Uz predstavljanje Memorijalne zbirke Ranko Marinković u Splitu

Piše: prof. Tihana Skerbić

U GKMM-u u publici je najviše bilo Višana, profesora i srednjoškolaca

Na ovome  blogu objavljena je najava multimedijske književne večeri u povodu 102. obljetnice rođenja: 'Ranko Marinković u riječi, zvuku, slici...' u organizaciji Memorijalne zbirke Ranko Marinković, Vis i GKMM, Split. Sada je red kazati koju o tome kako je bilo te večeri u Splitu, 20. veljače, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Za ovu ću prigodu kao članica MZRM i aktivna surealizatorica projekta sa čitateljima  bloga podijeliti svoje dojmove. Naravno, bili smo  prezadovoljni što je velika  dvorana Središnje knjižnice GKMM, Ulica slobode 2, bila prepuna i što je publika s pozornošću pratila program. Pokazala se dobitnom formula slojevito zamišljene večeri jer se smjenjivalo predstavljanje Zbirke s prikazivanjem video uradaka te slušanjem audio snimaka.  Slijedilo tumačenje navedenog kao i čitanje pjesama posvećenih velikome Ranku Marinkoviću... Sve je teklo kao u nekim  valovima, u ciklusima koji nisu bili predugi nego razlomljeni.

Podsjetimo i ovom prigodom kako naša viška Zbirka MZRM  djeluje od 2008., a kao udruga od 2012. godine koja je sada po prvi put gostovala u Splitu. Djelovanje Zbirke vezano je uvijek uz nabavku novih knjiga i ostalih artefakata, posebno multimedijskih, u fond Zbirke . Uvijek nastojimo  organizirati  i razna  događanja te književne , likovne  i audio večeri. Sve te aktivnosti neprestance imaju, što je važno za kontinuitet, potporu Grada Visa, Splitsko-dalmatinske županije i Zaklade HAZU. U programu  u Splitu u GKMM sudjelovali su kao domaćin Ingrid Poljanić, dipl. knjiž., voditeljica programa kulturnih aktivnosti u GKMM, akademik Tonko Maroević - povjesničar umjetnosti, književnik i književni kritičar, Mladen Vuković, novinar i urednik HRT-Radio Split, te  prof. Anči Fabijanović - voditeljica Memorijalne zbirke Ranko Marinković, Vis. Odabrane pjesme i ulomke čitao je Trpimir Jurkić, dramski umjetnik i predsjednik OMH Split.

Veliku pozornost publike pobudilo je prikazivanje ulomaka iz drame Albatros, snimke slavne, može se reći kultne kazališne predstave koja je izvedena  i snimljena na brodu za vrijeme putovanja iz Splita prema Visu. Režiju potpisuje nenadmašni Mladen Carić , a likove utjelovili briljantni : Ivica Vidović, Josip Genda i Pero Kvrgić. Akademik Maroević za svoje je izlaganje izabrao temu Albatros kao dramu zavičajnog elementa. Govorio je o tome kako se tu Marinković na neki način naslanja na Krležu, kako je to mladenačka drama u kojoj se ogleda zavičaj kao inspiracija i u kojoj ima i nedovršenosti, u kojoj su karakteri čak i prenaglašeni. Ali, ona je ujedno, ističe Maroević, zrelo dramsko djelo koje nagoviješta ona kasnija ostvarenja, još bolja, razrađenija, punija, sa značajnijim dramskim nabojem. Naglasio je i to kako je Marinković za svaku dramu odabrao drugačiji oblik dok je samo Albatros groteska. Sudeći prema reakcijama publike, a ulomke je birala moja malenkost, ramišljanje Tamburlinca o povratku u zavičaj , njegovi unutarnji sukobi ličnosti , a pogovoto strah od nadolazećeg susreta s grobljem i poluotokom  Prirovo, ostavili su na publiku doboki utisak. Odabrani ulomci, gluma, poruka i snimka predstave Albatros oduševili su publiku. A u njoj je bilo i puno Višana , profesora i srednjoškolaca. Izvanredna posjećenost razveselila  je gospođe Anči i Ingrid  kao i  sve sudionike u programu.  Posebnu pomoć pružila nam je gospođa Poljanić aktivirajući se nesebično u pripremi događanja, organizaciji izložbe te njihovoj realizaciji. Valja istaknuti i to da je u publici bila i Dobrila Cvitanović , predsjednica OMH Vis, koja je za ovu prigodu doputovala u Split kao i Stipe Vojković, predsjednik Gradskoga vijeća grada Visa .

Profesori i učenici su također bili zadovoljni. Naučiti nešto o velikome piscu kroz multimedijski pristup svakako je uvijek i te kako važano i poticajano.

Više nego zanimljivo bilo je i čitanje pjesama kojima je „prošarana“ ta večer, pjesama koje su kao kolege i prijatelji Marinkoviću posvetili pjesnici kao što su sam Tonko Maroević,  akademik Jakša Fiamengo i Arsen Dedić. Slušale  su se i Arsenove uglazbljene pjesme Ruke te Geste i grimase, uz veliki pljesak publike. Posebno je dobro primljeno i pismo koje je prof. Ani Linčir u povodu obnavljanja OMH Vis poslao veliki viški i hrvatski književnik  u  kojem naglašava kako je upravo zbog matičinih knjiga – postao književnikom. Sve to, izražajno je i sugestivno čitao dramski umjetnik i  predjednik OMH Split, Trpimir Jurkić.

Mladen Vuković sa Radio Splita, za kojega odmah moram istaknuti kako je i  prijatelj i donator Zbirke, kao novinar i urednik kulture, govorio je o bogatstvu fonoteke Hrvatskoga radija, ali i upozorio da mnoge snimke tek valja pronaći, spremiti, sačuvati... Kao zvučnu ilustraciju čuli smo i snimku glasa velikoga hrvatskoga književnika. Upravo je Vuković govorio o obilju pjesama koje su Ranku Marinkoviću posvetili prijatelji i umjetnici: uz već spomenute to su Boris Maruna, Anđelko Novaković, Bože V. Žigo, Ante Stamać, Borben Vladović i mnogi drugi. Napomenuo je Mladen Vuković i kako bi bio red da Ranko Marinković na Visu dobije i spomenik, jer ga je zaslužio...

Upravo se na to  nadovezala prof. Anči Fabijanović rekavši kako već postoje takve incijative i u Gradu Visu, npr. od strane voditelja Muzeja Issa Borisa Čarga ili pak ideja o ulici od strane prof. povijesti Gorana Mladinea. Ona osobno, a to je rekla i te večeri, upravo Zbirku shvaća kao svojevrsni spomenik, trajno aktivan i trajno poticajan. Naglasila je kako multimedijski dio Zbirke čini njeno posebno bogaststvo. Riječ je o  izvrsnim uratcima kao što su ciklus od pet Tv drama Zagrljaj i film Kiklop Tonča Vrdoljaka, ali i mnogi dokumentarci .  Nema sumnje, Marinkovićeva literatura je teška, pa video i audio obrada svakako pomažu u boljem shvaćanju i boljoj dostupnosti i prijemčljivosti Marinkovićeva opusa. Ta su djela uvijek duboka, ona teže satiri i sarkazmu, ali opajaju misaonošću i porukom. Svaku prigodu koristim, pa i ovu u Splitu, za naglasiti kako su donacije znantno obogatile Zbirku – od Školske knjige, preko Hrvatskog kulturnog kluba i Knjižnice HAZU do Hrvatske knjižnice za slijepe, Hrvatske pošte i umjetnika kao što su Kruno Bošnjak, Iva Perović, Lenka Singolo, Nenad Marasović, Boris Čobal i mnogi drugi, a veliki donator je i HRT.  Valja zadovoljiti visoke kriterije da bi se u trajno vlasništvio dobile snimke koje onda služe za edukaciju , analizu te pomoć u učenju. Naglasila je voditeljica Zbikre MZRM i želju da Marinković (p)ostane pravi kulturni brend, ali i povod da učenici i studenti dođu u Zbirku i na naš otok  proučavati IN LOCO njegovo djelo. To se već dogodilo za proslave 100. obljetnice rođenja Ranka Marinkovića kad je domaćin profesorima i učenicima iz tri hrvatska grada bila prof. Ivana Koceić, a sada traju dogovori da to ostvare neki srednjoškolski i sveučilišni profesori baš iz Splita, Zagreba ... Pripremaju se mnoga događanja uz ugledne sudionike, a važan je podatak da je zbirka MZRM dva puta tjedno, a po potrebi i u drugim terminima, otvorena za javnost i to u prostoru kojeg je osigurao grad Vis. Za one koji možda ne znaju to je II kat Kulturnoga centra.

Nakon multimedijske književne večeri vezane uz djelo Marinkovića viška Zbirka predstavila je u splitskom GKMM-u  svoj fond (rukopise, knjige, fotografije, slike, plakate, kazališne programske knjižice, press materijal  itsl.) na prigodnoj izložbi... Takvu je izložbu najprije u Visu, lani s naslovom Tragom Ranka Marinkovića i naglaskom na likovnom izrazu, organizirala i priredila već spomenuta prof. Ivana Koceić, također članica Zbirke. U Splitu izložba nudi i šire: presjek viške zbirke sa spomenutim izlošcima iz njezinoga bogatoga fonda. Ostaje za izdvojiti, uz knjige koje su osnov svega, a koje je ustupila i GKMM u izboru Ingrid Poljanić i šah na kojem je Ranko Marinković igrao u Zagrebu u Hrvatskom kulturnom klubu. Tu su i  karikatura koju je u Večernjem listu objavio Zvonimir Gavranović Gaga, fotografije iz časopisa Most tj. The bridge, slike i rukopisi vezani za djelo i život Marinkovića kao i pismo upućeno Ogranku MH Vis. Razgledati se mogu i rukopisi  Marinkovićevih djela na francuskom, talijanskom , španjolskom i slovenskom  jeziku ,a  predstavljena je i bogata fono i videoteka. Dio izložbe odnosi se na ulomke iz tiska. Tu je i feljton akademika Maroevića napisan nakon Marinkovićeve smrti te Zbornici tiskani u Komiži kao dio Dana RM koji se bijenalno održavaju u gradu gdje je književnik pokopan. Izložene su također već spomenute umjetničke slike i kipovi koje su velikome Marinkoviću posvetili mnogi umjetnici...

Za kraj  mogu reći kako znanstveno-stručni i posebno multimedijski pristup ostaju kao trajno opredjeljenje naše viške zbirke, uz ostvarenje ideje da se o velikome književniku u Zbirci pa i šire govori «živo», uz dostojanstvo i poštovanje ali i pitko te nikad dosadno. Kombinacija obrazovanja mladih, poticanja nove kulturne i književno baštinske ponude grada i otoka Visa, okupljanje uglednih znanstvenika, dramaturga i književnih kritičara te akademika, a sve uvijek uz čitanje i tumačenje djela velikoga Marinkovića, čini ovu Zbirku jedinstvenom. Ovakav iskorak, kao što je bilo uspješno gostovanje u Splitu,  u prekrasnom prostoru GKMM, uvijek je najbolji poticaj za nova nastojanja, nova događanja, nove pozive znanstvenicima, glumcima, književnim kritičarima... da zajedno život i djelo Ranka Marinkovića tumačimo s dostojanstvom  – uvijek s uvažanjem i analitički, ali nikad dosadno već naprotiv poticajno. Završila bih ovaj  svoj osvrt sa znakovitom mišlju voditeljice Zbirke Anči Fabijanović : „ Ne smijemo biti skromni, nego poželjeti nove iskorake Zbirke – do Zagreba, Italije i dalje...“.

(Tihana Skerbić, prof. povijesti i  etnologije)

Splitski iskorak Memorijalne zbirke Ranko Marinković iz Visa

Memorijalna zbirka Ranko Marinković iz Visa će u petak, 20. veljače 2015. godine u 18:00 sati, u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu, predstaviti svoj fond poštovateljima književnog djela Ranka Marinkovića.

Jakša u HAZU

Zagreb, 12. veljače – Hrvatski pjesnik akademik Jakša Fiamengo, koji je 2014. izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost predstavljen je u četvrtak 12. veljače u Knjižnici HAZU, u nazočnosti brojnih članova Akademije, istaknutih osoba iz svijeta književnosti i glazbe i drugih poštovatelja njegova djela.

Kako je u uvodu istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, izbor Jakše Fiamenga za akademika velik je dobitak za HAZU s obzirom na važnost koju ima kao jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pjesnika, kao i zbog popularnosti koju je stekao u najširoj javnosti, posebno kao autor dalmatinskih šansona, kao što su Karoca gre, Piva klapa ispo` volta, Sutra će te ponit, Infiša sam u te i Nadalina. Akademik Kusić kao karakteristiku Fiamengova opusa istaknuo je pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju, čime se nadovezuje na tradiciju koja seže od vremena Marka Marulića. „Hrvatska akademija ponosna je što ima ovakvog člana“, kazao je akademik Kusić.

O pjesničkom portretu akademika Fiamenga govorio je akademik Tonko Maroević koji je rekao da čitanje Fiamengovih tekstova zahtijeva sabranost jer se zbog ljepote stihova često ne percipiraju u potpunosti. I on je istaknuo važnost mediteranskih motiva u Fiamengovu stvaralaštvu i poručio da akademik Fiamengo u malim pojedinostima vidi cjelinu. O svojoj suradnji s akademikom Jakšom Fiamengom kao autorom nekih njezinih pjesama govorila je i pjevačica Tereza Kesovija.

Stihove akademika Fiamenga govorili su dramski umjetnici Marija Kohn, Špiro Guberina, Jelena Miholjević i Robert Kurbaša, a izbor iz njegovih uglazbljenih pjesama izvela je klapa Petrada iz Zagreba. Na kraju pjesmu” Riječi Riječi”otpjevala je Majda Jazbec , supruga Jakše Fiamenga.

Akademik Jakša Fiamengo rođen je 1946. u Komiži, a od 1962. Živi u Splitu. Objavio je 44 knjige pjesama, a pojedine pjesme prevedene su mu na više od 15 svjetskih jezika. Za svoj rad dobio je brojna ugledna priznanja.

Večer su uljepšali gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević, prva je gradonačelnica u povijesti Komiže i otoka Visa, ali i cijele Splitsko- dalmatinske županije, te gradonačelnik Visa Ivo Radica.

Tekst i fotografije: Nives Gajdobranski

Prelijevanje insularne svjetlosti preko temelja ljudskog opstanka

Anela Borčić: Beračica soli, Književni krug Split, Split. 2013.

Danas kad samoproglašenih pjesnika u virtualnome globalističkome svijetu ima na odmet, a izvornoga pjesništva sve manje i manje; kad metastaziraju tzv. pjesnički "drhtaji" u mnogim osamljeničkim terapeutskim radionicama; kad globalistički pjesnički pokret zagnojen internetskim humusom buja na facebook i sličnim stranicama; kada se već svaka neartikulirana polupismenost nudi boljitku moderne književnosti, jezika i kulture izdajući se za novo antologičarsko cvijeće; kada je hir narcisoidnih pojedinaca nekontroliran od bilo kakve recenzentske, kritičarske strane u mogućnosti tiskati knjige i kod tzv. renomiranih izdavača, ukoliko za knjigu osobno priskrbi novac; kada se u nazovi književnim krugovima priznanja i nagrade dijele bez kvalificiranosti, morala i savjesti; kada nitko i nigdje ne skrbi o društvenoj brizi; kada za imenom književnika van i tako propusnih i labavih cehovskih udruga poseže svatko tko uspije napisati kakav spomenar; nije nimalo čest slučaj da vam se na recenzentski stol za književni prikaz ponudi kakav izvoran, svjež i suvisli tekst, knjiga za koju nećete pomisliti da vam oduzima i onako malo preostaloga slobodnoga vremena, kao što je slučaj s Beračicom soli uvažene pjesnikinje Anele Borčić.

Pročitaj cijeli članak...

Izvor: http://www.akademija-art.hr

"Beračica soli" - viška promocija

Večerašnje događanje poezije na skalinima sv. Ciprijana teško se moglo nositi s "konkurencijom" drugih događanja u istom terminu; TV prijenosa Hajduk - Dnipro i TV sapunice Draguljareva kći. Da nije bilo toga zasigurno bi skaline bile prepune. I ja sam pristigao tek nakon završetka utakmice, ali ipak na vrijeme da čujem glumicu Brunu Bebić i Svjetlanu Blažević kako čitaju Aneline stihove, vokalnu solisticu Ines Roki kako pjeva uz glazbenu pratnju Jose Daria Martinisa - Bepice, toplo prisjećanje Šimuna Marasovića na povezanost Anelinog nonota i nje same s ovim mjestom i, naravno, samu Anelu Borčić, autoricu zbirke pjesama "Beračica soli" koja je, nakon zagrebačke i splitske, konačno doživjela i višku promociju.

Jakša Fiamengo je predstavio zbirku u, od mene propuštenom, početnom dijelu promocije. Ne dvojim da je to bilo elokventno i sočno, kako to već Jakša umije.

Mogao je malo Bepica prebirati po žicama dok su Bruna i Svjetlana čitale stihove, čarolija večeri bi bila još punija, čini mi se. A tek da je Hajduk prošao dalje! (n.k.)

Evo i pjesme čiji je naslov ujedno i naslov knjige.

Beračica soli 

žena u crnini na rtu otoka
neumorno je brala sol
već tjednima

mrzovoljno je dubina pod njom brborila
a u vrećici za pasom
zlovoljno je škripala skupljena sol
to su bila tek dva lica nemirna mora
ona ništa nije slutila

utisnuta u otok pokretom
bila je nalik crnom trnu
u bijelom mesu rta
i kamen je istisne
i odbaci sa sebe
a modrina proguta
za čas

kako je pala
nitko nikad nije dvojio
kako se utopila
nitko nikad nije razmišljao
sve je bilo očito
čak i logično

sol se vratila pučini
a život smrti 

Tagovi: Anela Borčić, Beračica soli, Jakša Fiamengo, Bruna Bebić, Svjetlana Blažević, Ines Roki, Jose Dario Martinis, Šimun Marasović

Kalinićeva "Gospa od juga" predstavljena i u Visu

Krajem prošle godine zbirka pjesama Vinka Kalinića, "Gospa od juga", bila je premijerno predstavljena u Komiži, a sinoć (petak, 20.4.2012.) je to učinjeno i u Visu, u sklopu programa obilježavanja Dana grada. Bio je to događaj koji je protekao tečno, u toplom druženju stihova i glazbe, u ispreplitanju kreativnih izričaja oplemenjenih pozitivnom energijom ljudi bliskih umjetnosti riječi i glazbe.

Kad su među izvođačima osnovci iz nižih razreda na trubi i flauti, veterani klapske pjesme (klapa Koluna), Nila s violinom uz Maretu, kad Stipe zapjeva, Siniši od uzbuđenja pukne glas... onda treba biti žao onima koji su događaj propustili. Vinko i Mareta, u sinergiji medija kojim se koriste, jamstvo su dobre poetsko-glazbene večeri. Tako se i dogodi da netko iz Marete "izvan scenarija" počne prebirati po žicama uz Vinkovo govorenje stihova.

Knjiga? Sjajna. Prepoznata, prevođena... Čak i u ovom vremenu nenaklonjenom poeziji i knjizi uopće.

Foto/video/tekst: Nikola Kežić

Viški pjesnik Ivica Roki: Predstavljena knjiga TRESI INTERESI

Sinoć je u Hrvatskom domu predstavljena zbirka pjesama "TRESI INTERESI"  viškog pjesnika Ivice Rokija, pjesnika strastveno zaljubljenog u svoj škoj i njegove ljude... Ljubav mu je sinoć uzvraćena, jer ni sparina nije spriječila da Dom bude ispunjen do posljednjeg mjesta. A tek koje prijatelje ima... Odani su i talentirani. Bilo je lijepo.
Ovaj filmić je sažetak programa koji je trajao gotovo dva sata. Možda ću dopisati još koji dojam, ma sad prišin, ni vrimena. Cilo jutro sam oko ovoga, ma nije mi žao...