Uz predstavljanje Memorijalne zbirke Ranko Marinković u Splitu

Piše: prof. Tihana Skerbić

U GKMM-u u publici je najviše bilo Višana, profesora i srednjoškolaca

Na ovome  blogu objavljena je najava multimedijske književne večeri u povodu 102. obljetnice rođenja: 'Ranko Marinković u riječi, zvuku, slici...' u organizaciji Memorijalne zbirke Ranko Marinković, Vis i GKMM, Split. Sada je red kazati koju o tome kako je bilo te večeri u Splitu, 20. veljače, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Za ovu ću prigodu kao članica MZRM i aktivna surealizatorica projekta sa čitateljima  bloga podijeliti svoje dojmove. Naravno, bili smo  prezadovoljni što je velika  dvorana Središnje knjižnice GKMM, Ulica slobode 2, bila prepuna i što je publika s pozornošću pratila program. Pokazala se dobitnom formula slojevito zamišljene večeri jer se smjenjivalo predstavljanje Zbirke s prikazivanjem video uradaka te slušanjem audio snimaka.  Slijedilo tumačenje navedenog kao i čitanje pjesama posvećenih velikome Ranku Marinkoviću... Sve je teklo kao u nekim  valovima, u ciklusima koji nisu bili predugi nego razlomljeni.

Podsjetimo i ovom prigodom kako naša viška Zbirka MZRM  djeluje od 2008., a kao udruga od 2012. godine koja je sada po prvi put gostovala u Splitu. Djelovanje Zbirke vezano je uvijek uz nabavku novih knjiga i ostalih artefakata, posebno multimedijskih, u fond Zbirke . Uvijek nastojimo  organizirati  i razna  događanja te književne , likovne  i audio večeri. Sve te aktivnosti neprestance imaju, što je važno za kontinuitet, potporu Grada Visa, Splitsko-dalmatinske županije i Zaklade HAZU. U programu  u Splitu u GKMM sudjelovali su kao domaćin Ingrid Poljanić, dipl. knjiž., voditeljica programa kulturnih aktivnosti u GKMM, akademik Tonko Maroević - povjesničar umjetnosti, književnik i književni kritičar, Mladen Vuković, novinar i urednik HRT-Radio Split, te  prof. Anči Fabijanović - voditeljica Memorijalne zbirke Ranko Marinković, Vis. Odabrane pjesme i ulomke čitao je Trpimir Jurkić, dramski umjetnik i predsjednik OMH Split.

Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena  i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom  Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila  je gospođe Anči i Ingrid  kao i  sve sudionike u programu.  Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .

Profesori i učenici su također bili zadovoljni. Naučiti nešto o velikome piscu kroz multimedijski pristup svakako je uvijek i te kako važano i poticajano.

Više nego zanimljivo bilo je i čitanje pjesama kojima je „prošarana“ ta večer, pjesama koje su kao kolege i prijatelji Marinkoviću posvetili pjesnici kao što su sam Tonko Maroević,  akademik Jakša Fiamengo i Arsen Dedić. Slušale  su se i Arsenove uglazbljene pjesme Ruke te Geste i grimase, uz veliki pljesak publike. Posebno je dobro primljeno i pismo koje je prof. Ani Linčir u povodu obnavljanja OMH Vis poslao veliki viški i hrvatski književnik  u  kojem naglašava kako je upravo zbog matičinih knjiga – postao književnikom. Sve to, izražajno je i sugestivno čitao dramski umjetnik i  predjednik OMH Split, Trpimir Jurkić.

Mladen Vuković sa Radio Splita, za kojega odmah moram istaknuti kako je i  prijatelj i donator Zbirke, kao novinar i urednik kulture, govorio je o bogatstvu fonoteke Hrvatskoga radija, ali i upozorio da mnoge snimke tek valja pronaći, spremiti, sačuvati... Kao zvučnu ilustraciju čuli smo i snimku glasa velikoga hrvatskoga književnika. Upravo je Vuković govorio o obilju pjesama koje su Ranku Marinkoviću posvetili prijatelji i umjetnici: uz već spomenute to su Boris Maruna, Anđelko Novaković, Bože V. Žigo, Ante Stamać, Borben Vladović i mnogi drugi. Napomenuo je Mladen Vuković i kako bi bio red da Ranko Marinković na Visu dobije i spomenik, jer ga je zaslužio...

Upravo se na to  nadovezala prof. Anči Fabijanović rekavši kako već postoje takve incijative i u Gradu Visu, npr. od strane voditelja Muzeja Issa Borisa Čarga ili pak ideja o ulici od strane prof. povijesti Gorana Mladinea. Ona osobno, a to je rekla i te večeri, upravo Zbirku shvaća kao svojevrsni spomenik, trajno aktivan i trajno poticajan. Naglasila je kako multimedijski dio Zbirke čini njeno posebno bogaststvo. Riječ je o  izvrsnim uratcima kao što su ciklus od pet Tv drama Zagrljaj i film Kiklop Tonča Vrdoljaka, ali i mnogi dokumentarci .  Nema sumnje, Marinkovićeva literatura je teška, pa video i audio obrada svakako pomažu u boljem shvaćanju i boljoj dostupnosti i prijemčljivosti Marinkovićeva opusa. Ta su djela uvijek duboka, ona teže satiri i sarkazmu, ali opajaju misaonošću i porukom. Svaku prigodu koristim, pa i ovu u Splitu, za naglasiti kako su donacije znantno obogatile Zbirku – od Školske knjige, preko Hrvatskog kulturnog kluba i Knjižnice HAZU do Hrvatske knjižnice za slijepe, Hrvatske pošte i umjetnika kao što su Kruno Bošnjak, Iva Perović, Lenka Singolo, Nenad Marasović, Boris Čobal i mnogi drugi, a veliki donator je i HRT.  Valja zadovoljiti visoke kriterije da bi se u trajno vlasništvio dobile snimke koje onda služe za edukaciju , analizu te pomoć u učenju. Naglasila je voditeljica Zbikre MZRM i želju da Marinković (p)ostane pravi kulturni brend, ali i povod da učenici i studenti dođu u Zbirku i na naš otok  proučavati IN LOCO njegovo djelo. To se već dogodilo za proslave 100. obljetnice rođenja Ranka Marinkovića kad je domaćin profesorima i učenicima iz tri hrvatska grada bila prof. Ivana Koceić, a sada traju dogovori da to ostvare neki srednjoškolski i sveučilišni profesori baš iz Splita, Zagreba ... Pripremaju se mnoga događanja uz ugledne sudionike, a važan je podatak da je zbirka MZRM dva puta tjedno, a po potrebi i u drugim terminima, otvorena za javnost i to u prostoru kojeg je osigurao grad Vis. Za one koji možda ne znaju to je II kat Kulturnoga centra.

Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u  svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal  itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i  karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi  Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom  jeziku ,a  predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...

Za kraj  mogu reći kako znanstveno-stručni i posebno multimedijski pristup ostaju kao trajno opredjeljenje naše viške zbirke, uz ostvarenje ideje da se o velikome književniku u Zbirci pa i šire govori «živo», uz dostojanstvo i poštovanje ali i pitko te nikad dosadno. Kombinacija obrazovanja mladih, poticanja nove kulturne i književno baštinske ponude grada i otoka Visa, okupljanje uglednih znanstvenika, dramaturga i književnih kritičara te akademika, a sve uvijek uz čitanje i tumačenje djela velikoga Marinkovića, čini ovu Zbirku jedinstvenom. Ovakav iskorak, kao što je bilo uspješno gostovanje u Splitu,  u prekrasnom prostoru GKMM, uvijek je najbolji poticaj za nova nastojanja, nova događanja, nove pozive znanstvenicima, glumcima, književnim kritičarima... da zajedno život i djelo Ranka Marinkovića tumačimo s dostojanstvom  – uvijek s uvažanjem i analitički, ali nikad dosadno već naprotiv poticajno. Završila bih ovaj  svoj osvrt sa znakovitom mišlju voditeljice Zbirke Anči Fabijanović : „ Ne smijemo biti skromni, nego poželjeti nove iskorake Zbirke – do Zagreba, Italije i dalje...“.

(Tihana Skerbić, prof. povijesti i  etnologije)

Tuđmanov arhiv u šest knjiga, urednik prve - Višanin

Uvijek rado, kad saznam, objavim link na vijest o projektu ili događaju u kojem udjela imaju i naši Višani. Ovaj put je riječ o Tuđmanovom arhivu, šestoknjižju gdje je urednik prve knjige Goran Mladineo.

http://narod.hr/kultura/predstavljanje-sest-svezaka-tudmanova-arhiva/

Spajanje otoka s kopnom hidroavionima zapinje zbog lokalnih vlasti

Mala transportna tvrtka osnovana kapitalom iz NjemačkeEuropean Coastal Airlines i nakon četiri godine rada u Hrvatskoj te prvih letova njihovih hidroaviona do jadranskih otoka i dalje se muči s domaćom administracijom.

Njemačka ideja da se poveže svih 66 trajno naseljenih otoka u Hrvatskoj "zračnim katamaranima" sa 19 sjedišta po povoljnim cijenama nije naišla na pozitivnu reakciju dijela lokalnih vlasti. I tako, dok na splitskom području hidroavioni nisu novost, na dubrovačkom širem potezu gosti ne mogu računati na alternativu brodskom prijevozu.

Pročitaj cijeli članak...

Izvor: vecernji.hr

Muke s vodom: Razgovor s gradonačelnikom

Tek što su  popisane  štete od katastrofalnih poplava koje su pogodile područje grada Visa početkom prosinca prošle godine, zbog čega je proglašeno stanje elementarne nepogode,na Visu su opet problemi s poplavom.

 Najviše je nastradao dio Visa, Kut. Poplavljene su konobe, prometnice , iz šahti izvire voda.... Građani su očajni i bespomoćni, zemlja se očito nije dovoljno isušila,  pala je nova kiša, negdje oko 60 litara po metru kubnom , a ponovno  se stvorilo i jezero u Viškom  polju.

Naš dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je u Visu s gradonačelnikom Ivom Radicom:

Izvor: Radio Split

'Okrugli stol' na temu plivajućeg Kuta

https://www.facebook.com/groups/148142991953258/permalink/603486329752253/

Ovo je link na kojem možete uživati u širokom spektru načina pristupa temi plivajućeg Kuta; podbodi ufino, pokušaj ozbiljno, narugaj se, pomazi finom ironijom, ogrebi sarkazmom, uključi se pomirbeno ozbiljno, pa pomirbeno neozbiljno, dobronamjerno i naivno, prozvano, neprozvano, razočarano, prošireno...

To naša viška mladost oko Provisla i u Provislu, prekaljena FB generacija, skenira stanje u Gradu. Nasmijao sam se višekratno, iako mi i nije do smijeha. Sve ovo s poplavom mi je isuviše blizu za taj "luksuz".

Ja bih rado da netko autoritativno i odlučno presiječe ovu komediju i čim se popravi vrijeme da se potpuno zatvori promet kod tri palme dok se dionica kanala od govornice do rive potpuno ne očisti i dok se ne eliminira duplirani kanal koji i sad "kuha" ispred teta Tonkine garaže... Tri-četiri kuće/stana koje su na toj dionici (Živković, Krvavica, Zrinščak, Sladović...) i koje nisu uvezane u gradsku kanalizaciju - uvezati! Na to imaju pravo kao i svi drugi koji imaju legalan objekat i koji plaćaju račune.

Tako bi bar ovu neveliku dionicu (od Betlema do kantuna od Fronte) imali uredno saniranu, a ostatak do rive nije toliko kompliciran.

Veliki je to posao koji bi trebali, moje je skromno mišljenje, zajedničkim snagama odraditi Vodovod i odvodnja i Gradina, pogotovo onaj u fazi iskopa, odvoza... Udružiti ljudstvo i mehanizaciju i raditi više nego od 8-14, ne odmarati nakon Poklada...

Ljudi, u govnima smo, doslovce i bukvalno. Odgovorni, trgnite se! (n.k.)

Boćanje: Zimska liga otoka Visa - rezultati 11. kola

Bidni Kut. Opet poplava!

Bidni Kut. Kišilo je cijelu noć i pogađate - opet poplava! Samo Bog zna koliko nerado objavljujem ovakvu vijest i ovakve fotografije. Ovo je trenutno komunalni problem broj jedan i izuzetno je važno da je odlučnost vlasti u proporciji s veličinom i složenošću ovog problema.

U ovoj situaciji nitko nema pravo na komociju, površnost, sporost i nestručnost.

Objavi by ISSA-VIS-Kut.

Hoće se, zna se... neće se, ne zna se...

Otkopava se kanal za oborinske vode na Kutu. Radovi su počeli 4.veljače. Pa, dokle se došlo s radovima? Za reć pravo, imam osjećaj da bi Čargo s grupicom studenata do sada više odmakao u tom poslu. Uz sva ograničenja arheološke struke. Naravno da sam sarkastičan. Malo. Kritički poticajno.

O detaljima koje primjećujem sa svog prozora neću, jer ne bi bilo lijepo "zloupotrebljavati" tu prostornu bliskost s radovima i ljudima koji ih izvode.

Kut je s ostatkom Visa spojen kolom širokom jedva tri metra kojom teče sav promet, a ispod kolnika su struja, voda, kanalizacija, telefon i taj čuveni kanal za oborinske vode, besprijekorno sazidan od kamena (kurba Austrija?) i gotovo spomenički impresivan. Da bar gradska arhiva nije kupus nad kupusima i da je moguće doći do projektne dokumentacije!

Jutros kiši.Vozilima sabijena zemlja ne propušta vodu, stvaraju se lokve i opet će dobro doći one gumene čizme što sam kupio zbog poplave.

Nagovaram se da stvari gledam pozitivno i optimistično; stvaram u glavi sliku kako za mjesec-dva (tri?) snimam uspješan završetak radova. Pred kamerom gradonačelnik, direktorica, direktor, inženjer... Alternativa? Pred kamerom stoji Lolo i govori: Neće se, ne zna se... (n.k.)

Poklod 2015

Kompjuter mi je "riknuo" na dan Pokloda i nisam baš u nekom sjajnom raspoloženju sišao do rive na Kutu da učinim koju fotku.

Evo sa zakašnjenjem, s posuđenog laptopa, objavljujem nešto slika s kuške rive. Pogledajte!

Izložba "Vis i Anatomija otoka"

Pozivamo Vas na izložbu

VIS I ANATOMIJA OTOKA

Autor: Boško Budisavljević, d.i.a.

utorak, 24.2. 2015. u 19 sati

Galerija Modulor, Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb

Izložbu će otvoriti: dr.sc. Iva Niemčić i Boško Budisavljević, d.i.a.

O izložbi:

Od  2012. godine na otoku Visu provodi se petogodišnji program pod nazivom „Anatomija otoka“. Cilj programa je podizanje razine kulturne ponude otoka Visa. Program se realizira kroz simpozije i radionice, te prateće projekte. Svake se godine organizira simpozij s gostima-predavačima iz Hrvatske i svijeta, te studentska radionica.

Predavanja na simpoziju održao je čitav niz stručnjaka s raznih područja, među kojima i dvoje poznatih arhitekata, Kengo Kuma i Kazuyo Sejima iz Japana. Teme izlaganja odnosile su se na arheološke, povijesne, arhitektonske, urbanističke i gospodarske aspekte otoka Visa, ali i nekih drugih sredina.  Na radionicama svake godine sudjeluju studenti arhitekture s pet fakulteta: Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba, Građevinsko-arhitektonsko-geodetskog fakulteta iz Splita, Arhitektonskog fakulteta iz Ljubljane te Keio i Tokyo univerziteta iz Japana, a od 2014.  sudjeluju i fakulteti iz Pariza i Graza.

Zanimljivost predloženih  studentskih radova je u tome što se  njima ne predviđa gradnja novih objekata, već se rješenja nalaze u  različitim vrstama jednostavnih, efektnih i korisnih  intervencija na lokalitetu grčke Isse, drugim otočkim lokalitetima u viškim selima kao i na zapuštenim prostorima grada Visa i Komiže.

Izložba prikazuje dosadašnje rezultate i prijedloge te foto-dokumentaciju nastalu tijekom trajanja projekta . Sama izložba se sastoji od dva dijela. U prvom je prikazana kratka povijest otoka Visa, karakteristični objekti graditeljske baštine i elementi bioraznolikosti otoka. Uz to je prikazana bogata aktualna kulturna djelatnost otoka kroz plakate kojima se ta događanja najavljuju.

U drugom djelu izložbe su prikazani studentski radovi s radionica. Ovi radovi pokazuju mogućnosti podizanja kulturne i turističke ponude , bilo da se radi o  arheološkim lokalitetima i povezivanja grada s tim sadržajima, bilo oživljavanja dijelova grada Visa i Komiže te danas gotovo nenastanjenih viških sela..

Iz teksta Boška Budisavljevića, autora izložbe:

Uzdizanjem razine mora Vis je postao otok prije 12.000 god. Prve tragove naseljavanja ljudi nalazimo početkom 6. st. pr. Kr. Uređenu grad-državu Issu osnovali su Grci u 4. st. pr. Krista. To je bilo 500 godina prije osnutka Pariza i  oko 700 godina prije izgradnje Dioklecijanove palače u Splitu. Otok Vis pohodili su mnogi osvajači. Liburni su dočekali Grke, a neprijateljstva su počela s ilirskom kraljicom Teutom, da bi svoje osvajačke tragove ostavila Rimska republika i Bizant, a po dolasku Hrvata Vis postaje interes Venecije. Napadaju ga Turci, prisvajaju Francuzi pa Englezi. Nakon toga Austrija, Italija, Kraljevina Jugoslavija i SFR Jugoslavija. Danas je Vis svoj na svome.

Program „Anatomija otoka“ započeo je krajem 2011. godine i Vis je vjerojatno jedan od rijetkih hrvatskih otoka koji nastoji promišljati svoju budućnost kroz petogodišnji program simpozija i radionica (2012-2016.). Kombinacijom znanstveno-stručnih izlaganja i praktičnih prijedloga nastoje se obuhvatiti osnovna područja budućega razvoja otoka. Uz preko 50 izlaganja u protekla tri simpozija, na studentskoj radionici izrađeno je 16 projekata odnosno rješenja za razne viške 'situacije'.

Na ovoj izložbi prikazujemo vrlo sažeto najkarakterističnije fotografije Visa nekad i danas, zanimljiva događanja koja se odvijaju na otoku te nekoliko fotografija iz svakodnevnog života.

Izložba će svoju promociju imati u galeriji Modulor u Zagrebu, a potom seli na Vis, pa u Split, Ljubljanu, Graz, Paris i Tokyo, u mjesta iz kojih su dolazili predavači i studenti na simpozije i radionice.

Zahvaljujemo svim ljudima koji su organizirali, sudjelovali i pomagali program „Anatomija otoka“.

Za vrijeme trajanja izložbe biti će održana i predavanja s gostima-predavačima sa suradničkih institucija:

Agronomskog fakulteta, Ekonomskog instituta, Instituta za društvena istraživanja, Instituta za etnologiju i folkloristiku.

 Raspored predavanja

 Utorak 3. ožujka 2015.

18,0 h/ dr.sc. Marina Blagaić Bergman, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska: Misliti s otocima: rasprava o razvoju otočnih studija u Hrvatskoj uz etnografske crtice o otoku Šolti.

18,45 h/ dr.sc. Željka Tonković, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru; Dr.sc. Jelena Zlatar, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, Hrvatska: Model održivog razvoja otočnih zajednica – primjer Postira na otoku Braču

Utorak 10.ožujka 2015.

18,0 h/ prof. dr. sc. Nenad Starc, Ekonomski institut Zagreb, Hrvatska: Otočna škola na brodu

18,45 h/ dr.sc. Sandro Bogdanović, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za poljoprivrednu botaniku, Hrvatska: Biljna raznolikost viškog arhipelaga

Utorak 17. ožujka 2015.

18,0 h/ dr.sc. Goran Andlar, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske

18,45 h/ Filip Šrajer, dipl.ing.arh. Udruga Dragodid, Zagreb, Hrvatska: Okoliš nastao građenjem: suhozidna baština istočne obale Jadrana

Ženska regata VIS 2015

Ivica Roki: Vrabac 2015

1. ZDRAVI I VESELI BILI JUDI NAŠI DROGI

PROVAT ĆEMO BIT PRAVEDNI I NE SILA STROGI

TUKO POĆ U REBALTADURE, VAKO VEJ NE MORE

CA NON VEĆE OBEĆUJU NAMI JE SVE GORE

2. OTVORMO VEJ OCI, OLPACOJMO UŠI

RECMO CA NE VRIDI I SVE CA NOS DUŠI.

PUNO GRUBIH ĆETE CUT, A LIPEGA MALO

JER’ SUDIMO JURETU ZA SVE CA NI VAJALO

3. JEMATVA JE LITOS BILA ŽALOST I NEVOJA

NOJGORO OL KAL JE SVITA I OVEGA ŠKOJA.

ZA ISPOSIT DVO, TRI MULA, NISI IMOL ĆONCU

U ZADRUGU SVE JE STALO NA JELNU BALONCU

4. NI SE ZNALO CA JE MORE NI DOKLE JE KROJ

OL VELIKI KIŠI POPLIMOL JE ŠKOJ

PLIJU KUĆE I BUTIGE, SVE U RUKE BOŽJE

MISLILI SU UVEST VAPOR ŽUŽECA – POSTROŽJE

5. NIKI SVIT JE DESET DON BIL U MOKRU GUĆU

A NIKI SU MOGLI BORKIMA KREZ KUĆU

NIKE NISMO ŽALILI GLEDOT KAKO PLIJU

JERBO BIDNE RADNIKE GAZIDU NA ŠIJU

6. U ZADRUGU VIŠKU, KAKO DA SU ZNALI

POK DOBOTA SVU SU KUĆU AFITALI

MA BOLI NJIH, SVITU, NEĆEMO REĆ PROSTO

AFITAT SU MOGLI I ‘NU DESET POSTO

7. HRVATSKE NON VODE NAPLAĆIJU KIŠE

VEĆI SU OL BOGA, TAKO ZOKON PIŠE

KAL IS TUJIH PORTAFOJI LIPO VAZEST ZNAJU

NEKA SAD I ŠTETE JUDIMA REFAJU

8. STRAŠIMO SE SVAKE KIŠE, JUGA OLI BURE

KAL TONCODU KUVERTE, PRAGI, STORE ŠKURE

DVI TREĆINE KUĆ SU PROZNE OL’ MIRINE

SUMO NEDOJ BOŽE DA KOGOD POGINE

9. IS NIKIMA POŠĆERIMA SVAKI DON SVE GORE

NE NOSIDU POŠTU DI MOTOR NE MORE

JOŠ KAL VITAR SVE RASTORCE, TO SU “SCENE NEMILE”

SVIT SE KARSTI I PROZIVO, BLOŽEN DA SI, EMILE

10. NEKA KOGOD RECE SLOVO KONTRA RADICE

PARVI PUT OVODE IMOMO I JASLICE

SUMO ONI CA POPOLNE I NOĆ LAVURAJU

OSTOVJAT ĆE DICU U PRITOR I BAJU

11. MOGLI SU UGRODIT DESETAK VRTIĆI

KOLIKO SU DOLI ZA POPRAVKE STUPIĆI

ZOC ZATVORAT CESTE, PARKINGE I KOLE

BARENKO DO LITA NEKA BUDU DOLE

12. DANAS PUNO JUDI ZNO OTVORAT BLOGOVE

ZA U NEBO DIZOT SVOJE MOLE BOGOVE

ONE PROVE STVORI, MALO KAL SE BIRO

MEĆU SUMO ONO CA NJI KOVENIRO

13. MA JEDON JE BLOGER NAMI U SRI SARCA

TO JE NAŠ MARINKO, TO JE “PROBODACA”

MEĆE SVE CA VRIDI, ZA SVAKOGA SVAŠTA

JERBO JOŠ GA SLUŽI I RAZUM I MAŠTA

14. KAL JE DON OL KACE SVE MI SE ZAŠKURI

JERBO SVE JE MANJE PROVIH KACADURI

NIKI BI TUKALI POKRIT GLOVU VRIĆON

PETNASTE IH TARCE ZA ISTIN ZECIĆON

15. NISU DOLI ERODROM U NOJBOJE MOCE

LOŽJE SU POSIKLI I DONILI OVCE

CUDIDU SE ROŠO, RADOJKA I RADO

NA NOJBOJU ZEMJU DANAS POSE STADO

16. DONILI SU OVCE, DONIT ĆE I KRAVE

VIŠKO VINARIJA SLIKA JE DARŽAVE

NIKO PUSTIH GODIŠĆ NI PRITEGA BRAGU

OSERVOJTE JUDI, SVE JE IŠLO KVRAGU

17. SODIT ĆEMO MARICU I “UKRASNO BILJE”

DOKLE CAGOD PLOTI ZADRUGA “POŠPILJE”

BIROMO BESIDE, MA RECMO BRAT BRATU

PO DVODESET GODIŠĆ NE DOBIJEŠ RATU

18. ODUVIK SMO BILI ŠKOJ DOBREGA VINA

SAL GREMO BRENDIRAT GOVNO OL KUCINA

TUKALI BI JOVIT I ANĆI I BOGI

DI SE GOD VOLTOMO, OL KUCINI STOGI

19. JUCER NON SE ŽALI PLANINORKA RUŠKA

DA SMEĆE HITIJU SVUDAR U SRI BUŠKA

SVE ISTO SE JIDIT OLI PISAT PISME

DOKLE GOD SE KOGA PO ŽEPU NE TRISNE

20. A “LOKALNI ŠERIFI” OL LUKE DO KUTA

GODIŠĆIMA SVAŠTA MEĆU NA SRI PUTA

I MI OVE BESIDE TUKOMO IZMIRIT

JER BOJE STOT KUCO, NEGO SE ZAMIRIT

21. REKLA NON JE TURISTKINJA LALA

DA NON PUNO LIPO VONJE VALA

PUNO SE JE TOTE ISFRAJALO KUNI

BARŽ NON NEĆE OPIT ISPLIVOT MARUNI

22. TURISTIMA NUDIMO DOMOĆU VERDURU

SVE DOMOĆE, SPIZU, VINO, SUMO NE KULTURU

OL MUKE DOMOĆI VA ‘DA SE UBIJU

JER’ NAMI JE DRAŽJE PLOĆAT CIGANIJU

23. NE MOGU NON POMOĆ, NI BOG, NI POP, NI FROTAR

RASPALI SMO MUZIKU, “MARETU”, TEJOTAR…

JERBO SVE ‘NE ŠOLDE CA IMO NAŠ GROD

DOBIJU FUREŠTI ZA SVOJ FALŠITOD

24. NOJVEĆI MOMENAT U OVEMU LITU

NA FORTICU DOŠLI NOJACJI NA SVITU

‘VI DOR JE TUKALO ZAVEZAT FIJOKON

JERBO SVIH JE FORTE POVOLI FARNJOKON

25. ŽALIDU SE NIKI JUDI U LUCICU

DA NEMOGU POLNIT ŠUŠUR NA FORTICU

OL NESPONJO LITI, NIKI SU VEJ PUKLI

NOJRAJE BI GORE KANUNIMA TUKLI

26. TOLICIMA U JUBAVI NIKAKO NE SVIĆE

POL MUŠKIH NA ŠKOJU SPADO U MLADIĆE

NE MORES NA CUNKU UVIK DARŽAT FLASTER

POK U SVE OVO SE UMIŠOL I GANSTER

27. BIL JE PRONT NABAVIT, DA PROSTITE, MONE

I NAŠE, I ŽUTE, MA I KATRAMONE

NEKA MU JE FOLA, OL JE TO BRAVURA

MA NAMI OVODE KRIZA JE LAVURA

28. NAŠ POTEŠTOT NIMO VRIMENA ZA PROVODE

DOSTA MU JE SUMO HODIT NA SVE SPROVODE

STROH NOS JE PROMISLIT DI OVO SVE VODI

PUNO SE UMIRE, A MALO KO RODI

29. AKO ŽENSKA POCNE KISNUT KADA TISTO

ISTEGA SEKUNDA GUBI RADNU MISTO

I SAL CINMO DICU, KAKO DA SMO LUDI

KAL ZOKON JE UVIK KONTRA MOLIH JUDI

30. DANAS SILA MALO SVITA IMO VIZIJU

KAKO GLEDOT A NE PLOĆAT TELEVIZIJU

CIN JE PINKU VITRA BEŠTIMOŠ I PREDOŠ

JERBO PLOTIT MORAŠ I KAL JE NE GLEDOŠ

31. ARVALI SU NIKO VRIMENA PROKLETA

I JUBOV VODIT ĆE PRIKO INTERNETA

OL ZDRAVE CINIMO INBERLONU DICU

PO CILI DON GLOVU IZ ŠKATULI NE MICU

32. PLACEDU U ŠKULU DA JE MOLO PLOĆA

JERBO OL DITETA TEŽJO JE SAKOĆA

ZOC ZARANA DICU TOKO SE UPREŽE

CMIJAJU NA MROVA, CA CICAK POTEŽE

33. STORIJA O’ ‘VERNU’ POZNOTA JE SVIMA

DIGOD DOJDU DVO, TRI TRESIMA OCIMA

A ŽUTO KOLURA NI TOTE BEZ VEZE

IMO BIT DA TO JE SUMO ZA KINEZE

34. KANTALA JE KATE, PLAKOLA JE LINDA

KAL JE PORTIL IVO A DOŠLA KOLINDA

NJU JE LIPO VIDIT, JOŠ LIPJE JE SLUŠOT

MA NJEZINU SPIZU ‘PENA ĆEMO KUŠOT

35. SVI ONI PUNI SU I FORCE I VOJE

ZA RAZMORSIT OVE VELIKE INBROJE

MA ZOLNJIH PET GODIŠĆ, TO PIŠU I FOJE

NIŠTA SE NI PINKE NI MAKLO NA BOJE

36. CA ĆU JO OL SVOGA BIDNEGA TOVARA

KAL DESETAK GODIŠĆ NI VETERINARA

ŽALOSNO JE SVITU, NI DA KOGA HUŠKON

MA TUKO DONIT GA, POK MAKAR I PUŠKON

37. JURETU ŽENA SE SVAKI DON PRIVARĆE

NE OBADO CA NJI DIGOD PUKNU GAĆE

JERBO NAŠ GROD LIPI IMO, FOLA BOGU

TANAC I PILATES I ZUMBU I JOGU

38. PRIZNAT ĆETE DA MI NI NI OVA LUDA

KAL IZ GREBA DOJDEŠ U SRI HOLLYWOOD-A

NI POTRIBA PUNO, MA DOSTA JE UNCA

ZATO PALAC GORE ZA GALIĆA GLUMCA

39. SVAKAKE BESIDE UŠI SU NON CULE

POK NOJPRI POFOLMO SVE MEŠTRE OL ŠKULE

ZNOMO STO JAZIKI FUREŠTI I VLAŠKI

MA SMO DEKAPOTO ŠTRAKURILI NAŠKI

40. IS OLTORA SEMPRE SVAKU MISU VICU

NA ‘VE CA UBIJU NEROJENU DICU

KAKO RASPOZNAVOT MATERE I OCE

KAL SVE MANJI ZNO SE KO NA KOGA SKOCE

41. JURETU POKLADU VELO JE EREKCIJA

KAL JE GOD PO ŠKOJU DRŽAVNO INSPEKCIJA

RED IH JE UDIJA ISKUHOT U TEĆU

JER’ GULIDU PRAVEDNE A MUTNE NE KREĆU

42. TUKOMO SPOMENUT BOKUN I “GRADINU”

ZA MIR NAŠIH MORTVIH NI PINKE NE BRINU

KAL VEJ ZNODU PITAT ZA KOPOŠONT PLOĆU

BARENKO BI MOGLI ZAKLOPAT GA NOĆU

43. U KOMUNU SVITA NEZNOMO NI BROJA

DOJDU I IZOJDU KAL JE KOGA VOJA

AKO TUKOŠ CO UNUTRA, OBLIJE TE POT

DOK’ ISHODIŠ JELNU KORTU PASO TI ŽIVOT

44. KO JE VODE PAMETAN A KO JE CUKUN

NOJVEĆE PINEZ SE DOJE ZA BALUN

TO SU VELE STVORI I PUNO NJIN FOLA

NEKA REKREJO SE SVIT OL DVO KVINTOLA

45. A ZOC SVAKU MALO VATROMET CINI SE

KAKO DA SMO, REDON, SVI DICA OL SISE

KOLIKO SE ŠOLDI HITILO U AR’JU

VEJ SMO MOGLI IMAT MARINU U PARJU

46. COVIK PADE, RAZBOLI SE, UMIRE U RANE

MA OŠPIDOL NIMO MISTA ZA BIDNE VIŠANE

AKO TAKO NIŠTO DOŠKOŠ, ONDA JURE BRATE

STAV GA, KAKO POPRI MULA, DIGOD NAVAR RAPE

47. NAŠ JAZIK JE OŠTAR DA BIŠ SE POSIKA

ŠAJU NON RACUNE PASONIGA VIKA

A KO NEZNO CA JE UMJETNO OPLODNJA

NEKA PITO FIRMU VODOVOD – ODVODNJA

48. JEDON OL NOJVEĆIH KARPEJI ZA ŽEP

TO NON JE NAŠ DICNI I POŠTENI HEP

NI DROGI BOG NE ZNO KAKO SE TO PLOĆO

JER’ UNAPRID ŠAJU I TO JOŠ ALOĆO

49. A ZA U SRI VALE ZADARŽAT IDILU

ZA RUGLO DARŽIMO PROZNU “ČEŠKU VILU”

OBEĆOLA JE ODOVNA MINISTRICA BERTA

TUKO CEKOT JOŠ POL VIKA DA PADE KUVERTA

50. KREZ SUZE NON PROVJE TRUDNI TEŽOK DRAGO

DA ĆAPOL JE DRUGEGA, DI NJEGOVO TARGO

POLICJOT PALUNKO DOŠAL JE ZA NIŠTA

KOL NOS SU LUPEŽI “ZAŠTIĆENA VRSTA”

51. DOŠLA JE KOMIŽA, POJA, KUT I LUKA

KAL JE BILA VELO FEŠTA OL HAJDUKA

PUNO SE PROVJALO, KANTALO, GORILO

BOKUN ZAIGRALO I DEPJU IZILO

52. JOŠ JELNU JE FEŠTU OTVORIL ŠJOR VICE

PUNIH KVARAT VIKA VIŠKE “BANDIRICE”

KAL ZA LITNJU LIGU NIMO DOBRE JEŠKE

NOJVEĆI SU TIMBAR OSTAVILE ŽENSKE

53. KO SLUŠO EVROPU I ‘VE IZ SABORA

BIĆE GLODAN RIBE ‘VODE NA SRI MORA

HOĆE OTI ISTI GLOBIT TALIJONCA

KAL JO NE SMIN ZA VECERU PRIVARIT DVO KONCA

54. OSNIVOMO UDRUGU ZA SVE KREATIVCE

CA NEZNODU NI DI NJIN JE RAPA OL GUZICE

JELNI ĆE POTEGNUT A DRUGI POVUĆ

JERBO TUKO SUMO PINEZE IZVUĆ

55. JUDI BEZ LAVURA, PINEZ I ŽURNOTE

MOGU POĆ NA KORTE, NA BALUN, BALOTE

BURDIŽAT PO VALI I JIDRIT PO KRAJU

JER’ ONI BARENKO VRIMENA IMAJU

56. I JOŠ NIŠTO VAŽNO, JER’ IMOMO MUDA

POSEREMO SVU PRAVEDNOST OL HAŠKEGA SUDA

SVI SE KUNU U POŠTENJE I U OBROZ CISTI

A NJIMA SU ŽRTVE I ZLOCINCI ISTI

57. CEKODU NOS NIKE VELIKE REFORME

GULAŠ, ULTRA PARTI I NAFTNE PLATFORME

AKO NAŠA VLADA ZA TO SE IZBORI

BOJE HITIT FULMIN NEKA SVE IZGORI

58. POTEŠTOT JE U OPĆINU NOJVAŽNIJO VIDA

STRAŠIDU NOS DA GA CEKO SABORSKO KATRIDA

AKO PORTI ON I ‘VA NJEGOVA VLADA

MI TRI ĆEMO KANDIDIRAT JURETA POKLADA

59.  AKO TUKO OVI VRABAC PASAT I REVIZIJU

MI CETIRI GREMO DRETO I NA TELEVIZIJU

POK DOKOŽMO KO JE PROV A KO JE U KRIVU

MI IŠĆEMO; SUMO DOJTE JUDIMA DA ŽIVU

60. NEĆEMO SE ISKUŽOVAT CA SMO BILI GRUBI

I NEĆEMO SEMPRE TONCOT KAKO DRUGI TRUBI

MOĆA SKUPA, PUNON FORCON ĆAPAT PROVU ROTU

DOBRO STOJTE I NEMOJMO CEKOT ZOLNJU BOTU.

Splitski iskorak Memorijalne zbirke Ranko Marinković iz Visa

Memorijalna zbirka Ranko Marinković iz Visa će u petak, 20. veljače 2015. godine u 18:00 sati, u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu, predstaviti svoj fond poštovateljima književnog djela Ranka Marinkovića.

Liga na korte - rezultati

Izvor: Provislo