Jončićev ulov: Grdobina od 27 kg

Najteži prijavljeni primjerak grdobine težio je 58 kg. Ovaj "mališan" od 27 kg nije mu ni blizu. Toni ribar to dobro zna pa se nije ni hvalio ulovom, ali nama običnim smrtnicima  i ovo je impozantnih dimenzija...

[ads-post]

Sika, pas privezivač

[ads-post]

U prvom kadru videa vidite jednu od znamenitosti Visa, Sinišu Brajčića - Rošota, glumca, pisca, ribara..., ali on neće biti glavni lik ovog filmića. Ta čast pripala je Siki, kuji, psu privezivaču s kuške rive. Vlasnik joj je Pave Vojković - Cepo, a Sikin mentor pri stjecanju ovih vještina bio je Blaž Sviličić. Danas je i pred mojom kamerom, uz asistenciju Tonija Pečarevića, demonstrirala vrhunsko umijeće oko povlačenja muringa. Bravo Sika!

foto, video: Nikola Kežić

Evo sniga!

Komiža zabilila, pahulje zasule i višku valu. Na Kutu termometar u prozoru pokazivao 3-4 °C. Temperatura se nastavila spuštati. Rano poslijepodne i kuški krovovi se zabijelili. Temperatura je bila oko 0°C.

Ovako je počelo...

Betonski bor

Padali su po Visu borovi, palme, kipovi i krovovi prijetili... Srećom nitko nije stradao. Tek pokoji automobil. Nakon takvih nezgoda bi uslijedila sječa, ali bez zanavljanja drveća i novih hortikulturnih rješenja.

Stari polegnuti bor uz baštu bivšeg doma JNA desetljećima prkosi gravitaciji uz pomoć betonskog potpornja kojeg je obraslo deblo i koji je dotrajao, raspukao i pomjera se kad olujni vjetar "šamara" krošnju. Pomalo jezivo. Ojačati potporanj ili upokojit bor, pitanje je sad.

Kut danas: Susretljivi Pierce Brosnan i Colin Firth

Stigao i Colin!

Da ste danas poslijepodne bili na Kutu ne bi se mogli dovoljno načuditi. Gotovo svi vezovi zauzeti, rivom se razmilili turisti... U Bejbija sjedi Pierce Brosnan s društvom, u Josipa Colin Firth... O, mati moja! Ili: Mamma Mia! Koristi se prilika za slikati se s hollywoodskim zvijezdama, a oni začuđujuće susretljivi. Vjerojatno stoga što su ljudi ovdje cool, a ne k'o u Americi. Tamo vrište, histeriziraju, bacaju se...

I Pierce je cool. Kaže, ovdje se svi hoće sa mnom slikat, k'o da sam neki poznati glumac!

"SHEVON", djelo vrijednih i vještih Mikijevih ruku

SHEVON je brod i to koji brod! Djelo je to vrijednih i vještih ruku, izaziva poštovanje. Koliko je tu rada teško je zamisliti ili pretočiti u brojke. Kapetan Miki Jerković počeo ga je graditi prije otprilike pet godina, ali nije svo to vrijeme utrošeno u gradnju ovog broda. Dvije godine je prošlo u pauzama ili u poslovima za druge. Završen je i porinut početkom sezone 2017.

Jutros je pristao uz novu kušku rivu.

Miki, respect! - kažem mu pokazujući brod.

Je li dobar, a? - uzvraća.

Pitam za ime broda, koje je značenje... Ime je to, žensko, jedno od irsko-engleskih oblika pisanja. Ime pokojne supruge.

Mislim se, mogao bih početi raditi serijal na temu "Ljudi i brodovi". SHEVON i Miki su baš prava stvar za početak.

Plaža Grandovac je umjetno stvorena

Fotografije su iz zbirke dr. Zvonimira Freivogela

Fotografije su vjerodostojnije od nepouzdanih sjećanja i "sjećanja" ljudi. Prije dosta godina jedan stariji, odavno pokojni, Višanin pričao mi je da plaže u Grandovcu nije bilo i da je ona nastala nasipavanjem kamenim materijalom dobivenim iskopom pri gradnji vojnih potkopa. Oni rođeni nakon 1945. godine to i ne pamte pa se začude kad im kažem da je plaža u Grandovcu umjetno stvorena. Samo što mi ne odbruse da govorim gluposti. Nek se onda čude i ovim fotografijama nastalim oko 1930. godine, snimljenim kad su u viškoj vali sidrili brodovi JKM ( Jugoslavenske kraljevske mornarice). Ni P od plaže. Some sike.

Grandovac oko 1930. godine

Grandovac danas

Kad se majka Priroda poigra...

Jutros se Ana Peribonio vratila iz vinograda s "ulovom" vrijednim objave na vašem omiljenom blog-portalu. U ruci joj list vinove loze, ali ne običan list kakvog svi poznajemo. Ovaj je dvobojan, a boje su se pravilno rasporedile sa strana središnje linije. Nikad takvo nešto do sada nije vidjela, a i drugi, kojima je vinograd bitan dio života, jednako se čude. Eto! Idemo s ovim u rubriku ZANIMLJIVOSTI!

Ako se radi o dominantnoj genetskoj informaciji, pa se proširi Visom, eto i turističke atrakcije! ;)

Viški Tom i Jerry

Dogodi se tako, trenutak, prigoda, situacija, kamera u džepu... Poklopi se sve. Mačka juri miša! Pomislite kako ćete nazočiti surovom prehrambenom lancu, a onda uvidite da ste sreli omiljene likove iz crtića. Uživo. Naše, domaće, Kućane 100 posto. Eto što radi Whiskas! Ni mačke nisu što su bile.

Ivo Bjažević - Čikola (Komiža, 27.2.1917. - Komiža, 27.2.1986.)

Sreća za Srećka pa nije ostalo nezabilježeno da je danas 100. obljetnica rođenja legendarnog Čikole. I gle ove datume! Rođen i umro 27. veljače! (n.k.)

*****

Piše: Srećko Marinković
Izvor: Facebook

Danas se navršava 100 godina otkako se je rodio Čikola. Ujedno je na današnji dan i 31. godišnjica njegove smrti.

Ne vjerujem da na cijelom Škoju postoji ijedna osoba koja tada nije žalila za njegovom smrću i koja mu bar u sebi nije iskazala pijetet. A posebno oni kojima je pomogao - meni konkretno je!
Jer takvog poznavatelja anatomije i vrhunskog znalca praktičara, ne samo Komiža, nego ni cijeli otok Vis, više neće imati.

A tko je bio Ćikola?

Ćikola je bio narodni ljekar, samouk, ali sa ogromnim talentom i praktičnom vještinom u namještanju slomljenih kostiju, iščašenih zglobova, namještanju kičmenih pršljenova, uganutih nogu i ruku. Nerijetko je znao iznova polomiti krivo zaraslu kost koju su doktori namjestili, pa je namjestiti prema svom umijeću…

Njegova se vještina pročula i izvan našeg otoka, pa su mnogi ljudi dolazili u Komižu da im pomogne, među kojima su bili i neki igrači Hajduka.

Vrhunac priznanja njegovoj genijalnosti bio je poziv da radi u bolnici u Zagrebu! Ali ne, on je ostao na svom polju uz svoju motiku i svoje veslo na leutu, ostao je uz svoje otočane i nesebično im pomagao. Nije bilo poziva na koje se nije odazvao, a bilo ih je na hiljade, kao što je bilo i na hiljade kilometara koje je propješačio otokom da stigne do unesrećenih.

Svoje usluge nikada nije naplaćivao, pa su ga neki smatrali i čudakom. Jer njegov jedini motiv dobrovoljne liječničke djelatnosti bio je jedino etički imperativ pomaganja bližnjemu u nevolji.
Tajnu njegovog umijeća može se tražiti u činjenici da je u Narodnooslobodilačkom ratu pomagao nekom zarobljenom liječniku kada je uz njega morao da bude i sam i liječnik i veterinar i gdje je uz to pokazao i svoj talent.

Za svoj doprinos u ratu odlikovan je Ordenom zasluga za narod. A i Komiža se odužila svom mještaninu i počastila ga ulicom: „Ćikolina štroda“!

Više...

Čikolina štroda (foto: Pjero Božanić)

VIS: Lokva pod ledom

Lokva je bila, zbog nedostatka padalina, gotovo presušila, a posljednjih dana temperature ispod nule okovale su je u led. Na facebooku lajkove skupljaju fotografije i videa... Vis ima klizalište! Valjda nitko neće 'izmjeriti' trenutnu dubinu Lokve... :)

Izvor: fb profil Bepi Fiamengo

U prometnoj nesreći na Visu smrtno stradao - vepar!

Do prije nekoliko godina kad bi se samo spomenula mogućnost da se veprovi nastane na Visu poljoprivrednike bi hvatao užas. Danas su na facebooku objavljene fotografije uginulog vepra koji je, navodi se tamo, stradao sinoć na cesti kod Podšpilja. Udario ga kombi.

Znači, ima ih. Veprova. Na Visu. Koliko? Tko će ga znati...

Vidi više...

Foto: Šemso Mumanović

Na Kutu tune skakale uz samu rivu. Jedna ulovljena - mobitelom!

Neki zanimljivi događaji, pojave, situacije... potraju samo nekoliko sekunda ili minuta i prođu nezabilježeni kamerom ako se ne nađeš na pravom mjestu u pravo vrijeme i uz to 'naoružan' bar mobitelom.

- Na Kutu tune skakale uz samu rivu! - širila se vijest usmenom predajom i facebookom od jučer poslijepodne, a do mene stigla tek jutros. Netko je snimio, govore mi, a kome je to uspjelo "odao" mi je facebook.

I lov mobitelom zna biti strastven i zanimljiv. Pogledajte!

Izvor: Darko Žitko

Otvoren Japanski paviljon - kuća čaja u Visu

Jučer je u Visu otvoren japanski paviljon - kuća čaja, prvi projekt koji je realiziran kroz Anatomiju otoka. Koga zanimaju detalji može ih pronaći na web stranici Anatomije, a ja ću vam fotografijama i videom približiti jučerašnje događanje.

Profesori s Keio univerziteta iz Tokia, Hiroto Kobayashi i Darko Radović, su na simpatičan način i s radošću predstavili objekt i predali ga gradu Visu kao zahvalnost za petogodišnje gostoprimstvo, a u svrhu prijateljskog povezivanja i upoznavanja dviju arhitektonskih i graditeljskih tradicija.

Elokventni i duhoviti prof. Radović dao je osoben pečat kao moderator i prevoditelj u ovom događanju, posebice u dijelu demonstracije ceremonije pijenja čaja.

Čaj je najprije poslužen dvojici "shoguna": viškom gradonačelniku Ivi Radici i glavi Anatomije Bošku Budisavljeviću.

U kuću čaja ulazi se bos, ponizno, bez arogancije i staleške razlike, kroz malen otvor s lijeve bočne strane. Hmm... Bilo bi zgodno tu, u kući čaja, održavati sjednice gradskog vijeća, uz punu tradicionalnu ceremoniju, zar ne?

Pogledaj video!!!

Japanski Paviljon za čaj stiže na Vis

Japanski Paviljon za čaj prvi je projekt Anatomije otoka koji se realizira na Visu. Iznad školskog igrališta u Visu izliveni su temelji za paviljon koji je projektiran na Keio Univerzitet u Tokiju. Drvenu građu (3 tone) osigurala je Politecnico di Milano, pili se negdje u Sloveniji i u ponedjeljak kreće na Vis gdje će ostati za trajno. Otvorenje je 18. rujna 2016.

Neke od gornjih informacija su mi dostavljene, neke sam pokupio na facebooku,a jutros sam i skoknuo do spomenute lokacije. Sajonara!

Na viški aerodrom počeli slijetati avioni

Ovu fotografiju mi je je prije desetak dana poslao Tomislav Zović uz poruku 'sletila cesna'. Zaboravio sam na to do današnjeg dana i intervjua sa slovenačkim pilotom na radio Splitu. Što je sletjelo, je li imalo dozvolu i cijelu priču poslušajte od neposrednog 'krivca' (Mirko Vršič, Ptuj):

Uginula odrasla glavata želva na žalu u Grandovcu

More je, vjerojatno jučer, na žalo plaže u uvali Grandovac na Visu izbacilo uginulu odraslu glavatu želvu dugačku oko 1 metar i tešku oko 100 kg. Burno je i valovito, pa more u plićaku valja truplo okrenutu na oklop.

Truplo će ujutro s plaže ukloniti djelatnici gradskog komunalnog poduzeća Gradina Vis d.o.o.

Evo nekih podataka o glavatoj želvi ( izvor Wikipedija )
Glavata želva ((lat.) Caretta caretta) je vrsta morske kornjače, koja kao i kopnene kornjače spada u drevni red Chelonia. Morske su kornjače jedini gmazovi koji naseljavaju Sredozemno i Jadransko more.

Glavata želva je već odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Jedini grabežljivci odraslih glavatih želvi su morski psi (ponekad i kit ubojica) i čovjek. Najveća prepreka opstanku morskih kornjača danas je čovjek. Pretjerano sakupljanje jaja iz gnijezda, gubitka gnjezdišta zbog obalnog razvoja, masovni turizam, hvatanje za hranu ili prodaja oklopa kao suvenira jednako ugrožava ove životinje. Kada se uz to pribroji zagađivanje i nerazumno iskorištavanje mora, morske su kornjače dovedene na rub opstanka.

Kornjače često stradavaju u ribarskim stajaćim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, kornjače moraju izlaziti na površinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjača relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Njihove su populacije u opadanju i zbog slučajnog ulova u koće.

Procijenjeno je da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2 500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže 85% je ulovljeno koćarenjem. Morske kornjače u Hrvatskoj su zaštićene zakonom kao i brojnim međunarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za ubijanje glavatih želvi predviđene su visoke novčane kazne.