BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti

Papa protiv neoliberalizma: 'Ne smijemo žrtvovati ljudske živote na oltaru profita'

Izvor: tportal.hr//Hina 12.7.2015

Papa Franjo pozvao je svjetske čelnike da pronađu novi model ekonomije i pomognu siromašnima te da odbace politiku koja "žrtvuje ljudske živote na oltaru novca i profita".

To je drugi put tijekom njegova boravka u Južnoj Americi da je papa Franjo, prvi papa koji potječe iz te regije, održao govor u kojemu je oštro kritizirao neobuzdani kapitalizam i zauzimao se za prava siromašnih.

U četvrtak je u Boliviji pozvao potlačene da promijene svjetski ekonomski poredak, osuđujući "novi kolonijalizam" agencija koje nameću stroge mjere štednje i naglasio da siromašni imaju "sveto pravo" na rad, krov nad glavom i zemlju.

"Staviti kruh na stol i osigurati djeci krov nad glavom, omogućiti im zdravlje i obrazovanje, to je osnovno za ljudsko dostojanstvo", rekao je Papa Franjo.

Pozvao je političare i vodeće ekonomiste da se "ne predaju ekonomskom modelu koji je idolopoklonički, koji mora žrtvovati ljudske živote na oltaru novca i profita".

Istaknuo je da oni koji su zaduženi za promicanje gospodarskog rasta moraju osigurati da on ima "ljudsko lice" te je osudio "idolopoklonstvo novcu i diktaturu impersonalne ekonomije kojoj nedostaje stvaran ljudski cilj".

"Korupcija je kuga, ona je gangrena društva", dodao je u govoru pred okupljenim mnoštvom u kojemu je bio i paragvajski predsjednik Horacio Carteras.

Među 4.000 okupljenih, na poziv lokalnih biskupa, bio je i vođa skupine koja se bori za prava homoseksualaca. "Imao sam dojam da papa doista želi promijeniti stvari", rekao je direktor skupine SomosGay (mi smo gay) Simon Cazal nakon sastanka.

To je najvjerojatnije bio prvi slučaj da je gay aktivist pozvan na neki događaj tijekom pohoda pape. Odnos Katoličke crkve prema katolicima homoseksualcima bit će tema sastanka biskupa u Vatikanu u listopadu.

Dolazeći na skup, papa je iznenada stao u hospiciju za smrtno bolesne koji vodi talijanski svećenik Aldo Trento. "Bio je jako dirnut", rekao je Trento nakon toga.

Papin posjet Paragvaju prate i brojni Argentinci, a očekuje se da će na misi u nedjelju koju će Papa predvoditi prije povratka u Rim.

Papa odao počast ženama Paragvaja, 'najveličanstvenijima u Americi'

Papa Franjo u subotu je u marijanskom svetištu Caacupe, 54 kilometra istočno od Asunciona, prijestolnice Paragvaja, govorio o snazi i ustrajnosti tamošnjih žena i nazvao ih "najveličanstvenijima" u Americi, izvješćuju agencije u nedjelju, posljednjeg dana papina putovanja u Latinskoj Americi koje ga je iscrpilo te je imao zdravstvenih tegoba.

Svetište Caacupe slovi kao vjerska prijestolnica Paragvaja gdje vjernici tradicionalno 8. prosinca slave Djevicu Mariju, majku Isusovu. Kao i prilikom dolaska u tu latinskoameričku zemlju u petak, Papa je u svetištu posebice odao počast ženama koje su tijekom godina rata i nevolja održale zemlju na okupu.

"Posebno bih htio spomenuti vas, žene, supruge i majke Paragvaja, koje su uz veliku cijenu i žrtve uspjele podići zemlju poraženu i uništenu ratom. Vi ste čuvarice sjećanja, žila kucavica onih koji su obnovili život, vjeru i dostojanstvo naroda", kazao je Papa.

U paragvajskom ratu od 1864. do 1870., zemlja se borila protiv saveza Brazila, Argentine i Urugvaja i izgubila skoro 80 posto muškaraca u porazu koji se smatra najkrvavijim ratom u Latinskoj Americi.

U kasnijim generacijama mnogi su muškarci imigrirali u druge zemlje, a Papa je istaknuo ulogu žena u tim razdobljima.

"Tada i sada, pronašle ste snagu da ne dopustite da se ova zemlja pogubi. Neka Big blagoslovi vašu ustrajnost, neka blagoslovi i osnaži vašu vjeru. Neka Bog blagoslovi žene Paragvaja, najveličanstvenije žene Amerike", rekao je Papa.

Nakon mise u Caacupeu posjetio je i dječju bolnicu u Asuncionu.

No dugi, iscrpljujući put u Južnu Ameriku uzeo je svoj danak i papa Franjo je osjetio zdravstvene tegobe uzrokovane niskim tlakom, ali je uspio ostvariti sve što je naumio i njegov raspored je ostao neokrnjen.

"Na sreću, nije ništa ozbiljno. Već se oporavio, radostan je i nasmiješen i s obzirom da se približava posljednji dan maratona, biti će dobro", kazao je liječnik Carlos Moringio.

Putovanje po trima zemljama Latinske Amerike 78-godišnji Papa je počeo 5. srpnja, a nastavio u Boliviji te Paragvaju, s cjelodnevnim aktivnostima i mijenjajući nadmorske visine i klimatske uvjete. Za Rim bi trebao poletjeti kasno u nedjelju.

Zbog modre atrakcije pučinski škojić Biševo doživljava desant turista


Državna linija 612, Komiža - Biševo. Ili po bišovjorski - pruga Bišovo.
- Ove četiri milje najteži je konal na Jadranu, a bome moglo bi se reć i na Mediteranu. More je ritko kad mirno - priča nan kapiton Mladen Mardešić (48), koji dvadeset lita i zima navigaje na biševskoj prugi, jedinoj vezi pučinskoga škojića s vanjskin sviton.

Četiri godine vozi “Sveti Salvestar” i ozbiljan je brod, istina malo spor i vergulast, dok je staru, drvenu “Prugu Biševo” more kacavalo, pa bi sve po njoj plivalo dok bi se dočepali Mezuporta. Uvik je tribalo gledat iza krme da nije šta otpalo.

Vaja nas dobro i ovoga jutra, po buri. Junački smo krenuli kad smo vidili da je vitra i da se diglo malo mora, podjebavali smo i hrabrili pripadnute turiste, ali kako brod gre sporo, tako ga uvik buba i nas dva smo malo problidili na po puta, oblila nas je i koja kapja ladnoga znoja, signal izmišanoga štumika...


Čak 300 Komižana na burzi, a nitko neće plaću od 4800 kuna



Već dva mjeseca Grad Komiža bezuspješno raspisuje natječaj za komunalnog redara.
– Kako istekne, ponovno ga raspisujemo i istina je da se ni na jedan natječaj nitko dosad nije javio. Za to radno mjesto ne postoji nikakav interes, iako je plaća 4800 kuna neto, što je jedna pristojna plaća. Počeli smo rano s natječajem kako komunalni redar ne bi radio samo dva-tri mjeseca u špici turističke sezone, nego da ga imamo minimalno pet mjeseci i da na taj način osiguramo provedbu odluka o javnim površinama koje smo lani revidirali – kazuje nam Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže.

Činjenica je, također, da se na Zavodu za zapošljavanje, u ispostavi u Visu, ovih dana u evidenciji vodi oko tristo osoba s područja otoka Visa kao nezaposleno.

Komiška gradonačelnica tvrdi kako bar njih desetak ispunjava uvjete za posao komunalnog redara, međutim iz nekog razloga nitko se ne želi time baviti.

B. MITRAKOVIĆ

Grad Vis ostaje bez turističke zajednice?


Još je četiri dana do isteka javne rasprave o prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama, nakon čega će konačan prijedlog biti upućen u saborsku proceduru po hitnom postupku. Mnogi se pitaju zašto tako žurno i zašto baš sad, u srcu sezone.

Po predloženom kriteriju da se ukidaju turistički uredi gdje se više od 25% sredstava troši na ured i zaposlenike, bez turističkih zajednica ostala bi gotovo cijela dalmatinska zagora i grad Vis.

Prve oštre reakcije na sadržaj prijedloga i tajming paketa turističkih zakona stižu iz dubrovačko-neretvanske i splitsko-dalmatinske županije. Pitaju se, radi li se ovdje samo o daljnjoj težnji za centralizacijom i borbi za 'kolač' od 800 milijuna kuna, koliko ukupno prođe sredstava kroz turističke urede. (n.k.)

Sazvana 16. sjednica GV Grada Visa


Nadopunu i materijal uz dnevni red u PDF formatu možete pogledati na stranici Grada: http://gradvis.hr/sluzbene-obavijesti/355-poziv-na-16-sjednicu-gradskog-vijea-grada-visa.html


Napokon u Visu - distribucija filma "Ti mene nosiš" Ivone Juke

Zadovoljstvo nam je objaviti da će se debitantski, dugmetražni igrani film „Ti mene nosiš“  scenaristice i redateljice Ivone Juke, u produkciji producentske kuće 4film, u petak 10.7.2015. s početkom u 21:15h prikazati u ljetnom kinu Hrid.



Debitantski cjelovečernji igrani film „Ti mene nosiš“, u produkciji produkcijske kuće 4film, prikazuje se petak 10.7.2015. u ljetnom kinu „Hrid“. Nakon što je oduševio publiku i kritiku, film 'Ti mene nosiš' nastavlja distribuciju u Visu.

„Oštra, surova i krvava priča, snažnih, trgajućih emocija od kojih bi pucala filmska vrpca kad bi je bilo, ali bez ijedne sentimentalne scene, bez laži utjehe“, pohvalio je film Miljenko Jergović u svojoj kolumni.

Nakon nekoliko izuzetnih dokumentarnih filmova i brojnih međunarodnih nagrada, hrvatska redateljica Ivona Juka svojim je prvim cjelovečernjim filmom još jednom pokazala svoju svestranost. Već na premijernom prikazivanju film ‘Ti mene nosiš’ svojom je radnjom i kvalitetnom glumačkom ekipom, oduševio gledatelje, ali i ujedinio filmske kritičare u zajedničkom stajalištu da se radi o odličnom filmskom ostvarenju.

Riječima hvale pridružio se i ugledni filmski kritičar Nenad Polimac: „Prvi cjelovečernji igrani film Ivone Juke “Ti mene nosiš” unosi važnu novinu u suvremenu hrvatsku kinematografiju - ambiciozno, ekstenzivno pripovijedanje. Film je zahtjevno režiran, sa scenama koje nekad uključuju i 20-ak likova, izgleda izvrsno, a ima i prizora koje nikad niste vidjeli“.

Prema prvim reakcijama publike redateljica Ivona Juka sa svojim autorskim timom je osim umjetnički hvaljenog djela, napravila film koji će zasigurno privuči publiku u kina svojom dinamikom od prve do zadnje minute. Film progovara o silnoj potrebi da budemo voljeni upravo ovakvi kakvi jesmo, a pri tom smo vrlo nevoljni, nespremni prihvatiti druge kakvi jesu. Rado bi mijenjali druge, ali ne sebe.

Glumački postav filma čine istinske regionalne zvijezde Lana Barić, Nataša Dorčić, Vojislav Brajović, Nataša Janjić, Sebastian Cavazza, Vedran Mlikota, Filip Križan, Linda Begonja, Kruno Šarić uz još niz poznatih i uspješnih glumaca iz regije. Po prvi put na filmu se pojavljuju i mlada Helena Beljan, koja je pokazala veliki glumački talent i nepogrešivo odigrala jednu od glavnih uloga u filmu. Uz nju svoje prvo glumačko iskustvo imao je i Goran Hajduković i mladi Juraj Dabić.

„Napokon! Imamo film!!! Nakon više od dvadeset godina te, unatoč tvrdnjama o nedovoljnoj brojnosti...hrvatska kinematografija konačno je dobila punokrvno, širokopotezno, hrabro i osupnjujuće filmsko djelo, koje plijeni i autorskom snagom...“ zaključila je priznata kritičarka Vesna Pažin.




Kritike:

Facebook stranica je:

Započela sanacija vodosprema na otoku Visu


Krajem mjeseca lipnja započeli su dugo iščekivani radovi na sanaciji vodosprema na otoku Visu. Vodospreme na otoku Visu su građene od početka 60-ih pa do sredine 80-ih godina prošloga stoljeća i od tad nisu nikad bile kvalitetno sanirane. Osim lošeg građevinskog stanja vodosprema još je jedan razlog zbog čega se pristupilo sanaciji a to je zagrijavanje vode u vodospremama. Naime, zbog loše termičke izolacije dolazilo je u ljetnim mjesecima do zagrijavanja vode u vodospremama pa će se ovim radovima izvršiti i ugradnja termo izolacije na sve objekte na kojima je to nužno. Također će se obaviti i zamjena svih bravarskih i strojarskih dijelova. Radove na sanaciji vodosprema izvodi tvrtka Pomak d.o.o. i građevinski obrt Matas.

Procjenjena vrijednost radova na svih 17 vodosprema iznosi cca 4.300.000,00 kn. Od cjelokupnog iznosa uspjeli smo sa Hrvatskim vodama potpisati ugovor na iznos od 1.693.750,00 kojeg Hrvatske vode osiguravaju 80 % iznosa dok preostalih 20% moramo osigurati iz vlastitih sredstava a pošto nemamo naknadu za razvoj ta sredstva moraju namaknuti Grad Vis i Grad Komiža.


Die Presse o Visu


Die Presse piše o ljepoti hrvatskih otoka, a u velikom članku istražuje i zbog čega oni gube stanovništvo, donoseći reportažu s Visa. Austrijski novinar napominje kako su se mnogi, napose mladi, u međuvremenu odselili s Visa u Split te da je polovica stalnih stanovnika otoka u poznim godinama. Ističe se i da je Vis 1900. imao deset tisuća stanovnika dok danas po službenim brojkama ima tek trećinu toga, iako su pravi podaci vjerojatno još lošiji. Navode se i poražavajuće statistike s drugih otoka – primjerice na Susku je nekad živjelo dvije tisuće ljudi, a sada ih je maksimalno 150. 

Nasuprot statistikama i stavovima stanovništva koje ne vidi svijetlu budućnost na hrvatskim otocima, Die Presse citira gradonačelnicu Komiže Tonku Ivčević, a ona kaže da će se ljudi vratiti zbog mogućnosti razvijanja turizma: 'Prije nismo zbog vojne baze imali mogućnost turistički razvijati naš otok. Ali to se sada pokazuje kao prednost jer imamo priliku planski graditi, za razliku od drugih otoka.' Gradonačelnica se žali na previsoke troškove transporta robe na otoke, zbog kojih su na njima preskupe cijene osnovnih namirnica, a zbog toga su i investicije skuplje za 20 posto.

Ipak, Tonka Ivčević zaključuje da će globalizacija pomoći Visu: 'Živimo u globalnom selu i više nije potrebno živjeti u velikom gradu da bi se obavljalo svoj posao. Ovdje se ima vremena i za obitelj, a kod nas ima mjesta za svakoga s dobrim idejama tko želi živjeti u mirnoj sredini.'

Otvoreno Viško ljeto 2015

Sinoć je u 21. 30 sati na trgu ispred Općine koncertom instrumentalnog sastava MUSIC FOREVER uz kojeg su nastupili vokalni operni solisti otvoreno Viško kulturno ljeto 2015.

Djelić atmosfere doživjet ćete uz ovaj video isječak:


Sinoćnje otvorenje Viškog ljeta 2015.Oduševljenje mnogobrojne publike nije izostalo.Dio Carusa u izvedbi Bjanke Ivas
Posted by Turistička zajednica grada Visa on 6. srpanj 2015


Viška srednja škola predstavlja svoje najdarovitije učenike, među njima i kandidata za Oskara znanja


Među 329 darovitih učenika naša škola ima kandidata za Oskara znanja! To je naša učenica trećeg razreda opće gimnazije Tina Vidović koja je osvojila prvo mjesto na Državnom natjecanju „Opisujemo sustave“ s radom „Jedem, dakle jesam“ pod mentorstvom prof. Alme Vodopije.


Učenici prvog razreda opće gimnazije srednje škole Antun Matijašević Karamaneo Vis,  Marija Vitaljić, Lenka Ivčević, Luka Milosavljević i Matija Vodopija zajedno sa mentoricom prof. Josipom Poduje pozvani su u petak 26.06. 2015. u 11:00 sati u županijskoj dvorani  u Splitu na svečanu dodjelu Županovih priznanja najuspješnijim učenicima i mentorima na državnim natjecanjima iz znanja u 2015. godini obzirom da su na državnim natjecanjima osvojili 2. i 3. mjesto.
Učenice Marija Vitaljić i Lenka Ivčević su na državnom Natjecanju iz biologije u kategoriji istraživački radovi s radom pod nazivom „Lišajevi otoka Visa“ osvojile 3. mjesto.



Učenik Luka Milosavljević je izradio rad pod nazivom „Kromatografija pigmenata u lišaju Xanthoria parietina“ i osvojio 2. mjesto na državnom Natjecanju iz kemije, a učenik Matija Vodopija osvojio je treće mjesto na državnom Natjecanju iz kemije sa radom „Određivanje količine vitamina C u različitim napitcima“. svi spomenuti radovi napravljeni su pod mentorstvom prof. Josipe Poduje.
Čestitamo!!!!

Među 329 darovitih učenika naša škola ima kandidata za Oskara znanja!

To je naša učenica trećeg razreda opće gimnazije Tina Vidović koja je osvojila prvo mjesto na Državnom natjecanju „Opisujemo sustave“ sa radom „Jedem, dakle jesam“ pod mentorstvom prof. Alme Vodopije.

U zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dodijeljeni su Oskari znanja za 329 darovitih učenika koji su zauzeli tri prva mjesta na 32 državna ili međunarodna natjecanja te njihovim mentorima.

„Vi ste dokaz da Hrvatska ima budućnost“-rekao je ministar Vedran Mornar.


Poruku vlastima poslao je i Karlo Horvat, predsjednik Nacionalnog vijeća učenika:

Na ovakvim učenicima nikad ne treba štedjeti. Oskar znanja dokaz je učenicima da se njihovo znanje cijeni” - rekao je.
Neka to bude poruka svima.


Ovim putem zahvaljujem gradonačelniku grada Visa gosp. Ivi Radici koji je omogućio da naše oskarovke u Zagreb putuju i vrate se avionom kao poklon grada Visa za uspješan rad.
Također će biti upriličen prijem kod gradonačelnika za sve spomenute učenike i njihove mentore u petak 10.07. 2015. u 9:00 sati.
                                                                                             
Tončica Poduje Vojković
 ravnateljica

Doneseno rješenje o provođenju istrage protiv četvorice okrivljenika



USKOK je, na temelju kaznene prijave Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija, donio rješenje o provođenju istrage protiv četvorice hrvatskih državljana (1970., 1959., 1971., 1959.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, davanja i primanja mita, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u utaji poreza ili carine. (3. 7. 2015.)  više >> 

Ovako glasi vijest objavljena suhoparnim, činovničkim, uskočko policijsko pravnim jezikom. A narod kroz genij karikaturiste voli to dočarati drugačije:

Braća Mamić na pripremama

I zastava Grada Visa na jarbolu komiške falkuše


Komiška falkuša "Comeza-Lisboa"  večeras je oko 20.30 sati pristala na carinski most u Visu gdje su je dočekali gradonačelnik Visa i zamjenica gradonačelnika. Gradonačelnik je Jošku Božaniću uručio zastavu grada koju su odmah podigli na jarbol. Tako će, uz ostale, falkuša na jarbolu vijati i zastavu grada Visa na svom boravku u Galiciji, Španjolska.

Falkuša će prenoćiti u Visu, a posada će, nakon pića u Rive, na večeru u restoran "Lola" vlasnica kojeg je, zamislite vi to, iz mjesta samo 4 kilometra udaljenog od odredišta falkuše u Španjolskoj. Do upoznavanja je došlo slučajno, na trajektu.

Nemojte misliti da će ploviti do Galicije. Falkuša će na kamion, a posada na avion. Idu evocirati uspomene na svoje pretke koji su u Galiciji  utemeljili riblju industriju, barake za soljenje ribe. (n.k.)








Falkuša na kamionu ’plovi’ u Galiciju

Izvor: SLOBODNA DALMACIJA, 2.SRPNJA 2015.


Povijesna gajeta falkuša “Comeza-Lisboa” u subotu kreće na put u španjolsku Galiciju, na Festival mora u Cabo da Cruz.
Na više od 5000 kilometara pratit će je peteročlana posada: kapetan Jadran Gamulin, članovi posade Tonči Božanić, Miro Pecotić, Ratko Koljatić te počasni kapetan Tonko Božanić Gruje.

– Brod će krenuti iz Komiže te će prenoćiti u Visu, odakle će nas prema Kaštelima ispratiti gradonačelnici i darovati nam zastave. U Kaštelima se falkuša krca u kamion i zajedno sa mnom kreće za Španjolsku – kazao je Tonko Božanić.

Falkuša je na kongres pozvana na temelju istraživanja sudjelovanja komiških ribara u utemeljenju ribarske industrije na obali Costa da Morte kod rta Finisterre.

– Pioniri te industrije bili su hrvatski ribari iz Komiže, o čemu piše jedan od najvećih suvremenih španjolskih književnika Gonzalo Torrente Ballester u svom romanu trilogiji “Los Gozos y las Sombras”. Jedan od sudionika je bio i moj djed koji je bio jedan od kapetana tih baraka. Nevjerojatan je utjecaj Komižana, koji je trajao od kraja 19. stoljeća pa sve do početka Prvog svjetskog rata – govori Božanić.

Falkuša će na sajmu biti jedini brod s Jadrana, uz tradicionalne brodove španjolskih pokrajina Galicije, Andaluzije, Baskije i Katalonije, te Portugala, Francuske, Engleske i Irske.

Osim sudjelovanja u regatama gajete falkuše “Comeza-Lisboa”, u Španjolskoj će biti organizirana izložba fotografija Ive Pervana “Rota palagruzona”, projekcija filmova o hrvatskoj maritimnoj baštini te predavanjeJoška Božanića o galicijskoj epizodi komiških ribara koji su početkom 20. stoljeća na Obali smrti utemeljili riblju industriju Španjolske. Iako ovo putovanje tek ima početi, brodica poznaje novo odredište.

– Iduće godine po peti put idemo u francuski Brest, na svjetski sajam mora, gdje će biti izloženo oko 5000 brodova. Ondje smo skoro pa domaćini budući da sudjelujemo više od 15 godina, a pozvani smo jer smo visoko valorizirani i cijenjeni u svijetu – kazao je Božanić.


K. LUJAK

Popločana Ribarska ulica na Kutu


Ranije sam u više navrata informirao o radovima na uređenju Ribarske ulice na Kutu, o obnavljanju vodovodne i kanalizacijske mreže u
toj nepravedno zapuštenoj uličici, pa je red
obznaniti i činjenicu da je ista prije dva dana i popločana.

Nešto je pokriveno piskima (oblucima), a veći dio kamenom. Imate li potrebu komentirati opći dojam ili kvalitetu izvedbe, možete to učiniti u komentarima ispod posta.



Javni poziv za akciju " Lipa, šesna i čista Komiža naša"


Preminula fotografkinja Marija Braut


Žena koja je svojim crno-bijelim fotografijama ostavila neizbrisiv pečat, ikona zagrebačke fotografije, preminula je danas u 86. godini, javlja hrt.hr. Marija Braut dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, među kojima i Nagrade Grada Zagreba. Posljednju veliku izložbu 'Nepoznati Zagreb Marije Braut' imala je prije godinu dana u Umjetničkom paviljonu. Bilo je izloženo stotinjak crno-bijelih fotografija Zagreba kakav pamte starije generacije.

Izvor: tportal.hr



...O svom životu i radu progovorila je u dokumentarnom filmu 'Marija hoda sama' iz 2009.
'To nije vedar film, ima sumornu notu baš kao i moj život; ničim se više ne da popraviti, kaj je tu je', rekla je Marija na premijeri.




Joško Repanić: Viški otočki SOS za spas europske graditeljske baštine na otoku Visu



                                                                                                                            U Visu 24. Lipnja 2015.
Josip, Joško Repanić
Pod kulom 1, Vis
Utemeljitelj i bivši voditelj sekcije
za očuvanje kulturne, prirodne, povijesne i sakralne baštine „Vid Biličić“
pri udruzi LAVURAT ZA POJA „LZP“  iz Podšpilja, otok Vis

                                                                                 KONZERVATORSKI ODJEL
                                                                                 u Splitu za područje Splitsko dalmatinske županije.
                                                                                 Porinova 2, 21000 Split

VIŠKI OTOČKI SOS ZA SPAS EUROPSKE GRADITELJSKE BAŠTINE NA OTOKU VISU

   Poštovana gospodo iz konzervatorskog odjela! Znam ovo: „Viški otočki S.O.S. za spas…“ zvuči pomalo patetično i puno dramatično. Možda i nije tako, ali ljudi govore: „to non je pena parvo, a ca ćemo još doškot barž ni drogi Bog ne zno“. Ljudi su uzbuđeni i preplašeni kada netko, pa bilo to i Hrvatske ceste, zadiru u tkivo otoka, s kojim su se suživili, pa je to kao da netko zadire u njihovo tkivo, vadi im udove i kosti.

Radi se, naime, o građevinskim radovima na „staroj austrijskoj cesti“ (1900-1910g.) o obaranju ili rezanju kamenih stupića- „KOLOBRANA“ i ogradnih zidića-„PARAPETIH“,  sa zapadnih rubova-ivičnjaka te ceste.

Znam, to su građevinski zahvati radi saobraćajne i opće sigurnosti (ne bih rekao i pješačke) to je vjerojatno zbog postavljanja čeličnih branika na cesti. Ali moglo je to i drugačije, primjerice: postavljanjem čeličnih branika iznad kolobrana kao i iznad grada Visa. Međutim možda se time sužava širina vozne trake.

Meni doduše nije o tome za misliti. Ima ljudi plaćenih za to koji pored ostaloga prilikom izrade projekta trebaju voditi računa i o očuvanju baštinskih graditeljskih vrijednosti, a ova cesta je jedna od tih spomeničkih vrijednosti. A ona je nekakav graditeljstvocid, a u svakom slučaju kulturocid.

Vratimo se gospodo malo u to vrijeme, gradnje ove ceste. To je vrijeme mašklina, mlata, poluge i sa malo eksploziva, a cesta je građena na velikoj strmini (cca 80°), u suhozidu s perfektno izvedenim i sagrađenim ivičnjacima u koje su bili ugrađeni ovi isklesani kameni stupići zvani kolobrani, a koji su označavali ivicu ili rub ceste. Eto ta cesta građena početkom 20 stoljeća u suhozidu sa „škarpa“ podzidima izdržala je evo do ovih dana, uključujući i one teške dane rata za nas i nju, jer sva ondašnja teška ratna tehnika i mehanizacija (kamioni, topovi, tenkovi) prolazila je preko nje i ona je ostala postojana kao stijena, kao brdo Hum čijim je padinama i vrletima prolazila. Nju je gospodo trebalo sačuvati kao graditeljsko ljudsko remek djelo jednog vremena.

Ako je trebalo proširiti kao suvremenu sigurnu cestu onda je to trebalo napraviti gradnjom još jednog voznog traka u stijene brda Hum, a one škarpa zidove s parapetima i kolobranima ostaviti kao još jednu sutrašnju  poruku mladima kako treba raditi i kao Višku turističku ponudu i atrakciju otoka Visa.

Znam da sve ovo što ja sada pišem je budalaština jer (ne)djelo je učinjeno. Poslije smrti ostaje samo kajanje i dostojni pokop, a „dostojni pokop“ je to da se bar pokupe ovi „poginuli“kolobrani, slože na jednom mjestu, i bar u neka bolja vremena skupa sa slikama gradnje izlože budućim generacijama kao dokaz nekadašnjeg mediteransko-Europskog  življenja Visa.

Počinitelju ovog (ne) djela treba suditi, ali ne treba ga puno kazniti. Neka samo sagradi 2 x 2 metra zida u suhozidu, u škarpa tehnici, na padini ispod ove ceste, kosini (70-80 stupnjeva), sa barem dva kolobrana (koja će sam ubrati i isklesati) i ugraditi u ivičnjaku.

Ja toliko dragi naši. Dostavljam Vam nekoliko na brzinu napravljenih slika odsječenih glava kolobrana iz kojih curi prelijepa bijela mramorna krv. Ovo ću nastojat poslati na što više adresa u zemlji Hrvata a možda i dalje.

                                                                                                                 

   
                                                                                                                    Josip, Joško Repanić
                                                                                                              _________________________
Nagrađen 2011. NAGRADOM GRADA VISA za „osobit doprinos u zaštiti kulturne i povijesne baštine otoka Visa“


P.S.1- Znam, skužajte, Vi ste na godišnjem odmoru (kao Mamić i Šuker), jer se za Vašeg odmora“ ništa ne događa“ (glava u pijesku)

P.S.2- Nego treba pripaziti da koji trak hobotnice HAC-a (pituri tunela K…..e) nije došao do ove pučinske točke na sred mora koji u prostranstvima zemlje izgleda kao izmet muhe na velikom plavom papiru, ali koji je ipak u prošlosti bio mnogima interesantan.

P.S.3- Možda izvođač ovog (ne) djela ima „urednu“ dozvolu za ove radove. Ali i HEP je ima „urednu“ dozvolu za ukapanja elektrovoda po dolcu Cunkovica-Kut (Vis) kuda je u serpetinskoj formi prolazio antički put. Ovaj kanal je međutim išao ravno dolcem i sjekao serpentine pa su svejedno uz "urednu dozvolu" prošlogodišnje vode napunile kuće na Kutu svim mogućim prljavštinama, blatom i kamenjem, a zamalo su i kuće odnošene u more. 

Komiške boćarice se sjajno drže u ženskoj hrvatskoj boćarskoj ligi

Nakon 11. kola ženske hrvatske boćarske lige Komiške boćarice su u gornjem dijelu tablice, četvrte, s 5 bodova prednosti ispred petoplasirane ekipe Drenova. Uz to, Rozmarija Karuza je rekorderka u brzinskom izbijanju. Još da administrator FB tranice Boćarskog kluba Komiža bude malo ažurniji ukupan dojam bi bio još bolji. (n.k.)


Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer Lavurat za poja likovna umjetnost limuni lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo