojni tim Pokreta otoka




PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

U utorak 13.06.2017. članovi Odbora za financije i državni proračun čitaju konačni Prijedlog Zakona o koncesijama. Pokret otoka uputio je svim Klubovima zastupnika amandmane i zahtjeve.  
ŠTO ŽELIMO?
Tražimo obustavu procedure donošenja Zakona o koncesijama i poziv na široku javnu raspravu.
Pomorsko dobro je od posebne važnosti za RH i njegovo se upravljanje mora izuzeti iz Zakona o koncesijama. Upravljanje pomorskim dobrom mora se urediti u sklopu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

ŠTO PREDLAŽEMO?
Vratite Zakon u javnu proceduru i otvorite ga široj javnosti!
Definirajmo održivo i odgovorno upravljanje resursima s posebnom pažnjom na interese lokalnih zajednica koje žive na područjima na kojima se dodjeljuju koncesije te njihovu uključenost u procesu dodjela i nadzora.
Potrebno je dugoročno strateško promišljanje upravljanja Pomorskim dobrom i koncesijama.
KAKO ARGUMENTIRAMO?
Svjedočimo sumnjivim dodjelama koncesija i ubrzanim procesima donošenja zakona!
Utvrđujemo nepostojanje jasno utvrđenih i strogih pravila o gospodarenju najvažnijim resursima - plažama, obalom, lukama i morem.
Činjenicom o nepostojanju višeslojnog učinkovitog sustava nadzora nad upravljanjem Pomorskim dobrom, što dovodi do kaotične situacije na terenu, te zloupotrebi i devastaciji pomorskog dobra.
Prema Aarhuškoj konvenciji, ugrađenoj u Ustav povezuje se pravo okoliša i ljudska prava te utvrđuje da održivi razvoj može postići samo uključivanjem svih dionika, i usredotočuje na uzajamno djelovanje javnosti i tijela vlasti u demokratskom kontekstu tj. donošenju zakona, kao jednom od važnih dijelova demokratskog konteksta.
Javnost i zainteresirana javnost moraju biti uključeni u donošenje zakona o koncesijama i kasnije odlučivanje o koncesioniranju.
TKO SMO MI?
Pokret otoka - inicijativa otočana i prijatelja otoka; predstavnika, organizacija, tvrtki, lokalnih samouprava, javnih ustanova, gradova, općina, mjesnih odbora

OTOCI: Brač, Hvar, Šolta, Vis, Korčula, Lastovo, Murter, Prvić, Cres, Olib, Rava, Mljet, Silba, Pag, Dugi otok, Ugljan, Sestrunj, Rab, Krk, Mali Drvenik, Veli Drvenik , Krapanj, Ilovik, Zlarin, Pašman, Molat, Lopud, Lošinj, Biševo, Čiovo


Drugo čitanje Zakona predviđeno je uslijed cijelog ovog kaosa u Saboru oko sastavljanje nove Vlade i na rasporedu je u utorak ujutro, 13.06.2017! Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njihovu golu egzistenciju na otoku, ali i duž cijele obale.
Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme bivše Vlade je bio na savjetovanju i izvješće s tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan suprotno izvješću sa savjetovanja i trebao je ići na savjetovanje, što se nije dogodilo.
Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stajalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim zakonima i propisima, dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.

Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.
Ovim se Zakonom otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Omogućava se da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.

Već svjedočimo štetnim posljedicama  olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.

Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa rizika.
Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrjednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalne zajednice mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.
Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih i priobalnih inicijativa i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, da se prijedlog Zakona vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
POTPISNICI ZAHTJEVA
Pokret Otoka / Island Movement
Za Zlatni rat
Centar za mirovne studije, Brač
Udruga Buđenje, Šolta
Društvo Marjan, Split
Građanska inicijativa Split
Udruga "Za naš Supetar", Brač
Nezavisna lista Ostanak - Rab
Riki Novak, gradonačelnik grada Hvara
Ivana Marković, gradonačelnica grada Supetra
Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol
Kuzman Novak, zamjenik gradonačelnika Hvar
Antonio Škarpa, kandidat za gradonačelnika, Stari Grad, Hvar
Goran Franić, MO Prvić Šepurine
Marijana Puljak, Pametno
Udruga dragovoljaca domovinskog rata RH - Brač
Čuvajmo rapske plaže, Rab
Udruga Goli otok
Udruga Otok, Prvić
Udruga Volim Vlašići, Pag
ANTROPOP, Rab
Inicijativa Čovjek po mjeri Otoka, Lošinj
Centar za kulturu Bol, Brač
Održivi otok / Sustainable Island, Jelsa, Hvar
CS Management j.d.o.o., Split
Synergia savjetovanje d.o.o., Šolta
Udruga Dobre Dobričevića, Lastovo
Nenad Starc, Ekonomski Institut, Zagreb
Centar za Zdravo odrastanje, Mali Lošinj
Nezavisna lista Krk
Udruga za Bolji Bol, Brač
Sportsko društvo Bol, Brač
MNK Bol, Brač
Vivo Somnia d.o.o., Zagreb
Primogenito j.d.o.o., Zagreb
Brača Plančić j.d.o.o., Hvar
Amaterska kulturna udruga Žirje
Graffiti na gradele, Zagreb
Multimedijalna udruga Krčka beseda
Mali Grad Faros, Hvar
Fabrika ideja, Korčula
Udruga Lanterna Magica, Postira, Brač
Kazalište BESA, Vis
Udruga TRIM, Hvar
M Travel Tourist Service, Šolta
OPG Trojković, Lastovo
OPG Tvrdić, Šolta
PlatFORma Hvar
Klub Mladih Splita

Udruga Brač

Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer Lavurat za poja likovna umjetnost limuni lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo