Promjena datuma otvaranja Viškog ljeta
Poštovani,
radi nogometne utakmice Hrvatska –Danska, otvarenje Viškog ljeta 2018. i koncert Vokalista Salone će biti u srijedu 04. srpnja umjesto u nedjelju 01. srpnja. Vrijeme početka i lokacija ostaju nepromijenjene.
radi nogometne utakmice Hrvatska –Danska, otvarenje Viškog ljeta 2018. i koncert Vokalista Salone će biti u srijedu 04. srpnja umjesto u nedjelju 01. srpnja. Vrijeme početka i lokacija ostaju nepromijenjene.
Sretan vam Dan državnosti!
Premijer Plenković baš zna utješiti. Kaže: Kako je u Africi, još nam je i dobro!
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Dan državnosti je službeni državni blagdan te se taj dan ne radi.
Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora. (Wikipedia)
Messi, gdje si? Hrvatska - Argentina 3:0!
Jakoveee, izdrži!!! Tako su navijači ispred Lambika klicali Vatrenima. I bogami, izdržali su, rasturili Argentinu...
I dvije šarmantne Francuskinje, Julie i Juliette navijale su za Hrvatsku.
I dvije šarmantne Francuskinje, Julie i Juliette navijale su za Hrvatsku.
Dugo, toplo ljeto
Imam osjećaj da je već cijelo ljeto iza mene, a tek je 20. lipnja. Nikad nije bilo više turista u travnju, svibnju i lipnju nego ove godine... Puni restorani, konobe, kafići, picerije, sobe, apartmani... Taksisti trljaju ruke...
Ogranku Matice hrvatske u Visu dodijeljena Srebrena povelja Predsjednika MH
Predsjednik Matice hrvatske dodijelio Ogranku Matice hrvatske u Visu Srebrenu povelju, za časopis Hrvatska zora, glasilo OMH u Visu.
Viški matičari u Rijeci
Gospođa Dobrila Cvitanović i profesor Šimun Marasović boravili su u Rijeci i Opatiji povodom godišnje skupštine Matice Hrvatske. Tom prilikom posjetili su Svetište Majke Božje Trsatske. Na fotografiji ih vidimo ispred spomenika Pape Ivana Pavla II, rad kipara Ante Jurkića.
Foto: Hilda Superina (Kroncova)
Lijepa uspomena iz Rijeke. Na fotografiji dolje: Errol Superina (viški zet), Šimun Marasović, Dobrila Cvitanović i Hilda Superina (Kroncova)
Rina Repanić Gotal uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni
Sinoć mi Dobrila šapnula da je Rina s pjesmom Pisma kako more uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni, pa ako ću objaviti... Zašto ne? Nek se zna! A kako se Rina sinoć zatekla tu, pale i fotke.
Larisa Mravunac u Ulici Mirabel Bel
I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same, ljetne večeri obojane usnulim suncem i zagrljene viškom valom. Svjedočim ovom fotografijom.Dakle, na poziv iz gradske knjižnice došao sam na predstavljanje knjige Ulica Mirabel Bel Larise Mravunac i nisam se pokajao. Bilo je zanimljivo slušati pjesnikinju koja je razvod braka nazvala svojim prvim blagoslovom u životu, a otkaz na poslu drugim... Okrenuta životu, različitim zanimanjima i različitim umjetničkim izričajima, otvorena vjetru sudbine, Larisa ima što za reći.
Moderatorica Anela Borčić, i sama pjesnikinja, znala je što pjesnikinju treba pitati da bi se ona otvorila u istoj dubini u kojoj se otvara u stihovima. Povezanost s Visom? Ako je prvi dolazak na Vis prije 5-6- godina bio slučajan, ostali dolasci to sigurno nisu bili, kaže Larisa.
Glazbeni dio večeri ispunila je vrijedna i nadarena klarinetistica Josipa Skerbić.
Tekst/foto: Nikola Kežić
"Larisa Mravunac svestrana je spisateljica i prevoditeljica, publici otprije poznata po slikovnicama, poput naslova Dječak u zvjezdanim čizmama i Dječak koji je promijenio svijet. U Ulici Mirabel Bel, svojoj prvoj zbirci poezije, nastavlja uspješnu suradnju s ilustratoricom Sanjom Rešček Ramljak, koja je svojim vedrim stilom ilustrirala naslovnicu i nekoliko pjesama u zbirci."
Odluka o javnom redu i miru na području Grada Visa
Uz pozdrav onima čija djeca u vremenu od 14 - 17 sati "cvrkuću" ispod tuđih prozora, onima koji, nakon što se kafići zatvore i kušini pokupe, svoje poznanstvo s gazdom kafića ili konobarom pretvaraju u kreativne noćne razgovore na otvorenom, uz pivo i travu, onima koji se dirljivo, uz pjesmu, rastaju u četiri ujutro, onima... (Vi nastavite nabrajati!)
*****
Na temelju članka 19. stavak 1. točka 13. i članka 35. stavak 1. točka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i
36/09), članka 37. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", br. 5/90, 30/90,
47/90 i 29/94), te članka 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", br. 107/07) i članaka 33. i 97.
Statuta Grada Visa ("Službeni glasnik Grada Visa" , br. 5/09) Gradsko vijeće Grada Visa na svojoj 14.
sjednici održanoj dana 30. ožujka 2011. god., donosi
ODLUKU
o javnom redu i miru na području Grada Visa
Članak 1.
Ovom se Odlukom, u skladu sa Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, određujuprekršaji koji nisu predviđeni citiranim Zakonom, a s ciljem da se omoguće što povoljniji uvjeti za
život i rad građana Grada Visa.
Članak 2.
Prekršaji protiv javnog reda i mira su djela kojima se na nedopušten način remeti mir, rad ilinormalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana
na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral,
ometa vršenje zakonitih mjera državnih tijela i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i
imovine ili se na drugi način narušava javni red i mir građana.
II. JAVNI RED
Članak 3.
Pravne i fizičke osobe, te građani dužni su čuvati i pravilno koristiti javne površine i njihovesastavne dijelove.
Zabranjeno je oštećivanje i onečišćivanje zidova, ograda, vrata, natpisa, stupova, klupa,
košarica za otpatke, te rasvjetnih, vodovodnih, telekomunikacijskih, sanitarnih i drugih uređaja i
njihovih dijelova.
Zabranjeno je trgati i uništavati cvijeće, ukrasno grmlje i drveće, kao i iznositi zemlju iz
parkova i šuma bez posebnog odobrenja nadležnog tijela Grada Visa.
Članak 4.
Nije dopušteno kretanje vozila po šetnjicama, nogostupima, obalnim putovima i parkovima,osim vozila koja vrše dostavu, u vremenu koje odredi i po odobrenju nadležnog tijela Grada Visa.
Izuzetno se dopušta kretanje vozila po površinama označenim u prethodnom stavku kada se
određeni poslovi ne mogu obaviti na drugi način, a neophodni su radi otklanjanja opasnosti za
sigurnost ljudi i imovine (hitna pomoć, vatrogasci i sl.).
Članak 5.
Nije dopušteno javne površine upotrebljavati za šport i igru, ukoliko one nisu za tu svrhunamijenjene.
Članak 6.
Zabranjeno je ostavljanje i čuvanje ambalaže na javnim površinama ispred poslovnihprostorija.
Članak 7.
Zabranjeno je ležanje i spavanje na javnim mjestima, po klupama, u vozilima, na travnjacima,u parkovima, šumama i drugim javnim površinama.
Članak 8.
Zabranjeno je kampiranje na cijelom području Grada Visa.
Članak 9.
Nije dopušteno oglašavanje i reklamiranje putem razglasnih uređaja s kopna i mora, bezposebnog odobrenja nadležnog tijela Grada Visa.
Članak 10.
Nije dopušteno igranje i priređivanje hazardnih igara i igara na sreću na javnim površinama,bez posebnog odobrenja nadležnog tijela Grada Visa.
Članak 11.
Nije dopušteno kretanje bez kupaćeg kostima izvan plaža koje su određene kao nudističkeplaže.
Zabranjeno je ulaženje u poslovne prostorije (trgovine, ugostiteljske objekte i dr.) u kupaćem
kostimu, osim u one koje su tako locirane da su namijenjene za pružanje usluga kupačima.
Članak 12.
Nije dopušteno na javnim površinama nuđenje, nagovaranje i prodaja usluga smještaja,ishrane i turističkih izleta, osim ako za isto postoji pisano odobrenje nadležnog tijela Grada Visa.
Zabranjeno je na javnim površinama nuđenje na prodaju i prodaja raznih proizvoda bez
odobrenja nadležnog tijela Grada Visa.
Članak 13.
Zabranjeno je na ulicama i drugim javnim mjestima uznemiravanje građana prosjačenjem.
Članak 14.
Zabranjeno je korištenje pirotehničkih i drugih sredstava, kojima se može ugroziti sigurnostljudi i imovine, bez odobrenja nadležnog tijela.
Članak 15.
Nije dopušteno narušavati red na javnim mjestima gdje se okuplja ili u redu čeka veći brojgrađana. Za održavanje reda iz prethodne odredbe dužne su skrbiti i osobe na čiju uslugu građani
čekaju.
Članak 16.
Zabranjeno je ometati zatvaranje prodavaonica i drugih oblika trgovine te ugostiteljskihobjekata u vrijeme koje je propisima o radnom vremenu određeno za njihovo zatvaranje.
Članak 17.
Za sportska, kulturna i druga događanja pri kojima se opterećuju javno prometne površineviše od uobičajenog (npr. biciklističke, motorističke, automobilske trke i sl.) mora se imati odobrenje
nadležnog tijela ministarstva unutarnjih poslova.
Članak 18.
Prilikom zauzimanja javne površine radi izvođenja građevinskih i drugih radova moraju sepoduzeti sve propisane i uobičajene mjere sigurnosti i osiguranja, zbog zaštite ljudi i imovine i
nesmetanog kretanja (ograđivanje, pokrivanje jama, stavljanje znakova upozorenja i sl.).
Predmeti i rastresiti materijal mora se odmah složiti i u najkraćem vremenskom roku ukloniti,
tako da se omogući nesmetano korištenje javne površine.
Korisnici su dužni odmah nakon upotrebe očistiti i urediti javnu površinu, te odstraniti sve
stvari i uspostaviti uredno prijašnje stanje, o svom trošku i bez posebnog poziva.
Ovlašćuje se nadležno tijelo Grada Visa da u slučaju neispunjenja obveza iz prethodnih stavki
ovog članka odnosno ne poduzimanja mjera sigurnosti i osiguranja zabrani korištenje javne površine.
Članak 19.
U dane blagdana i dane žalosti u Republici Hrvatskoj tijela državne uprave, lokalnesamouprave i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove i trgovačka društva, trgovci
pojedinci, obrtnici i dr. pravne osobe dužne su na prikladan način istaknuti službenu zastavu
Republike Hrvatske.
Najkasnije u roku od 24 sata nakon prestanka razloga poradi kojeg su zastave istaknute, iste se
moraju ukloniti.
III. JAVNI MIR
Članak 20.
Građani koji obavljaju svoje privatne i službene poslove dužni su iste obavljati bez buke i bezuznemiravanja ostalih građana u vremenu od 22:00 do 7:00 i od 14:00 do 17:00 sati.
U navedenom vremenu zabranjeno je građanima u stambenim objektima činiti buku iznad
dopuštene razine.
Članak 21.
Na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima zabranjeno je narušavanje mira pjevanjem,sviranjem, vikom, galamom, uporabom razglasnih uređaja i drugih uređaja i stvari koje proizvode
buku tijekom cijele godine u vremenu od 24:00 do 7:00 i od 14:00 do 17:00 sati.
Iznimno ugostiteljski objekti iz skupine restorani, vrste:
- restoran, gostionica, zdravljak, slastičarnica, bistro, pizzeria i sl., i
ugostiteljski objekti iz skupine barovi, vrste:
- caffe bar, pivnica, buffet, konoba, krčma i sl.
mogu emitirati glazbu do 2:00 sata isključivo unutar prostorija objekta.
Članak 22.
Zabranjeno je za vrijeme održavanja političkih, kulturnih, sportskih i drugih priredbi ometanjeistih neumjesnim primjedbama, dobacivanjem, zviždanjem, namjernim guranjem i sličnim
neprimjerenim ponašanjem.
Organizatori su dužni prethodno izvršiti prijavak javnih skupova i priredbi nadležnoj
policijskoj postaji, te skrbiti da se osobe koje svojim namjernim ponašanjem ometaju nazočne
građane, odstrane sa skupa i priredbi.
Članak 23.
Zabranjeno je reproduciranje glazbe sa zvučnih kutija ili razglasnih uređaja na otvorenom,osim ako za isto postoji pisano odobrenje nadležnog tijela Grada Visa.
Izvođenje glazbe i programa uživo na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima moguće je
samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela Grada Visa.
Ako bi izvođenje glazbe ili programa uživo grubo uznemirilo građane koji stanuju u
neposrednoj blizini, nadležno tijelo može zabraniti izvođenje glazbe ili programa uživo.
Zabrana ograničenja iz prethodnih stavaka ne odnosi se na javne kulturne i umjetničke
manifestacije koje se izvode u neprofitne svrhe, te kulturno–umjetnička događanja u okviru planiranih
programa nadležnih tijela.
Članak 24.
Za izvođenje glazbe ili programa uživo na javnim mjestima, organizatori su dužni izvršitiprijavu javnog okupljanja sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o javnom okupljanju
("Narodne novine", br. 128/99, 90/05 i 150/05).
Članak 25.
Rukovanje predmetima kojima se stvara buka (kante, sanduci i sl.) treba se vršiti na načinkojim se ne remeti mir stanovništva.
Članak 26.
Zabranjeno je uključivati se u promet motornim vozilima s otvorenim ispušnikom.Rukovanje i promet vozilima noću od 22:00 do 07:00 sati mora se vršiti pažljivo da se ne
remeti noćni mir i odmor građana.
Zabranjeno je tuljenje brodskih i automobilskih sirena u vremenu od 23:00 do 06:00 sati.
Ribarski, sportski, te njima slični brodovi koji u tom vremenu uplovljavaju ili isplovljavaju iz luke
moraju podesiti rad motora tako da buku svedu na najmanju moguću mjeru.
Plovnim objektima privezanim u uvali Sv. Jurja (od Stonce do Češke vile) zabranjeno je
loženje vatre i spremanje hrane na roštilju na obali, te rad brodskih motora i agregata u vremenu od
23:00 do 06:00 sati, osim u slučaju kada vrše manevar uplovljavanja ili isplovljavanja.
IV. NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVE ODLUKE
Članak 27.
Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja Policijska uprava Splitsko-dalmatinske županije,Policijska postaja Vis.
V. KAZNENE ODREDBE
Članak 28.
Za postupanje protivno odredbama ove Odluke počinitelj prekršaja fizička osoba kaznit ćekaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 kn.
Za postupanje protivno odredbama ove Odluke počinitelj prekršaja fizička osoba - obrtnik i
osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će kaznom u iznosu od 2.000,00 do
5.000,00 kn.
Za postupanje protivno odredbama ove Odluke počinitelj prekršaja pravna osoba kaznit će
kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kn.
Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja postupa protivno odredbama ove Odluke kaznit će se
kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kn.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 29.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Grada Visa".Klasa: 210-01/11-01/01 Predsjednik Gradskog vijeća
Urbroj: 2190-01-01-11-1 Grada Visa
Vis, 30. ožujka 2011. god. Marinko Zubčić, v.r.
REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD VIS
GRADSKO VIJEĆE
Natječaj: Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
NATJEČAJ LAG-A ŠKOJI ZA T.O. 1.1.4
“POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA”
Sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Škoji 2014-2020 i Planu rada LAG-A Škoji za 2018., a temeljem Odluke Upravnog odbora LAG-a Škoji od 01. Lipnja 2018. LAG ŠKOJI dana 04. lipnja 2018. objavljuje:
NATJEČAJ
ZA TIP OPERACIJE 1.1.4. «POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA»
IZ LRS LAG-A ŠKOJI 2014-2020
Tip operacije 1.1.4 sukladan je Tipu operacije 6.3.1. iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Prijave se zaprimaju od 20. lipnja do 20. Srpnja 2018. na način i pod uvjetima propisanim Natječajem . TEKST NATJEČAJA, OBRAZCE NATJEČAJA I PRILOGE NATJEČAJU PREUZMITE OVDJE:
1. TEKST NATJEČAJA
2. OBRASCI
3. PRILOZI
U periodu od 4. lipnja do 19. lipnja 2018. stručna služba LAG-a Škoji održati će informativne radionice o raspisanom natječaju na otoku Hvaru, Visu i Šolti. Pitanja o objavljenom natječaju možete postaviti putem službenih e-mail adresa LAG-a Škoji i do 19. lipnja 2018. Odgovori će biti objavljeni na web stranici LAG-a Škoji
LINK:
Na linku u nastavku su rasporedi informativnih radionica za raspisani natječaj LAGa Škoji:
Donošenje novog Zakona o otocima (objava za medije)
Dana 7. lipnja 2018. nacrt prijedloga Zakona o otocima objavljen je na javnom savjetovanju s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Mjesec dana nakon, objavit će se izvještaj o obavljenom javnom savjetovanju i usvojenim komentarima.
Kao članovi radne skupine doprinijeli smo brojnim poboljšanjima Zakona te smo izuzetno zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova te doprinosima ostalih članova radne skupine.
Postojeći Zakon o otocima datira iz 1999. godine i star je gotovo 20 godina što nas dovodi do zaključka da su veći dijelovi njegovih odredbi zastarjeli i neprimjenjivi na današnju otočnu stvarnost. U međuvremenu smo kao država postali i članica Europske Unije čiji je jedan od temelja kohezijska politika. Posljednjih nekoliko godina znatno se intezivirala razvojna europska politika prema otocima što je 2015. godine rezultiralo donošenjem Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka.
Posljedično nužno je da i mi, kao država s preko 1200 otoka, uhvatimo korak s vremenom i prilagodimo zakonske regulative novim razvojnim potrebama.
Zakon koji je bio na snazi posljednjih 20 godina u većem dijelu se nije ni provodio. Naime, važno je naglasiti da je Zakon o otocima općenito kompleksan jer pokriva specifičan geografski dio i multisektorski zadire u gotovo sve pravce otočnog života i razvoja. Zakon svojim djelokrugom pokriva rad gotovo svih Ministarstava što mu otežava konkretnu provedbu. Mišljenja smo da će biti potrebno uložiti dodatne napore u koordinaciju svih nadležnih tijela, kako horizontalno tako i vertikalno, da bi se uzele u obzir stvarne potrebe lokalne otočne zajednice.
Na novom Zakonu o otocima se radi od ljeta 2016. godine te su u njega uvrštene odredbe Deklaracije pametnih otoka kako bi se osigurao održivi razvoj i energetska tranzicija otočnih zajednica.
Novosti u Zakonu koje želimo istaknuti, a koje smo predložili kao članovi radne skupine su:
- uvođenje otočnih koordinatora te posljedično mogućnost novih radnih mjesta za otočane koji će raditi na organiziranju, pokretanju i koordiniranju planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka te koji bi trebali osigurati horizontalnu (bottom up) komunikaciju sa svim dionicima;
- uvođenje otočnih prioritetnih područja kako bi se osiguralo učinkovito planiranje i provedba s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja te društveno socijalne regeneracije nerazvijenih i manje razvijenih otoka. Krajnji cilj je osigurati Europska sredstva u novoj financijskoj perspektivi;
- u otočno vijeće ući će članovi razvojnih dionika uključujući predstavnike civilnog društva i druge stručnjake za otočnu tematiku.
Ostale novine u Zakonu koje želimo istaknuti su:
- odredbom se ustrojavaju otočna urbana područja koja se odnose na JLS-ove koje imaju status grada s ciljem učinkovitijeg planiranja i provedbe otočnih politika. Govorimo o gradovima na otocima koji prema posljednjem popisu imaju više od 3000 stanovnika, ali u svoj plan razvoja mogu uključiti i ostale JLS-ove na otoku kako bi se razvoj otoka sagledavao u cjelini;
- uvođenjem otočnih razvojnih pokazatelja se želi korigirati opći indeks razvijenosti koji ne prepoznaje otoke sa specifičnim upravnim položajem odnosno one otoke koji su mjesni odbori u sastavu gradova i općina na kopnu ili u sastavu drugih otočnih JLS-ova;
- svi gospodarstvenici na otocima bez pitke vode će novim Zakonom dobiti pravo na isporuku subvencionire pitke vode...
Zakonom se definira i nova programsko planska dokumentacija odnosno novi nacionalni plan razvoja otoka te pojedinačni planovi razvoja otoka s ciljem sagledavanja njihovog razvoja u cjelini.
Dodatnih komentara na Zakon imamo osobito po pitanju odredbi koje se tiču prijevoza otpada s otoka te ćemo u narednih nekoliko dana pripremiti konkretne prijedloge izmjene nacrta Zakona i uputiti ih u javno savjetovanje. Pozivamo svih da nas prate te da se aktivno uključe svojim komentarima i primjedbama do navedenog roka - 23 lipnja putem LINKA na stranici E-savjetovanja.
Važno je napomenuti da je donošenje Zakona o otocima sada u završnoj je fazi no to je samo jedan mali dio odrađenog posla. Predstoji nam puno veći i zahtjevniji posao, a to je njegova učinkovita provedba. Za kraj važno je istaknuti da je Hrvatska uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja ima Zakon o otocima.
[ads-post]HOST - nova butiga na Kutu
Na Kutu, nasuprot restorana Val, otvorena je nova butiga u kojoj se nudi piće, gulošćine, suveniri...
Riblje oko za 200 kuna
Poznato je da su objektivi skupi, a širokokutni su uvijek u trendu, posebice kod snimanja interijera, soba, apartmana, vila... Podrazumijeva se da, kao zaljubljenik u fotografiju, poželite jedan, ali želja vas prođe kad vidite cijene. Proguglate malo što se nudi na ebay-u i zadovoljite se "smećem" od 200 kuna, preciznije 29 USA dolara plus dostava 17$. (55MM 0.43x Altura Photo Professional Wide Angle Lens w/ Macro for Nikon and Sony)
Da vidimo što se može s njim! Kad bez imalo zoom-a snimite prostoriju, dobijete ovo:
Da vidimo što se može s njim! Kad bez imalo zoom-a snimite prostoriju, dobijete ovo:
Sad to treba obrezati da se dobije normalna pravokutna fotografija... Najviše širine ćete uspjeti iskoristiti obrezujući u omjeru 16:9.
Medijski ponedjeljak 06/2018
Pustimo gradonačelnika da nam sam pojasni kakvi su planovi za bivše domove kulture u Marinjim zemljama i Postrožju, te kako uvesti pravila ponašanja u luci Vis...
Krizma u Podselju
Ovako izgleda kad Vedrana, na svoj osebujan način, u facebook modu i s emotikonima, zabilježi jedan lijepi događaj:
Sve krasne divnje i mladići 
Parvi su to viški krizmanici za našega don Milana
i parvo generacija koju je krizmol novi biskup Petar. Defate, meni je osobno falila blagost u pogledu i forca u ricima koju je imo naš Slobodan (nemojte me krivo kapit), ali bilo je lipo. Sila lipo! Pari mi se da je ova generacija nadišla ono gledonje ispod oka i odvojonje višanih od komižoni. Dico bud'te joki, mudri i milostivi. Neka von je sa srićon!
RIP: Preminula Tatjana Krajač, novinarka koja je obožavala Vis
Ovako je, u proljeće 2016. godine, Tatjana govorila o Visu
Otok Vis za mene je oaza mira, sreće, ljubavi i prijateljstva. Preda mnom je 23. ljeto koje ću opet provesti na Visu, mojem punjaču baterija. Taj čarobni otok osim što ima prekrasnu prirodu, plaže i čisto more, ima i zanimljivu povijest, prekrasnu unutrašnjost i divne ljude! Tko jednom ode na Vis na njega se sigurno vrati. (Vidi izvor!)
