OBJAVA ZA MEDIJE
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici, održanoj 25. siječnja 2017. godine, Prijedlog zakona o koncesijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. siječnja 2017. godine.
Konačni prijedlog Zakona usvaja Vlada prije dva tjedna te se isti stavlja u proceduru donošenja.
Nakon što je u Splitu najavljena tribina – Jesu li naše plaže i luke stvarno naše, slijedi njegovo prvo čitanje u Saboru.
Drugo čitanje Zakona predviđeno je za neke od narednih sjednica sabora, bio je pri dnu dnevnog reda. No iz nekog se nama nepoznatog razloga, u cijelom ovom kaosu u Saboru oko sastavljanje nove Vlade, isti Zakon naglo premješta na početak dnevnog reda te na raspored dolazi vjerovatno sutra. Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njegovu golu egzistenciju na otoku.
Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme Oreškovićeve Vlade je bio na savjetovanju i izvješće sa tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan i morao je ići na ponovno savjetovanje no to se nije dogodilo.
Što se zapravo događa donošenjem ovog Zakona i što to znači za otočane, ali i sve koji žive na obali? Ukratko – Zakon o koncesijama proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim Zakonima i propisima dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.
Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta – pomorsko dobro je od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.
Nadalje, u članku 35. konačnog prijedloga Zakona o koncesijama sporna je inovativnost ponude kojom se omogućava izmjena redoslijeda kriterija za odabir najpovoljnije ponude kako bi u obzir uzeo to inovativno rješenje. “Inovativno rješenje” nigdje nije jasno definirano te kao takvo može se “slobodno” interpretirati te dovesti do zlouporabe i financijske štete po Republiku Hrvatsku. Predlažemo jasno definiranje “inovativnih rješenja”, a s obzirom da je to gotovo nemoguće, kompletno izbacivanje ovakve konstrukcije, te svih ostalih konstrukcija koje neizbježno dovode do slobodnih interpretacija davatelja koncesije.
Člankom 66. i 67. definira se Založno pravo na koncesiji koje ne definira minimalni vremenski rok u kojem ne bi bilo dozvoljeno prenositi koncesiju te založiti koncesije. Time se otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi, te se postojećim sustavom bodovanja samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) omogućava da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti!
Naime u samom bodovanju koncesija, u slučaju pomorskog dobra, dolazi se do zaključka da subjekt koji pobijedi na koncesijskom natječaju može provesti zacrtane ciljeve tako da založi koncesiju, te da ima samo mali fragment potrebnog kapitala. Na ovaj način se omogućava špekulantima i osobama sumnjivih namjera pristup natječajima.
Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalnu zajednicu mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.
Nigdje u Zakonu nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa eventualnih koruptivnih rizika.
Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih, ali i priobalnih inicijativa, otočana i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama te da se sami Zakon vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Maja Jurišić | Razvojni tim Pokreta otoka
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
U utorak 13.06.2017. članovi Odbora za financije i državni proračun čitaju konačni Prijedlog Zakona o koncesijama. Pokret otoka uputio je svim Klubovima zastupnika amandmane i zahtjeve.
ŠTO ŽELIMO?
Tražimo obustavu procedure donošenja Zakona o koncesijama i poziv na široku javnu raspravu.
Pomorsko dobro je od posebne važnosti za RH i njegovo se upravljanje mora izuzeti iz Zakona o koncesijama. Upravljanje pomorskim dobrom mora se urediti u sklopu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
ŠTO PREDLAŽEMO?
Vratite Zakon u javnu proceduru i otvorite ga široj javnosti!
Definirajmo održivo i odgovorno upravljanje resursima s posebnom pažnjom na interese lokalnih zajednica koje žive na područjima na kojima se dodjeljuju koncesije te njihovu uključenost u procesu dodjela i nadzora.
Potrebno je dugoročno strateško promišljanje upravljanja Pomorskim dobrom i koncesijama.
KAKO ARGUMENTIRAMO?
Svjedočimo sumnjivim dodjelama koncesija i ubrzanim procesima donošenja zakona!
Utvrđujemo nepostojanje jasno utvrđenih i strogih pravila o gospodarenju najvažnijim resursima - plažama, obalom, lukama i morem.
Činjenicom o nepostojanju višeslojnog učinkovitog sustava nadzora nad upravljanjem Pomorskim dobrom, što dovodi do kaotične situacije na terenu, te zloupotrebi i devastaciji pomorskog dobra.
Prema Aarhuškoj konvenciji, ugrađenoj u Ustav povezuje se pravo okoliša i ljudska prava te utvrđuje da održivi razvoj može postići samo uključivanjem svih dionika, i usredotočuje na uzajamno djelovanje javnosti i tijela vlasti u demokratskom kontekstu tj. donošenju zakona, kao jednom od važnih dijelova demokratskog konteksta.
Javnost i zainteresirana javnost moraju biti uključeni u donošenje zakona o koncesijama i kasnije odlučivanje o koncesioniranju.
TKO SMO MI?
Pokret otoka - inicijativa otočana i prijatelja otoka; predstavnika, organizacija, tvrtki, lokalnih samouprava, javnih ustanova, gradova, općina, mjesnih odbora
OTOCI: Brač, Hvar, Šolta, Vis, Korčula, Lastovo, Murter, Prvić, Cres, Olib, Rava, Mljet, Silba, Pag, Dugi otok, Ugljan, Sestrunj, Rab, Krk, Mali Drvenik, Veli Drvenik , Krapanj, Ilovik, Zlarin, Pašman, Molat, Lopud, Lošinj, Biševo, Čiovo
Drugo čitanje Zakona predviđeno je uslijed cijelog ovog kaosa u Saboru oko sastavljanje nove Vlade i na rasporedu je u utorak ujutro, 13.06.2017! Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njihovu golu egzistenciju na otoku, ali i duž cijele obale.
Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme bivše Vlade je bio na savjetovanju i izvješće s tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan suprotno izvješću sa savjetovanja i trebao je ići na savjetovanje, što se nije dogodilo.
Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stajalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim zakonima i propisima, dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.
Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.
Ovim se Zakonom otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Omogućava se da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.
Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.
Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa rizika.
Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrjednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalne zajednice mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.
Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih i priobalnih inicijativa i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, da se prijedlog Zakona vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
POTPISNICI ZAHTJEVA
Pokret Otoka / Island Movement
Za Zlatni rat
Centar za mirovne studije, Brač
Udruga Buđenje, Šolta
Društvo Marjan, Split
Građanska inicijativa Split
Udruga "Za naš Supetar", Brač
Nezavisna lista Ostanak - Rab
Riki Novak, gradonačelnik grada Hvara
Ivana Marković, gradonačelnica grada Supetra
Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol
Kuzman Novak, zamjenik gradonačelnika Hvar
Antonio Škarpa, kandidat za gradonačelnika, Stari Grad, Hvar
Goran Franić, MO Prvić Šepurine
Marijana Puljak, Pametno
Udruga dragovoljaca domovinskog rata RH - Brač
Čuvajmo rapske plaže, Rab
Udruga Goli otok
Udruga Otok, Prvić
Udruga Volim Vlašići, Pag
ANTROPOP, Rab
Inicijativa Čovjek po mjeri Otoka, Lošinj
Centar za kulturu Bol, Brač
Održivi otok / Sustainable Island, Jelsa, Hvar
CS Management j.d.o.o., Split
Synergia savjetovanje d.o.o., Šolta
Udruga Dobre Dobričevića, Lastovo
Nenad Starc, Ekonomski Institut, Zagreb
Centar za Zdravo odrastanje, Mali Lošinj
Nezavisna lista Krk
Udruga za Bolji Bol, Brač
Sportsko društvo Bol, Brač
MNK Bol, Brač
Vivo Somnia d.o.o., Zagreb
Primogenito j.d.o.o., Zagreb
Brača Plančić j.d.o.o., Hvar
Amaterska kulturna udruga Žirje
Graffiti na gradele, Zagreb
Multimedijalna udruga Krčka beseda
Mali Grad Faros, Hvar
Fabrika ideja, Korčula
Udruga Lanterna Magica, Postira, Brač
Kazalište BESA, Vis
Udruga TRIM, Hvar
M Travel Tourist Service, Šolta
OPG Trojković, Lastovo
OPG Tvrdić, Šolta
PlatFORma Hvar
Klub Mladih Splita
Udruga Brač
