veljače 2015

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija estrada fešte film Firefly 8SE 4K flora fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer Lavurat za poja likovna umjetnost limuni logo ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja najave Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway obrazovanje oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci posao povijest priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje Zima na otoku Ženaglava životinje žutilo


Danas mi je Slavica (gospođa Dražić, direktorica Vodovoda) naglasila da su registrirane djelatnosti "Vodovoda i odvodnje otoka Visa d.o.o.":
  • obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe
  • obavljanje djelatnosti javne odvodnje
  • izvođenje priključaka
  • i proizvodnja energije za vlastite potrebe 
Ovu zadnju točku mi nije spominjala, prepisao sam s interneta. Dakle, nema među tim djelatnostima regulacije oborinskih voda i održavanja kanala. Stoga je čudi da je bila stvorena atmosfera kako je Vodovod pozvan i dužan da rješava oborinsku problematiku, posebice u građevinskom dijelu na sanaciji kanala koji traži građevinsku struku i odgovarajuće tehničko-kadrovske potencijale. Nisam se mogao ne složiti s njom slušajući takvo obrazloženje. Ni meni nije bilo "leglo" što se mislilo kako će Edo, Nikola, Elio i Venci riješiti problem.

Angažiranje građevinara je otpočetka bila njena sugestija (tvrtka gospodina Matasa u ovom slučaju), a Vodovod se uključuje u onim dijelovima projekta za koje su registrirani, obučeni i opremljeni. Toliko o tome. Skratio sam na ono bitno.

Znate li da je preko kanala ispred Studenca položen telefonski kabel/kabeli za dobar dio Kuta... Vidi se, pogledajte! Ukoso preko ulice. Ne bi bilo lipo da ostanemo/ostanete bez telefona i interneta, zar ne? Nisam baš uočio neki oprez i brigu da bi ga se sačuvalo. Ako Bog da i dođe se do faze betoniranja prethodno bi svi trebali provjeriti i po potrebi zanoviti svoje: Vodovod svoje, HEP svoje, HT svoje... A ne poslije svako malo radi nečega kopati. 

Imam osjećaj da je nakon onog traljavog početka i opomene još jedne poplave gradonačelnik povukao prave poteze kako bi se bar ovo usko grlo Kuta kvalitetno riješilo do sezone. (n.k.)



Netko je prije desetak dana ostavio link na mojoj FB stranici Otok Vis na kojem se može dati glas za Mari Greget kako bi, u slučaju pobjede, osvojila putovanje na Kubu.

Nisam ga uočio do jutros kad sam kliknuo na link i vidio stanje glasova. Mari je bila na drugom mjestu s 1770 glasova, a na prvom mjestu Marijana Mare s 1790 glasova.

Mogu li Višani i prijatelji Visa učiniti Mari pobjednicom? Da vidimo!

Dati glas i provjeriti rezultat glasovanja možete na:

http://pack-your-bag.webqamapps.com/facebook/gallery/index/filter/liked

http://pack-your-bag.webqamapps.com/facebook/gallery/index/id_profil/5713 




Pogledajte ovu fotografiju! Dogovor, osmijeh, pozitiva... Od ponedjeljka će u ovaj  "tvrdi orah" viške komunale "zagristi" i građevinski poduzetnik Matas. Činjenica je da je ovo prevelik zalogaj za kadrovsko-tehničke potencijale otočke firme "Vodovod i odvodnja otoka Visa" i za pozdraviti je svaki poslovni aranžman koji će zadovoljiti traženu kvalitetu i dinamiku rješenja ovog problema.

- Nemoj sad ti, Nikola, odmah napisati da se počinje točno u ponedjeljak. - "ograđuje" se Slavica. Našalila se, na račun kanala, da propuštamo šansu da od Kuta napravimo malu Veneciju s gondolijerima i kanconama... Fala, fala, ne triba. - uzvraćam.

A kako je nastao ovaj grupni osmijeh? Zahvaljujući mojoj ženi. Otvorila je prozor i podijelila s ekipom ispod prozora mirise koji otkrivaju da se priprema pogača od slane ribe. Dovoljno da ozbiljna, stručno komunalna rasprava, na trenutak, otopli zahvaljujući osjetilu njuha. (n.k.)


Tagovi: Građevinski obrt Matas, Neven Matas, Slavica Dražić, Ivo Radica


Ribarska ulica na Kutu. Premrežena kanalizacijskim cijevima iz svih pravaca, a sve vode u jednu šahticu. Došlo je vrijeme da se se to dovede u red. Tročlana "ekipa za očevid" ( Edo, Nikola i Elio) u akciji. Počinje se sondiranjem na slijepo; maškin, motika, lopata, ruke... Sredstva za rad nimalo sofisticirana, pa negdje pomaže iskustvo, negdje instinkt, a najviše dobra informacija.

Tik do zida, pored vrata od konoba, otkriva Edo, prolazi kanal za oborinske vode, širok 25-30 cm, a vodi do šireg kanala za oborinske vode koji preko Torge vodi na Podlozu, pa u more. Zidan kamenom i matunima, pokriven kamenim pločama. Zatrpan, začepljen kao i većina manjih i većih kanala. Sve smo to uništili nebrigom i neodržavanjem, a ti kanali su bili prava mala građevinska remek djela, podsjetnik da se u ta stara vremena živilo uredno, urbano... Zahvaljujući Goranu Mladineu evo jedan citat iz knjige Lazara Rusića:

"Prolazeći predjelom mjesta Vis koji se naziva Kut na istočnom kraju, sa velikim sam zadovoljstvom promatrao one najmanje kućice, kućice najveće sirotinje. Moje zadovoljstvo je raslo gledajući te posve male kamenite kućice, koje blistaju od urednosti i čistoće. Nema oko njih nikakve nečistoće i nereda, nikakvih otpadaka. Zidovi, prozori, vrata, sve je to čisto i uredno. Dvorišta, gdje ih ima, isto tako. I unutrašnjost kuća je siromašna, ali uredna. U kućama i oko njih vrlo je rijetko vidjeti psa ili mačku, ali se iza kuće može češće čuti revanje dugouhog tovara.
Ali ne samo da su kućice uredne, i ljudi su, koji tu žive, čije se siromaštvo ne odražava na njihovoj vanjštini. Nema tu odrpanaca i zamazanaca, nema bosih ili u bilo kojem pogledu neurednih.
Prolazeći tim krajem, čovjek ne može čuti viku, buku, psovku, sresti pijance ili neodgojenu djecu. I neznanca oni pozdravljaju sa svojim nadasve lijepim i srdačnim pozdravom "Zdravi bili", na što pozdravljeni odgovara isto tako lijepim "veseli bili".


Pretpostavljam da je svaka konoba imala ispust u kanal. Tako su se čistile konobe... Početkom izgradnje zahoda po kućama to postade - kanalizacija.

Vratimo se početku priče. Ovim fotografijama dajem svoj prilog dokumentacijskom centru Vodovoda i odvodnje (ako ga imaju) i pozivam sve vas da ekipi, gdje god da sondira, pomognu točnim informacijama. Sondiranje zna biti mukotrpan posao. (n.k.)




Piše: prof. Tihana Skerbić


U GKMM-u u publici je najviše bilo Višana, profesora i srednjoškolaca

Na ovome  blogu objavljena je najava multimedijske književne večeri u povodu 102. obljetnice rođenja: 'Ranko Marinković u riječi, zvuku, slici...' u organizaciji Memorijalne zbirke Ranko Marinković, Vis i GKMM, Split. Sada je red kazati koju o tome kako je bilo te večeri u Splitu, 20. veljače, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Za ovu ću prigodu kao članica MZRM i aktivna surealizatorica projekta sa čitateljima  bloga podijeliti svoje dojmove. Naravno, bili smo  prezadovoljni što je velika  dvorana Središnje knjižnice GKMM, Ulica slobode 2, bila prepuna i što je publika s pozornošću pratila program. Pokazala se dobitnom formula slojevito zamišljene večeri jer se smjenjivalo predstavljanje Zbirke s prikazivanjem video uradaka te slušanjem audio snimaka.  Slijedilo tumačenje navedenog kao i čitanje pjesama posvećenih velikome Ranku Marinkoviću... Sve je teklo kao u nekim  valovima, u ciklusima koji nisu bili predugi nego razlomljeni.
Podsjetimo i ovom prigodom kako naša viška Zbirka MZRM  djeluje od 2008., a kao udruga od 2012. godine koja je sada po prvi put gostovala u Splitu. Djelovanje Zbirke vezano je uvijek uz nabavku novih knjiga i ostalih artefakata, posebno multimedijskih, u fond Zbirke . Uvijek nastojimo  organizirati  i razna  događanja te književne , likovne  i audio večeri. Sve te aktivnosti neprestance imaju, što je važno za kontinuitet, potporu Grada Visa, Splitsko-dalmatinske županije i Zaklade HAZU. U programu  u Splitu u GKMM sudjelovali su kao domaćin Ingrid Poljanić, dipl. knjiž., voditeljica programa kulturnih aktivnosti u GKMM, akademik Tonko Maroević - povjesničar umjetnosti, književnik i književni kritičar, Mladen Vuković, novinar i urednik HRT-Radio Split, te  prof. Anči Fabijanović - voditeljica Memorijalne zbirke Ranko Marinković, Vis. Odabrane pjesme i ulomke čitao je Trpimir Jurkić, dramski umjetnik i predsjednik OMH Split.

Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena  i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom  Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila  je gospođe Anči i Ingrid  kao i  sve sudionike u programu.  Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .

Profesori i učenici su također bili zadovoljni. Naučiti nešto o velikome piscu kroz multimedijski pristup svakako je uvijek i te kako važano i poticajano.
Više nego zanimljivo bilo je i čitanje pjesama kojima je „prošarana“ ta večer, pjesama koje su kao kolege i prijatelji Marinkoviću posvetili pjesnici kao što su sam Tonko Maroević,  akademik Jakša Fiamengo i Arsen Dedić. Slušale  su se i Arsenove uglazbljene pjesme Ruke te Geste i grimase, uz veliki pljesak publike. Posebno je dobro primljeno i pismo koje je prof. Ani Linčir u povodu obnavljanja OMH Vis poslao veliki viški i hrvatski književnik  u  kojem naglašava kako je upravo zbog matičinih knjiga – postao književnikom. Sve to, izražajno je i sugestivno čitao dramski umjetnik i  predjednik OMH Split, Trpimir Jurkić.
Mladen Vuković sa Radio Splita, za kojega odmah moram istaknuti kako je i  prijatelj i donator Zbirke, kao novinar i urednik kulture, govorio je o bogatstvu fonoteke Hrvatskoga radija, ali i upozorio da mnoge snimke tek valja pronaći, spremiti, sačuvati... Kao zvučnu ilustraciju čuli smo i snimku glasa velikoga hrvatskoga književnika. Upravo je Vuković govorio o obilju pjesama koje su Ranku Marinkoviću posvetili prijatelji i umjetnici: uz već spomenute to su Boris Maruna, Anđelko Novaković, Bože V. Žigo, Ante Stamać, Borben Vladović i mnogi drugi. Napomenuo je Mladen Vuković i kako bi bio red da Ranko Marinković na Visu dobije i spomenik, jer ga je zaslužio...

Upravo se na to  nadovezala prof. Anči Fabijanović rekavši kako već postoje takve incijative i u Gradu Visu, npr. od strane voditelja Muzeja Issa Borisa Čarga ili pak ideja o ulici od strane prof. povijesti Gorana Mladinea. Ona osobno, a to je rekla i te večeri, upravo Zbirku shvaća kao svojevrsni spomenik, trajno aktivan i trajno poticajan. Naglasila je kako multimedijski dio Zbirke čini njeno posebno bogaststvo. Riječ je o  izvrsnim uratcima kao što su ciklus od pet Tv drama Zagrljaj i film Kiklop Tonča Vrdoljaka, ali i mnogi dokumentarci .  Nema sumnje, Marinkovićeva literatura je teška, pa video i audio obrada svakako pomažu u boljem shvaćanju i boljoj dostupnosti i prijemčljivosti Marinkovićeva opusa. Ta su djela uvijek duboka, ona teže satiri i sarkazmu, ali opajaju misaonošću i porukom. Svaku prigodu koristim, pa i ovu u Splitu, za naglasiti kako su donacije znantno obogatile Zbirku – od Školske knjige, preko Hrvatskog kulturnog kluba i Knjižnice HAZU do Hrvatske knjižnice za slijepe, Hrvatske pošte i umjetnika kao što su Kruno Bošnjak, Iva Perović, Lenka Singolo, Nenad Marasović, Boris Čobal i mnogi drugi, a veliki donator je i HRT.  Valja zadovoljiti visoke kriterije da bi se u trajno vlasništvio dobile snimke koje onda služe za edukaciju , analizu te pomoć u učenju. Naglasila je voditeljica Zbikre MZRM i želju da Marinković (p)ostane pravi kulturni brend, ali i povod da učenici i studenti dođu u Zbirku i na naš otok  proučavati IN LOCO njegovo djelo. To se već dogodilo za proslave 100. obljetnice rođenja Ranka Marinkovića kad je domaćin profesorima i učenicima iz tri hrvatska grada bila prof. Ivana Koceić, a sada traju dogovori da to ostvare neki srednjoškolski i sveučilišni profesori baš iz Splita, Zagreba ... Pripremaju se mnoga događanja uz ugledne sudionike, a važan je podatak da je zbirka MZRM dva puta tjedno, a po potrebi i u drugim terminima, otvorena za javnost i to u prostoru kojeg je osigurao grad Vis. Za one koji možda ne znaju to je II kat Kulturnoga centra.


Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u  svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal  itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i  karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi  Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom  jeziku ,a  predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...
Za kraj  mogu reći kako znanstveno-stručni i posebno multimedijski pristup ostaju kao trajno opredjeljenje naše viške zbirke, uz ostvarenje ideje da se o velikome književniku u Zbirci pa i šire govori «živo», uz dostojanstvo i poštovanje ali i pitko te nikad dosadno. Kombinacija obrazovanja mladih, poticanja nove kulturne i književno baštinske ponude grada i otoka Visa, okupljanje uglednih znanstvenika, dramaturga i književnih kritičara te akademika, a sve uvijek uz čitanje i tumačenje djela velikoga Marinkovića, čini ovu Zbirku jedinstvenom. Ovakav iskorak, kao što je bilo uspješno gostovanje u Splitu,  u prekrasnom prostoru GKMM, uvijek je najbolji poticaj za nova nastojanja, nova događanja, nove pozive znanstvenicima, glumcima, književnim kritičarima... da zajedno život i djelo Ranka Marinkovića tumačimo s dostojanstvom  – uvijek s uvažanjem i analitički, ali nikad dosadno već naprotiv poticajno. Završila bih ovaj  svoj osvrt sa znakovitom mišlju voditeljice Zbirke Anči Fabijanović : „ Ne smijemo biti skromni, nego poželjeti nove iskorake Zbirke – do Zagreba, Italije i dalje...“.
(Tihana Skerbić, prof. povijesti i  etnologije)



IZLOZBA "VIS I ANATOMIJA OTOKA"
Galerija Modulor, Zagreb

U utorak, 24.veljace 2014. otvorena je u zagrebackoj galeriji "Modulor" izlozba pod nazivom "Vis i Anatomija otoka". Izlozbu je otvorila Sasa Martinovic Kuniovic, kustosica galerije. O udruzi "Anatomija otoka - centar za istrazivanje i razvoj" govorila je Iva Niemcic, dopredsjednica udruge, a o samoj izlozbi Bosko Budisavljevic, autor izlozbe.

Najavljen je i niz predavanja koja ce pratiti izlozbu. Svaki utorak biti ce po dva predavanja koja su odrzana na proslogodisnjem simpoziju na Visu. Odrzat ce se ukupno sest predavanja.

Bosko Budisavljevic





Vis, 25.veljače 2015.
Poštovani/a
S ponosom vas obavještavamo o edukativnom projektu koji uskoro počinje na otoku Visu. Stoga vas molimo da, u skladu s vašim mogućnostima, medijski popratite ovaj događaj.
Naime, na Visu će se po prvi put održati 72-satni tečaj permakulturnog dizajniranja. U periodu 24.4.-3.5. 2015. održat će se intenzivni cjelodnevni tečaj koji je jedinstven po svojoj strukturi koja je univerzalna u svakom dijelu naše planete. Naime, po završetku tečaja polaznici će dobiti certifikat permakulturnog dizajnera koji je prepoznatljiv i vrijedi svugdje na svijetu. O čemu se zapravo radi? Permakultura je sustav praktičnog oblikovanja životnog prostora koji oponaša prirodne procese, a temelji se na integriranom tradicijskom i suvremenom znanju i vještinama. Služi boljem razumijevanju, učenju novih praksi i uvođenju promjena u svakodnevni život kako bismo živjeli odgovornije, slobodnije i kreativnije. Tečaj je kombinacija teorijskog i praktičnog rada te se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu kroz predavanja i praktične demonstracije prolazimo bitne teme vezane za područja koja obuhvaća permakultura (pročišćavanja vode, alternative energije, kompostnih toaleta, gradnje keramičkog hladnjaka, prirodnih sredstva za čišćenje, života u zajednici...). Drugi dio sadrži posjet i obilazak lokalnog gospodarstva, popularna i praktična rješenja za održivost – od malčiranja vrta i pripreme gredice bez kopanja do urbanih rješenja za male prostore, te sam dizajn za konkretni projekt koji će polaznici izraditi u manjim grupama. Dizajnirati se može vlastita imanje, kuća, urbana stambena četvrt, zajednica, pa čak i poduzeće!

Pored obaveznog dijela tečaja koji će se održavati svakodnevno 9-19h, u večernjim  termina održavat će se projekcije filmova i diskusije o raznim temama s područja permakulture, kao i dvije demonstracije/praktične vježbe na temu kompostiranja u kanti i izrade prirodne kozmetike. Na večernji je program ulaz slobodan.

Što se tiče samog sudjelovanja na tečaju, ponosno ističemo da smo cijenu tečaja za lokalno stanovništvo snizili za 50% kako bismo ovo kvalitetno i potrebno znanje učinili dostupnim lokalnim praktičarima koji svojim konkretnim radom i primjenom znanja s tečaja mogu učiniti naš otok boljim mjestom za život.
Zbog veće kvalitete tečaja, dovodimo grupu raznolikih predavača i najaktivnijih hrvatskih praktičara specijaliziranih u različitim područjima permakulture: Bruno Motik, voditelj tečaja i diplomirani permakulturni dizajner (ZMAG), Matko Šišak, diplomirani permakulturni dizajner (ZMAG),  Cvijeta Biščević (ZMAG), Sunčana Paro-Vidolin (ZMAG), Gordana Dragičević, diplomirana permakulturna dizajnerica, Nenad Maljković (Hrvatska permakultura).
Tečaj se održava na hrvatskom jeziku. Rok za prijave je 15. 4. 2015.
Za prijave i pitanja slobodno nas kontaktirajte na:
mail: kazalistebesa@gmail.com (hr), isolaissa@gmail.com (slo)
gsm: +385 95 517 75 77 (cro), +386 40 171 828 (slo)
Projekt je nastao zajedničkim snagama Kazališta BESA (Vis), Zavoda KUS (Slo) i ZMAG-a.
O mjestu održavanja večernjeg programa ćemo naknadno obavijestiti javnost.


Unaprijed zahvaljujemo,

                                                                                         Marica Grgurinović (Kazalište BESA)
                                                                                                        Sara Zaninović (Zavod KUS)
                                                                                                                        Cvijeta Biščević (ZMAG) 


Mala transportna tvrtka osnovana kapitalom iz NjemačkeEuropean Coastal Airlines i nakon četiri godine rada u Hrvatskoj te prvih letova njihovih hidroaviona do jadranskih otoka i dalje se muči s domaćom administracijom.
Njemačka ideja da se poveže svih 66 trajno naseljenih otoka u Hrvatskoj "zračnim katamaranima" sa 19 sjedišta po povoljnim cijenama nije naišla na pozitivnu reakciju dijela lokalnih vlasti. I tako, dok na splitskom području hidroavioni nisu novost, na dubrovačkom širem potezu gosti ne mogu računati na alternativu brodskom prijevozu.


Tek što su  popisane  štete od katastrofalnih poplava koje su pogodile područje grada Visa početkom prosinca prošle godine, zbog čega je proglašeno stanje elementarne nepogode,na Visu su opet problemi s poplavom.

 Najviše je nastradao dio Visa, Kut. Poplavljene su konobe, prometnice , iz šahti izvire voda.... Građani su očajni i bespomoćni, zemlja se očito nije dovoljno isušila,  pala je nova kiša, negdje oko 60 litara po metru kubnom , a ponovno  se stvorilo i jezero u Viškom  polju.

Naš dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je u Visu s gradonačelnikom Ivom Radicom:

Izvor: Radio Split



https://www.facebook.com/groups/148142991953258/permalink/603486329752253/

Ovo je link na kojem možete uživati u širokom spektru načina pristupa temi plivajućeg Kuta; podbodi ufino, pokušaj ozbiljno, narugaj se, pomazi finom ironijom, ogrebi sarkazmom, uključi se pomirbeno ozbiljno, pa pomirbeno neozbiljno, dobronamjerno i naivno, prozvano, neprozvano, razočarano, prošireno...

To naša viška mladost oko Provisla i u Provislu, prekaljena FB generacija, skenira stanje u Gradu. Nasmijao sam se višekratno, iako mi i nije do smijeha. Sve ovo s poplavom mi je isuviše blizu za taj "luksuz".

Ja bih rado da netko autoritativno i odlučno presiječe ovu komediju i čim se popravi vrijeme da se potpuno zatvori promet kod tri palme dok se dionica kanala od govornice do rive potpuno ne očisti i dok se ne eliminira duplirani kanal koji i sad "kuha" ispred teta Tonkine garaže... Tri-četiri kuće/stana koje su na toj dionici (Živković, Krvavica, Zrinščak, Sladović...) i koje nisu uvezane u gradsku kanalizaciju - uvezati! Na to imaju pravo kao i svi drugi koji imaju legalan objekat i koji plaćaju račune.

Tako bi bar ovu neveliku dionicu (od Betlema do kantuna od Fronte) imali uredno saniranu, a ostatak do rive nije toliko kompliciran.

Veliki je to posao koji bi trebali, moje je skromno mišljenje, zajedničkim snagama odraditi Vodovod i odvodnja i Gradina, pogotovo onaj u fazi iskopa, odvoza... Udružiti ljudstvo i mehanizaciju i raditi više nego od 8-14, ne odmarati nakon Poklada...

Ljudi, u govnima smo, doslovce i bukvalno. Odgovorni, trgnite se! (n.k.)



Bidni Kut. Kišilo je cijelu noć i pogađate - opet poplava! Samo Bog zna koliko nerado objavljujem ovakvu vijest i ovakve fotografije. Ovo je trenutno komunalni problem broj jedan i izuzetno je važno da je odlučnost vlasti u proporciji s veličinom i složenošću ovog problema.

U ovoj situaciji nitko nema pravo na komociju, površnost, sporost i nestručnost.











Otkopava se kanal za oborinske vode na Kutu. Radovi su počeli 4.veljače. Pa, dokle se došlo s radovima? Za reć pravo, imam osjećaj da bi Čargo s grupicom studenata do sada više odmakao u tom poslu. Uz sva ograničenja arheološke struke. Naravno da sam sarkastičan. Malo. Kritički poticajno.

O detaljima koje primjećujem sa svog prozora neću, jer ne bi bilo lijepo "zloupotrebljavati" tu prostornu bliskost s radovima i ljudima koji ih izvode.

Kut je s ostatkom Visa spojen kolom širokom jedva tri metra kojom teče sav promet, a ispod kolnika su struja, voda, kanalizacija, telefon i taj čuveni kanal za oborinske vode, besprijekorno sazidan od kamena (kurba Austrija?) i gotovo spomenički impresivan. Da bar gradska arhiva nije kupus nad kupusima i da je moguće doći do projektne dokumentacije!

Jutros kiši.Vozilima sabijena zemlja ne propušta vodu, stvaraju se lokve i opet će dobro doći one gumene čizme što sam kupio zbog poplave.

Nagovaram se da stvari gledam pozitivno i optimistično; stvaram u glavi sliku kako za mjesec-dva (tri?) snimam uspješan završetak radova. Pred kamerom gradonačelnik, direktorica, direktor, inženjer... Alternativa? Pred kamerom stoji Lolo i govori: Neće se, ne zna se... (n.k.)




ISSA-VIS-Kut

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.