Neki su već saznali, a mnogi će saznati sad. U produkciji HNK Varaždin radi se predstava DEŽGRACIJA, autora Siniše Brajčića. Praizvedba će biti 27.prosinca u zagrebačkoj Sceni Vidra. Također planiraju doći u Vis, u travnju, te na još neke otoke.
Iz HNK Varaždin su mi poslali pozivnicu, plakat, tekst o predstavi (koji će biti u knjižici predstave), podjelu uloga i fotografije. Sve objavljujem.
Veliki broj Višana i prijatelja Visa će se za blagdane nalaziti u Zagrebu pa na znanje njima i svima drugima o još jednom uspješnom kulturnom projektu vezanom uz Vis i Višane. I uspješnom osobnom stvaralačkom projektu našeg Višanina, Kućanina Siniše Brajčića, dramskog pisca i glumca.
Praizvedba će se održati u srijedu, 27.12.2017. u 20 sati, na "Sceni Vidra" u Zagrebu
PODJELA ULOGA
Siniša Brajčić
DEŽGRACIJA
Redateljica: Julia Klier
Jezični savjetnik: Siniša Brajčić
Scenograf i asistent redateljice: Dražen Krešić
Autor glazbe: Senko Karuza
Kostimografkinja: Žarka Krpan
MIKULA.................................................................................................................. Zoran Kelava
VISKO.................................................................................................................... Siniša Brajčić
HANI ........................................................................................................................... Sara Ipša
ZANA ................................................................................................ Sunčana Zelenika Konjević
GRADONAČELNIK ............................................................................................... Robert Kurbaša
OLGA .......................................................................................................................... Beti Lučić
PISMOR ................................................................................................................ Vito Ruljančić
RADIO SPIKER........................................................................................................ Marinko Prga
Praizvedba: 27. prosinca 2017. Kazalište Vidra Zagreb
Intendantica HNK u Varaždinu
mr. Jasna Jakovljević
Intendantica HNK u Varaždinu
mr. Jasna Jakovljević
*****
Kako vratiti ljudsko dostojanstvo
Autor drame Dežgracija
Siniša Brajčić je profesor ali i nagrađivani amaterski glumac, zatim ribar te
svakako etablirani dramski autor. Za ovu prigodu, uz uprizorenje Dežgracije, jedne od njegove tri drame
iz knjige Viška trilogija, u produkciji HNK u Varaždinu, važno je sagledati
Sinišu Brajčića upravo kao kao dramatičara. Uz adaptacije na viški govor nekih
stranih dramskih tekstova i radiodramsku izvedbu ovo je za njega drugo autorsko
kazališno uprizorenje, a prvo je bilo nagrađivana Veja, etnomonodrama iznjedrena prema Libru viškiga jazika Androta Fortunatota Rokija.
Siniša Brajčić u
Dežgraciji kroz likove gostioničara Mikule, prognanice/kuharice Zane, umirovljenog ribara Viska, gradonačelnika, pročelnice
gradske uprave Olge, novinarke Hani i Pismora govori o tome kako on doživljava
ovo naše danas na škoju – tragično, mračno, tek ponekad ironično i smiješno,
ali uvijek upozoravajuće. Riječ je tu ne samo o lokalnoj politici i sukobu
svjetonazora, nego i o „kuntreštavanju“ vezano uz turizam, urbanizam,
kulinastvo, prostorne planove i nautiku, ali ponajviše: razotkrivanje javnih i
osobnih tajni. A one su vezane uz ljubav danas ali i jučer, tj nekad davno.
Važnu ulogu tu ima jedna slika koja otkriva puno toga, ali publici treba
ostaviti da je sama doživi u kazalištu. Ovaj put u produkciji HNK u Varaždinu,
ali u zagrebačkom kazalištu Vidra, a
poslije u Visu, pa širom Dalmacije, po ostalim otocima,a možda i dalje ...
Sretna bila plovidba Dežgraciji koja upozorava, navodi na razmišljanje, ali
daje i katarzu, što je u današnje vrijeme rijetko i - ma koliko mi šutili o
tome ili se autor i ne složio – daje nadu, tj. krejoncu. Jer ako o nekim stvarima otvoreno i jasno progovorimo - a
dramsko pismo ovako visokoga nivoa kakvo Rošotovo (da upotrijebimo i autorov
nadimak po kome ga svi na škoju
znaju) svakako jest, je tu nenadomjestivo - možemo ih riješiti, popraviti, nastaviti
postojati i posebno: biti, živjeti, voljeti i – stvarati! Posebno na lipom
viškom jaziku ...
Evo što sam autor govori
o svome djelu: „Postajući ruvinani i ravnodušni ljudi – bez gušta i šušta ... kada se na sve to nažunto samo demografsko stanje na mojim
škojima postalo mi je jasno, do boli,
da ne mogu samo čekati čekanje da bi dočekao čekanje samo ... Eto, zato sam iz
svoje utrobe progovorio o ovom našem dereverso
movimentu normalnosti, i to u drami, koja mi se kao forma činila
najpogodnijom. U njima sam pokušao napisati sve ono što sam znao i umio,
ostavljajući tako svoju poruku u boci,
prije svega, onim ljudima koji brodeći još uvijek budni sanjaju i bacelaju ... Ali, za reći pravo, svojim
dramama samo pokušavam spasiti svoje vlastito ljudsko dostojanstvo.“
Redateljica Julia Klier svoje viđenje drame tumači ovako:
„Osunčani jadranski otok često je sinonim za opuštanje, poetičnost,
hedonizam. Evocira nostalgične uspomene na ljeto i neka prošla bezbrižnija
vremena. Dežgracija idealiziranim
namaštavanjima suprotstavlja surovu realnost - realnost otoka zimi. Ustajalost,
usamljenost, otuđenost. Odumiranje otoka kao mikrokozmosa - dok turisti dolaze,
mladi odlaze, a starci umiru.“
Književnik i također dramatičar Tahir Mujičić ovako
piše: „ ... i tako je Sinša Brajčić ... „osudivši sam sebe“ na svojevrstan
povratak korijenima i okružnu, zanatima predaka i miru koji omogućava
kontemplaciju i distancu od neuroza teatarskih središta, postao izuzetno
zanimljiv fenomen suvremene dramske riječi. ... Siniša Brajčić svojom se
predanošću kazalištu i njegovoj književnosti, svojom nadarenošću i osjećajem za
ono bitno (dramsko, dramaturško, dijaloško), te temeljnom, kako teatarskom tako
i lingvističkom neospornom pismenošću, daje kao autor koji nas vraća starom
dobrom kazališnom štivu ... I upravo zato želim da izdrži u tom stvaralačkom
smjeru ...“
Akademik Tonko Maroević svoj doživljaj iznosi autoru osobno te mu piše ovako: „ Libar sam proštija s guštom i empatijom. Veja je izvrsna ... U dramama se izvrsno
boriš s „općim mjestima“ i pojednostavljenim stilizacijama likova ... a sve to
kompenziraš prodorima koji imaju i autobiografsku crtu ... U svakom slučaju i
literarno i etički i lokalpatriotski impresivan ishod ... Spreman sam
posvjedočiti o snazi povoda i značenju tvoga angažmana ...“
Što naglasiti za kraj?
Drama je aktualna, zaslužuje pozornost i gledanost, posebno zato jer je nastala
uz pomoć prijatelja, a to su prof. Dunja
Bezjak, članovi MH Varaždin i ostali. Siniša najbolje zna – koji su to ... (A.
Fa.)
