Piše: prof. Tihana Skerbić
U GKMM-u u publici je najviše bilo Višana, profesora i
srednjoškolaca
Na ovome blogu objavljena je najava multimedijske
književne večeri u povodu 102. obljetnice rođenja: 'Ranko Marinković u riječi, zvuku, slici...'
u organizaciji Memorijalne zbirke
Ranko Marinković, Vis i GKMM, Split. Sada je red kazati koju o tome kako je
bilo te večeri u Splitu, 20. veljače, u Gradskoj
knjižnici Marka Marulića. Za ovu ću prigodu kao članica MZRM i aktivna surealizatorica
projekta sa čitateljima bloga podijeliti
svoje dojmove. Naravno, bili smo prezadovoljni
što je velika dvorana Središnje
knjižnice GKMM, Ulica slobode 2, bila prepuna i što je publika s pozornošću
pratila program. Pokazala se dobitnom formula slojevito zamišljene večeri jer se
smjenjivalo predstavljanje Zbirke s prikazivanjem video uradaka te slušanjem
audio snimaka. Slijedilo tumačenje
navedenog kao i čitanje pjesama posvećenih velikome Ranku Marinkoviću... Sve je
teklo kao u nekim valovima, u ciklusima
koji nisu bili predugi nego razlomljeni.
Podsjetimo i ovom prigodom kako naša viška Zbirka MZRM djeluje od 2008., a kao udruga od 2012.
godine koja je sada po prvi put gostovala u Splitu. Djelovanje Zbirke vezano je
uvijek uz nabavku novih knjiga i ostalih artefakata, posebno multimedijskih, u
fond Zbirke . Uvijek nastojimo
organizirati i razna događanja te književne , likovne i audio večeri. Sve te aktivnosti neprestance
imaju, što je važno za kontinuitet, potporu Grada Visa, Splitsko-dalmatinske
županije i Zaklade HAZU. U programu u
Splitu u GKMM sudjelovali su kao domaćin Ingrid Poljanić, dipl. knjiž., voditeljica
programa kulturnih aktivnosti u GKMM, akademik Tonko
Maroević - povjesničar umjetnosti, književnik i književni kritičar, Mladen
Vuković, novinar i urednik HRT-Radio Split, te
prof. Anči Fabijanović - voditeljica Memorijalne zbirke Ranko
Marinković, Vis. Odabrane pjesme i ulomke čitao je Trpimir Jurkić, dramski
umjetnik i predsjednik OMH Split.
Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila je gospođe Anči i Ingrid kao i sve sudionike u programu. Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .
Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila je gospođe Anči i Ingrid kao i sve sudionike u programu. Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .
Profesori i učenici su također
bili zadovoljni. Naučiti nešto o velikome piscu kroz multimedijski pristup
svakako je uvijek i te kako važano i poticajano.
Više nego zanimljivo bilo je
i čitanje pjesama kojima je „prošarana“ ta večer, pjesama koje su kao kolege i
prijatelji Marinkoviću posvetili pjesnici kao što su sam Tonko Maroević, akademik Jakša Fiamengo i Arsen Dedić.
Slušale su se i Arsenove uglazbljene
pjesme Ruke te Geste i grimase, uz veliki pljesak publike. Posebno je dobro
primljeno i pismo koje je prof. Ani Linčir u povodu obnavljanja OMH Vis poslao
veliki viški i hrvatski književnik
u kojem naglašava kako je upravo
zbog matičinih knjiga – postao književnikom. Sve to, izražajno je i sugestivno čitao
dramski umjetnik i predjednik OMH Split,
Trpimir Jurkić.
Mladen Vuković sa Radio
Splita, za kojega odmah moram istaknuti kako je i prijatelj i donator Zbirke, kao novinar i
urednik kulture, govorio je o bogatstvu fonoteke Hrvatskoga radija, ali i
upozorio da mnoge snimke tek valja pronaći, spremiti, sačuvati... Kao zvučnu
ilustraciju čuli smo i snimku glasa velikoga hrvatskoga književnika.
Upravo je Vuković govorio o obilju pjesama koje su Ranku Marinkoviću posvetili
prijatelji i umjetnici: uz već spomenute to su Boris Maruna, Anđelko Novaković,
Bože V. Žigo, Ante Stamać, Borben Vladović i mnogi drugi. Napomenuo je Mladen
Vuković i kako bi bio red da Ranko Marinković na Visu dobije i spomenik, jer ga
je zaslužio...
Upravo se na to nadovezala prof. Anči Fabijanović rekavši kako
već postoje takve incijative i u Gradu Visu, npr. od strane voditelja Muzeja
Issa Borisa Čarga ili pak ideja o ulici od strane prof. povijesti Gorana
Mladinea. Ona osobno, a to je rekla i te večeri, upravo Zbirku shvaća kao
svojevrsni spomenik, trajno aktivan i trajno poticajan. Naglasila je kako
multimedijski dio Zbirke čini njeno posebno bogaststvo. Riječ je o izvrsnim uratcima kao što su ciklus od pet Tv
drama Zagrljaj i film Kiklop Tonča Vrdoljaka, ali i mnogi
dokumentarci . Nema sumnje,
Marinkovićeva literatura je teška, pa video i audio obrada svakako pomažu u
boljem shvaćanju i boljoj dostupnosti i prijemčljivosti Marinkovićeva opusa. Ta
su djela uvijek duboka, ona teže satiri i sarkazmu, ali opajaju misaonošću i
porukom. Svaku prigodu koristim, pa i ovu u Splitu, za naglasiti kako su
donacije znantno obogatile Zbirku – od Školske knjige, preko Hrvatskog
kulturnog kluba i Knjižnice HAZU do Hrvatske knjižnice za slijepe, Hrvatske
pošte i umjetnika kao što su Kruno Bošnjak, Iva Perović, Lenka Singolo, Nenad Marasović,
Boris Čobal i mnogi drugi, a veliki donator je i HRT. Valja zadovoljiti visoke kriterije da bi se u
trajno vlasništvio dobile snimke koje onda služe za edukaciju , analizu te pomoć
u učenju. Naglasila je voditeljica Zbikre MZRM i želju da Marinković (p)ostane
pravi kulturni brend, ali i povod da učenici i studenti dođu u Zbirku i na naš
otok proučavati IN LOCO njegovo djelo.
To se već dogodilo za proslave 100. obljetnice rođenja Ranka Marinkovića kad je
domaćin profesorima i učenicima iz tri hrvatska grada bila prof. Ivana Koceić,
a sada traju dogovori da to ostvare neki srednjoškolski i sveučilišni profesori
baš iz Splita, Zagreba ... Pripremaju se mnoga događanja uz ugledne sudionike,
a važan je podatak da je zbirka MZRM dva puta tjedno, a po potrebi i u drugim
terminima, otvorena za javnost i to u prostoru kojeg je osigurao grad Vis. Za
one koji možda ne znaju to je II kat Kulturnoga centra.
Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom jeziku ,a predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...
Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom jeziku ,a predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...
Za kraj mogu reći kako znanstveno-stručni i posebno
multimedijski pristup ostaju kao trajno opredjeljenje naše viške zbirke, uz ostvarenje
ideje da se o velikome književniku u Zbirci pa i šire govori «živo», uz
dostojanstvo i poštovanje ali i pitko
te nikad dosadno. Kombinacija obrazovanja mladih, poticanja nove kulturne i
književno baštinske ponude grada i otoka Visa, okupljanje uglednih znanstvenika,
dramaturga i književnih kritičara te akademika, a sve uvijek uz čitanje i
tumačenje djela velikoga Marinkovića, čini ovu Zbirku jedinstvenom. Ovakav
iskorak, kao što je bilo uspješno gostovanje u Splitu, u prekrasnom prostoru GKMM, uvijek je najbolji
poticaj za nova nastojanja, nova događanja, nove pozive znanstvenicima,
glumcima, književnim kritičarima... da zajedno život i djelo Ranka Marinkovića
tumačimo s dostojanstvom – uvijek s
uvažanjem i analitički, ali nikad dosadno već naprotiv poticajno. Završila bih
ovaj svoj osvrt sa znakovitom mišlju
voditeljice Zbirke Anči Fabijanović : „ Ne smijemo biti skromni, nego poželjeti
nove iskorake Zbirke – do Zagreba, Italije i dalje...“.
(Tihana Skerbić, prof.
povijesti i etnologije)