Tombola! Osvajali se usisivači, radijatori, televizor, dobitak iznenađenja (bon od 500 kn u Konzuma)... Bilo je i novih starih dobitnika... Na dobro vam Silvestrovo!
Tombola! Osvajali se usisivači, radijatori, televizor, dobitak iznenađenja (bon od 500 kn u Konzuma)... Bilo je i novih starih dobitnika... Na dobro vam Silvestrovo!
Pripovijesti, pjesme, aforizmi... koje sam večeras slušao uvjerili su me da je Gici sam vrh otočkog književnog stvaralaštva i složio bih se s moderatorom večeri Ivicom Rokijem da njegovo djelo nije dovoljno ni pravedno vrednovano.
Moderator-recitator Ivica Roki, čitači pripovijesti i aforizama (Andro Peribonio, Dino Peribonio i Mario Fras), reducirani glazbeni sastav '4EVER MORE' i nezaobilazni kalafot iz Komiže priuštili su nam ugodnih i toplih sat vremena.
Palac gore za inicijatore ovih događanja!
Zdravo ljudi, javljam vam se iz emisije Ljubav je na selu. Prijave za 8. sezonu su krenule i bilo bi nam fora da nam se i otočani prijave! :) Dobra zabava zagarantirana, a uvjet je naravno da niste u vezi... Pa se nadamo da ćemo nać i neke zaintersirane... prijavite se :)
Nalikovali su grupici turista na kuškoj rivi koji ćakulaju na španjolskom. Čim sam im se približio znao sam da ću upotrijebiti fotoaparat...
Saru i Andresa Zaninović, prve rođake iz loze Grobjanovih ćete, vjerujem, prepoznati na ovoj fotografiji, a s njima u društvu su rođaci iz Kolumbije koji su za ove Božićne blagdane prvi put posjetili Hrvatsku i Vis.
(Napomena: Jednom prigodom sam na pjesničkoj večeri s Pavetom Zaninovićem čuo Rošota da za nadimak kaže - Zgrobjaninovi!? Imam i snimljeno. Valjda je pogriješio. Ako nije ostaje pitanje: Grobjanovi ili Zgrobjaninovi? )
- Moj djed i njihov djed su dva brata... - objašnjava mi Andres, a ja se prisjetio jedne stare fotografije iz 1935. godine koju mi je Javier Quiza-Tomić poslao prije desetak godina i na kojoj su Višani u Kolumbiji, a među njima i jedan Zaninović... Učinilo mi se zgodnim postaviti ove fotografije na jednom mjestu.
Višani koji su došli u Kolumbiju (album obitelji Quiza-Tomić, Kolumbija):
Tonci Bilicic, Miki Kafarela, Vicko Tomic, Sime Zaninovic, Bartolomej Puhalovic
( 1935. godine)
Grad Vis tradicionalno, na Badnjak, počasti Višane bakalarom. Nije beg (Grad) cicija. Ima se, fala Bogu. Sunčan Badnjak, pjat bakalara i žmul vina, kud ćeš bolje...
Nije danas na domjenku bilo našeg župnika don Paulina. U srijedu je, zbog srčanih tegoba, prebačen u bolnicu gdje je operiran. Poželimo mu uspješan i brz oporavak!
Prosinački lungo mare uz nekoliko kadrova kad se sunce već pristojno podiglo i ohrabrilo me na đir biciklom
Jutros su u Zlopolju izmjerili -3°C, a u mom prozoru na Kutu bilo je oko 4. Svi smo u potrazi za suncem; ljudi, mačke...
Višane i zaljubljenike u Vis i višku povijest zasigurno će zanimati podatak da je upravo u tisku knjiga "Viški boj" Zvonimira Freivogela i da bi iz tiska mogla izaći do kraja godine. Nakladnik je DESPOT INFINITUS.
...Rukopis na tri jezika opisuje kako je došlo do rata 1866., također i zbivanja tijekom planiranja i gradnje mornarice, te ratne operacije na moru do Viškog boja, kao i detaljno samu bitku. Posebno se opisuju svi brodovi obje strane koji su sudjelovali u tom povijesno značajnom pomorskom sukobu...
...Rukopis na tri jezika opisuje kako je došlo do rata 1866., također i zbivanja tijekom planiranja i gradnje mornarice, te ratne operacije na moru do Viškog boja, kao i detaljno samu bitku. Posebno se opisuju svi brodovi obje strane koji su sudjelovali u tom povijesno značajnom pomorskom sukobu...
Sve rjeđe pratim različita događanja. Neki put me spriječe obveze, nekad mi se jednostavno ne da... Je li to zasićenje, potreba za "kreativnom pauzom", godine..? Ne znam.
Ovo mi je bilo tu, pred nosom, pa sam zabilježio kamerom.
Jutros nas je napustio Marko Poduje - Veli, viški težok, muzikont... gospodin. Adio Marko! Adio Veli!
Danas nas je napustio jedan svima dobro poznati i dragi Višanin, za kojeg nam se činilo da je oduvijek tu i da će tu biti zauvijek, barba Marko Poduje-Veli. Bio je jedan od posljednjih iz generacije koja nestaje i koje uskoro više uopće neće biti na otoku, a to je generacija starih viških težaka koji nisu imali velike škole, ali su imali pamet i životnu mudrost kao da su završili tri fakulteta svaki od njih. Barba Marko je bio svjedok svega što je Vis proživio u zadnjem stoljeću, a proživio je svašta. I smatrao se dužnim svoje uspomene, a i uspomene koje su njemu prenijeli njegovi djedovi, dalje prenositi mlađima. Činio je to zahvaljujući svojoj gotovo nevjerojatnoj memoriji, strpljenju i znanju. I na tome ću mu biti zauvijek zahvalan. (Goran Mladineo, BaVul")
Update - 30.11.2016. godine
Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, predstavit će ove subote novu zbirku pjesama Jakše Fiamenga 'Pčela u jantaru' i obilježiti 70 godina života i 50 godina od objavljivanja prve knjige.
Svečanost će se održati 26. studenog (subota) 2016. u 18,00 sati, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, Trg braće Radića 7.Uvodna riječ: Nenad Cambj. O novoj knjizi i autoru govorit će Tonko Maroević i Bratislav Lučin. Odabrane stihove kazivat će Trpimir Jurkić, prvak Drame HNK u Splitu, a uglazbljene pjesme izvodit će muška klapa »Filip Dević« i Dean Dvornik.
Foto: Feđa Klarić
Goran Pelaić:
Nakon što su neka uvažena imena rekla svoje, teško je napisati nešto novo o Jakši Fiamengu a ne ponoviti već rečeno. Ali, eto dopustih sebi tu mogućnost. Dapače i zadovoljstvo! O pjesniku sam zborio niz puta, ponajviše na radio valovima. Ponešto i u tiskanom obliku. No "prokletstvo" crvene lampice u studiju često se doslovno i površno shvaća, premda katkada ima snažnije značenje od onoga što ostane nakon pokretanja rotacijskoga stroja. Pogotovo kad je u pitanju pjesnička riječ. A govor bismo mogli svrstati u one novinarske iskaze koji isto tako nosi autorski pečat. Ovisi o jačini pera…Dakle, nije da nisam i nije da je sve otišlo u zrak! Ostalo je još nešto i u rukopisu, a nešto ćemo i dopisati. Ono što je nesporno. Akademik Jakša Fiamengo rođen je u Komiži na otoku Visu, 26. studenog 1946. godine. U Splitu je od 1962. godine a od 1965. piše i objavljuje poeziju, eseje, kritike, scenarije. Član je Društva hrvatskih književnika od 1969. Zastupljen je u antologijama hrvatske poezije. Pjesme su mu prevođene na engleski, francuski, talijanski, njemački, portugalski, ruski, ukrajinski, češki, slovački, mađarski, slovenski, makedonski i albanski jezik. Fiamengo pripada krugu najistaknutijih recentnih hrvatskih pjesnika. Njegovu poeziju bitno određuje pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju. Za njegovo pjesništvo kritika ističe da se gotovo u cijelosti organizira u iščitavanju arhetipskih signala podneblja. U neprestanom kontaktu s krajolikom, u kojem je bitni znak more i njegovo mnogoznačje. Pjesnik se iskazuje kao pažljivi motritelj njegovih vibracija, osobito onih duhovnih, temeljenih na nepresušnim tradicijskim izvorištima, trajnim inspiratorima Fiamengova poetskog iskaza. Objavio je niz knjiga pjesama, kojima je dokazao svoju jedinstvenu pjesničku misao. Autor je scenarija zapaženog filma (video i DVD) “I Palača rodi Grad”, I. i II., dobitnika osam međunarodnih nagrada.
Osobito je zapažen njegov angažman na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, gdje je dugogodišnji selektor-urednik lutkarskog programa te višestruki scenarist svečanog otvaranja manifestacije, među ostalim i dječjeg mjuzikla “Morsko more” (praizvedba u Šibeniku 1978., režija Marin Carić). Također, autor je niz scenarija za TV i javne koncerte/nastupe. Kao učenik splitske klasične gimnazije bio je glavni urednik školskog lista “Mladi klasičar”, potom urednik časopisa i biblioteke “Vidik” te lista “Gdje” u Splitu. Isto tako, bio je inicijator, utemeljitelj i umjetnički voditelj ljetne kulturne manifestacije “Ljeto u Komiži”. Uz to, autor je niza esejističkih zapisa i predgovora autorskim izdanjima, monografijama i prigodnim izdanjima, član raznih žirija, pokretač i voditelj manifestacija, izbornik, antologičar. Njegovi su stihovi uklesani u kamene ploče na Pjaci Krista Kralja u Selcima na Braču i kraj ermitaže sv Jere na Marjanu u Splitu. Također, niz njegovih pjesama skladano je i pjeva se u izvedbi najistaknutijih hrvatskih pjevača te klapa, zborova i dječjih ansambala. Od skladatelja najčešće surađuje sa Zdenkom Runjićem, a u klapskoj konkurenciji s Krešimirom Magdićem. Godine 1995. objavljen mu je CD i audio kaseta “Svjetiljka djetinjstva” s izabranim pjevanim pjesmama (isti je CD 2004. godine doživio drugo izdanje), godine 2006. “Croatia Records” mu objavljuje autorski CD “Karoca gre”, a iste godine Glazbena mladež Split producira CD “Kroz đardine, kroz pjacete”, snimku s autorskog koncerta u HNK Split održanog pod nazivom “Karoca gre”. Za svoje pjesme dobio je niz nagrada na festivalima, a 2002. i 2007. dodijeljene su mu prestižne diskografske nagrade Porin za autorstvo klapskih pjesama “Neću ja u švore” (skladatelj Branko Starc) i “U zemju latinsku” (Krešimir Magdić) te 2000. “tiražna” Zlatna ptica Croatia Recordsa, itd. Za sveukupni rad Fiamengo je 1999. godine odlikovan Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. K tomu, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.) te Nagrade Županije splitsko-dalmatinske (2005.), Nagrade grada Splita (1997.), Nagrade grada Komiže (1997.), Medalje grada Splita, u povodu 40. obljetnice umjetničkog djelovanja (2006.), Maslinovog vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993.), Plakete “Hanibal Lucić” na Sonetnim danima u Hvaru (2001.–prvi dobitnik!), Plakete Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (najviše festivalsko odlikovanje, 2005.), Statue “Mila Gojsalić” za očuvanje baštine radi opstojnosti identiteta na Danima Mile Gojsalić u Kostanju (2005.), Plakete “Dobro jutro more” za unapređenje hrvatske književnosti u Podstrani kraj Splita (2007.), Plakete “Vladimir Nazor” u Postirama na Braču (1999.) i mnogih drugih. O Jakši Fiamengu je 2004. godine HTV snimila zapaženi dokumentarni film “Čovik od riči” (režija V. Fulgosi). Naposljetku, 2007. godine proglašen je počasnim građaninom općine Podstrana. Eto, posve dostatno za impresionirati svekoliko pučanstvo faktografijom. Ali, ni pjesniku pa ni književnoj kritici, ne bi bilo drago a da se ne kaže koja riječ o pjesnikovu iskazu. Iskaz je bitan u svemu što se krije iza imena Jakša Fiamengo. Uspoređivati velikog pjesnika s nekim drugim velikim pjesnikom, na najboljem ste putu da napravite fatalnu grešku. Jakšu se najbolje može doživjeti čitajući njegove stihove. Još bolje rečeno i slušajući ! Mislim da neću pogriješiti ako ustvrdim da njegova poezija utkana u hrvatsku glazbenu riječ nije primijenjena poezija. Jer radeći (katkada i nerado) za mnoge skladatelje – on ni jednog trenutka nije izgubio vrhunsku poetsku nit, u kojoj su počesto metrika i druge glazbene „zakonitosti“, obvezujuće za pjesnika. Ne, on je svojim radovima obogatio hrvatsku glazbenu zbilju, pridruživši se tako plejadi velikih pjesnika koji su festivalskim i inim estradnim manifestacijama podigli rejting do neslućenih visina. I da hrvatska glazbena scena kojim slučajem nije imala „na lageru“ nekoliko pjesnika od formata, bismo li danas uopće mogli govoriti o slavnoj glazbenoj prošlosti? Fiamengo je napisao preko 350 pjesama koje su snimljene i uglazbljene! Mnoge i nagrađene , a neke od najljepših prošle su „nezapaženo“ (Ništa nova, ništa nova, Karoca gre). Njegova karoca, prepuna boja i mediteranskih mirisa gre dalje. Nepresušno je pjesničko vrelo. Da je moguće napiti se iz tog čarobnog i podatnog bunara iz kojeg se napajao Fiamengo, mogli bismo stati uz bok pjesnicima Pariza i Lisabona… I Komiže! Dobitnik nagrade za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.
Svečanost će se održati 26. studenog (subota) 2016. u 18,00 sati, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, Trg braće Radića 7.Uvodna riječ: Nenad Cambj. O novoj knjizi i autoru govorit će Tonko Maroević i Bratislav Lučin. Odabrane stihove kazivat će Trpimir Jurkić, prvak Drame HNK u Splitu, a uglazbljene pjesme izvodit će muška klapa »Filip Dević« i Dean Dvornik.
Goran Pelaić:
Pjesništvo opkoljeno morem i svime što ga okružuje
Osobito je zapažen njegov angažman na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, gdje je dugogodišnji selektor-urednik lutkarskog programa te višestruki scenarist svečanog otvaranja manifestacije, među ostalim i dječjeg mjuzikla “Morsko more” (praizvedba u Šibeniku 1978., režija Marin Carić). Također, autor je niz scenarija za TV i javne koncerte/nastupe. Kao učenik splitske klasične gimnazije bio je glavni urednik školskog lista “Mladi klasičar”, potom urednik časopisa i biblioteke “Vidik” te lista “Gdje” u Splitu. Isto tako, bio je inicijator, utemeljitelj i umjetnički voditelj ljetne kulturne manifestacije “Ljeto u Komiži”. Uz to, autor je niza esejističkih zapisa i predgovora autorskim izdanjima, monografijama i prigodnim izdanjima, član raznih žirija, pokretač i voditelj manifestacija, izbornik, antologičar. Njegovi su stihovi uklesani u kamene ploče na Pjaci Krista Kralja u Selcima na Braču i kraj ermitaže sv Jere na Marjanu u Splitu. Također, niz njegovih pjesama skladano je i pjeva se u izvedbi najistaknutijih hrvatskih pjevača te klapa, zborova i dječjih ansambala. Od skladatelja najčešće surađuje sa Zdenkom Runjićem, a u klapskoj konkurenciji s Krešimirom Magdićem. Godine 1995. objavljen mu je CD i audio kaseta “Svjetiljka djetinjstva” s izabranim pjevanim pjesmama (isti je CD 2004. godine doživio drugo izdanje), godine 2006. “Croatia Records” mu objavljuje autorski CD “Karoca gre”, a iste godine Glazbena mladež Split producira CD “Kroz đardine, kroz pjacete”, snimku s autorskog koncerta u HNK Split održanog pod nazivom “Karoca gre”. Za svoje pjesme dobio je niz nagrada na festivalima, a 2002. i 2007. dodijeljene su mu prestižne diskografske nagrade Porin za autorstvo klapskih pjesama “Neću ja u švore” (skladatelj Branko Starc) i “U zemju latinsku” (Krešimir Magdić) te 2000. “tiražna” Zlatna ptica Croatia Recordsa, itd. Za sveukupni rad Fiamengo je 1999. godine odlikovan Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. K tomu, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.) te Nagrade Županije splitsko-dalmatinske (2005.), Nagrade grada Splita (1997.), Nagrade grada Komiže (1997.), Medalje grada Splita, u povodu 40. obljetnice umjetničkog djelovanja (2006.), Maslinovog vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993.), Plakete “Hanibal Lucić” na Sonetnim danima u Hvaru (2001.–prvi dobitnik!), Plakete Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (najviše festivalsko odlikovanje, 2005.), Statue “Mila Gojsalić” za očuvanje baštine radi opstojnosti identiteta na Danima Mile Gojsalić u Kostanju (2005.), Plakete “Dobro jutro more” za unapređenje hrvatske književnosti u Podstrani kraj Splita (2007.), Plakete “Vladimir Nazor” u Postirama na Braču (1999.) i mnogih drugih. O Jakši Fiamengu je 2004. godine HTV snimila zapaženi dokumentarni film “Čovik od riči” (režija V. Fulgosi). Naposljetku, 2007. godine proglašen je počasnim građaninom općine Podstrana. Eto, posve dostatno za impresionirati svekoliko pučanstvo faktografijom. Ali, ni pjesniku pa ni književnoj kritici, ne bi bilo drago a da se ne kaže koja riječ o pjesnikovu iskazu. Iskaz je bitan u svemu što se krije iza imena Jakša Fiamengo. Uspoređivati velikog pjesnika s nekim drugim velikim pjesnikom, na najboljem ste putu da napravite fatalnu grešku. Jakšu se najbolje može doživjeti čitajući njegove stihove. Još bolje rečeno i slušajući ! Mislim da neću pogriješiti ako ustvrdim da njegova poezija utkana u hrvatsku glazbenu riječ nije primijenjena poezija. Jer radeći (katkada i nerado) za mnoge skladatelje – on ni jednog trenutka nije izgubio vrhunsku poetsku nit, u kojoj su počesto metrika i druge glazbene „zakonitosti“, obvezujuće za pjesnika. Ne, on je svojim radovima obogatio hrvatsku glazbenu zbilju, pridruživši se tako plejadi velikih pjesnika koji su festivalskim i inim estradnim manifestacijama podigli rejting do neslućenih visina. I da hrvatska glazbena scena kojim slučajem nije imala „na lageru“ nekoliko pjesnika od formata, bismo li danas uopće mogli govoriti o slavnoj glazbenoj prošlosti? Fiamengo je napisao preko 350 pjesama koje su snimljene i uglazbljene! Mnoge i nagrađene , a neke od najljepših prošle su „nezapaženo“ (Ništa nova, ništa nova, Karoca gre). Njegova karoca, prepuna boja i mediteranskih mirisa gre dalje. Nepresušno je pjesničko vrelo. Da je moguće napiti se iz tog čarobnog i podatnog bunara iz kojeg se napajao Fiamengo, mogli bismo stati uz bok pjesnicima Pariza i Lisabona… I Komiže! Dobitnik nagrade za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.
Početnu točku kruženja govana u prirodi pokušajte odrediti sami. Gdje god da je postavite uvijek ćete pogriješiti i uvijek ćete biti u pravu. Filozofija kruga! Jučer sam je postavio na trenutak kad sam na ulazu u manji salon trajekta 'Petar Hektorović' ugledao govno. Pasje. Pseće. Ol kucina. Putnici i osoblje prolazili su tim putem, neki bi ga primjetili i obišli, a 'sretnici' bi ga nagazili i govno bi krenulo u svijet različitim smjerovima, u manjim ili većim dijelovima. Ubrzo je na mjestu zločina ostala samo mrlja.
Malo dalje dvogodišnja djevojčica je sretno puzala, nekoliko odraslih je spavalo po podu, a kontaminirane postole su obilazile trajekt od gornje palube do kuhinje. S ravnih potplata će govance brzo nestati, a na onima s udubljenjima će se zadržati dulje, doprijeti do vlasnikovog dnevnog boravka, ormara u spavaćoj sobi, čekaonice u ambulanti, taksija... Kružiti.
Znate onu uzrečicu: Kad staviš prst u more kao da si povezan s cijelim svijetom. E, mogli bi sad parafrazirati i reći: Kad ugaziš u govno kao da si...
Klizna vrata za u knauf ( Eclisse ) trebalo je naručiti u Bit promet d.o.o. iz Zagreba. Čitam njihovu ponudu i rečenicu na kraju: Rok isporuke je 5 radnih dana, s tim da bi dostavu morali sami organizirat. Ajme! I to ajme je trajalo dok mi Marino nije spomenuo Buru ( Nikša Šćirković) kao rješenje i dok ga nisam nazvao. A onda je sve krenulo glatko. On da u subotu ide za Zagreb, danas je srijeda, ako im odmah ujutro uplatim oni bi do utorka imali dovoljno vremena da pripreme sve za preuzimanje, a tog dana se Nikša vraća put Visa. Eto, riješeno!
I sve je prošlo OK. Zahvaljujući Buri.
Do prije nekoliko godina kad bi se samo spomenula mogućnost da se veprovi nastane na Visu poljoprivrednike bi hvatao užas. Danas su na facebooku objavljene fotografije uginulog vepra koji je, navodi se tamo, stradao sinoć na cesti kod Podšpilja. Udario ga kombi.
Znači, ima ih. Veprova. Na Visu. Koliko? Tko će ga znati...
Foto: Šemso Mumanović
Znači, ima ih. Veprova. Na Visu. Koliko? Tko će ga znati...
Foto: Šemso Mumanović
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)
Popularni postovi
-
Priča o Češkoj vili je složena i jednostavna u isto vrijeme, a ostrašćenost i sentiment Višana po tom pitanju su razumljivi, mada ... -
Započeli su pripremni građevinski radovi na projektu Češka vila koji su već bili ugovoreni za siječanj/veljaču ove godine, ali ih je koro... -
Veronika Ilić Mateo i ekipa priuštili su nam lijepu glazbenu večer za "novi stari" Dan državnosti, a na trgu odgovarajućeg ime... -
Prekrasno poslijepodne i šetnja do Grandovca... Popeo sam se iz Lučice skalinama kod HEP-ova odmarališta i hodnjom novim asfaltom (asfalti...
-
Kike je mlajo Slavotova ćer (tko slučajno ne zna), a upamtio sam je još od kad je jednog davnog lita kao srednjoškolka sezonski radila ... -
Jučer i danas su djevojčice, Ema i Mia Ferović, iz dijela viške vale na Kutu izronile impresivnu količinu otpada, pretežito staklenog,... -
Arhiva ISSA-VIS-Kut: prosinac 2012. godine (Hivzija i supruga Spomenka) Slušao sam danas radio emisiju o inicijativi da nekadašnji ofi...
